Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim nedostatkom vještina. Uspješne i izvozno orijentisane bh. kompanije se već niz godina žale na nedostatak radne snage s odgovarajućim vještinama. Vjerodostojnost njihovih žalbi je potvrđena u analizi koju je nedavno objavila Svjetska banka u BiH gdje se navodi da postoji ozbiljna neusklađenost između ponude i potražnje vještina.
Na primjer, u maju 2009. u online anketi, od 933 firme koje su objavile oglase za radna mjesta na web portalu www.posao.ba, 83 posto je odgovorilo da imaju upražnjena radna mjesta i potrebe za radnicima.
Nadalje, anketa preduzeća iz 2009. godine, koju je provela Svjetska banka, navodi da je nedostatak vještina šesto po veličini ograničenje za rast preduzeća. Istraživanje takođe pokazuje da što je preduzeće uspješnije to se suočava s većim izazovima vezanim za nedostatak vještina.
Ekonomski sistem u BiH neizgrađen je i zapušten, a cijena propuštenih reformi veoma je visoka, naglašava se u studiji Svjetske banke o nedostatkuznanja i vještina koje predstavljaju prepreku razvoju BiH.
Nepostojanje odgovarajuće radne snage za bh. industriju predstavlja veliko opterećenje. Bh. izvozna industrija gubi na konkurentnosti, nema dohotka, javni prihodi su na nižem nivou. Direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu, Anto Domazet kaže da ljudi sve teže žive.
„Zemlja koja je od početka ekonomske krize do danas izgubila oko četrdeset hiljada radnih mjesta, nije u stanju da osigura hiljade radnih mjesta koja se traže u izvoznoj i uvoznoj konkurenciji izloženim industrijama", smatra Domazet.
A najvažnija sposobnost koju treba razvijati jeste sposobnost otvaranja radnih mjesta, a posebno potrebnih profila radne snage sa odgovarajućim vještinama. U ovom trenutku, dodaje Domazet, brojna bh. preduzeća ne mogu da osiguraju inženjere mašinske struke.
„Inženjere koji su sposobni da projektiraju uz pomoć kompjuterski vođenih sistema, ne mogu da osiguraju dizajnere, ne mogu da osiguraju stručnjake za razvoj tehnološkog i poslovnog softvera, ne mogu da osiguraju menadžere marketinga, menadžere prodaje, pogotovo za međunarodne operacije, ne mogu da osiguraju stručnjake koji poznaju međunarodno pravo, koji su specijalizirani u nizu poslova sa kojima se susreću u konkurenciji sa vodećim globalnim i regionalnim tvrtkama. Dakle, nedostaci vještina su ti koji su problem – vještine koje se tiču specifične struke kao što je, na primjer, mašinski inženjer, ali isto tako i opće vještine koje moraju svi zaposleni u novim uvjetima da imaju, a to su informatičke vještine, vještine timskog rada, vještine pregovaranja, vještine vođenja konflikta, upravljanja konfliktnim situacijama“, kaže Domazet.
Problem u zemljama regije
Svemu ovome ekonomski stručnjak Vjekoslav Domjan dodaje da u BiH škole i preduzeća nemaju zajedničku viziju.
„Obrazovanje je ključ, pored infrastrukture. To su dva uska grla razvoja. Dakle, obrazovanje i infrastruktura, a na dugi rok gledano - obrazovanje je ključni faktor i to je ono što pomaže Bosni i Hercegovini da od zemlje sa srednjim dohotkom postane zemlja sa visokim dohotkom. Nažalost, s jedne strane proizvode se one vještine koje tržištu ne trebaju, a s druge strane, one vještine koje tržište traži, ono ne nalazi. Dakle, škole i fakulteti proizvode jedno, a preduzeća i druge institucije traže drugo“, kaže Domjan.
Studija o nedostatku znanja i vještina otkrila je tri slabosti koje su bile sakrivene prethodnih godina u zemljama regije.
„Prva je teškoća akumulacija štednje koja bi podržala investicijski i ekonomski rast. Priliv kapitala izvana maskirao je ovu slabost proteklih godina. Druga je slabost na području sigurnosti socijalnog sistema, u zaštiti najsiromašnijih. Treća se odnosi na konkurentnost“, kaže šef Ureda Svjetske banke u BiH Marco Mantovaneli.
Zemlje ove regije sa socijalističkim nasljeđem, smatrale su da imaju vještine za suočavanje sa izazovima tržišne ekonomije. Nažalost, nije došlo do prilagođavanja novoj stvarnosti, što je slučaj i sa BiH, kaže Mantovaneli, uz zaključak da je od suštinskog značaja da se u BiH mijenja okruženje i da se veća pažnja posveti novim vještinama.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Velika stopa nezaposlenosti među mladima u BiH
Koliko djeca u BiH znaju o EU
Evropska komisija otkazala projekte pomoći BiH
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Na primjer, u maju 2009. u online anketi, od 933 firme koje su objavile oglase za radna mjesta na web portalu www.posao.ba, 83 posto je odgovorilo da imaju upražnjena radna mjesta i potrebe za radnicima.
Nadalje, anketa preduzeća iz 2009. godine, koju je provela Svjetska banka, navodi da je nedostatak vještina šesto po veličini ograničenje za rast preduzeća. Istraživanje takođe pokazuje da što je preduzeće uspješnije to se suočava s većim izazovima vezanim za nedostatak vještina.
Ekonomski sistem u BiH neizgrađen je i zapušten, a cijena propuštenih reformi veoma je visoka, naglašava se u studiji Svjetske banke o nedostatku
Nepostojanje odgovarajuće radne snage za bh. industriju predstavlja veliko opterećenje. Bh. izvozna industrija gubi na konkurentnosti, nema dohotka, javni prihodi su na nižem nivou
Nepostojanje odgovarajuće radne snage za bh. industriju predstavlja veliko opterećenje. Bh. izvozna industrija gubi na konkurentnosti, nema dohotka, javni prihodi su na nižem nivou. Direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu, Anto Domazet kaže da ljudi sve teže žive.
„Zemlja koja je od početka ekonomske krize do danas izgubila oko četrdeset hiljada radnih mjesta, nije u stanju da osigura hiljade radnih mjesta koja se traže u izvoznoj i uvoznoj konkurenciji izloženim industrijama", smatra Domazet.
A najvažnija sposobnost koju treba razvijati jeste sposobnost otvaranja radnih mjesta, a posebno potrebnih profila radne snage sa odgovarajućim vještinama. U ovom trenutku, dodaje Domazet, brojna bh. preduzeća ne mogu da osiguraju inženjere mašinske struke.
„Inženjere koji su sposobni da projektiraju uz pomoć kompjuterski vođenih sistema, ne mogu da osiguraju dizajnere, ne mogu da osiguraju stručnjake za razvoj tehnološkog i poslovnog softvera, ne mogu da osiguraju menadžere marketinga, menadžere prodaje, pogotovo za međunarodne operacije, ne mogu da osiguraju stručnjake koji poznaju međunarodno pravo, koji su specijalizirani u nizu poslova sa kojima se susreću u konkurenciji sa vodećim globalnim i regionalnim tvrtkama. Dakle, nedostaci vještina su ti koji su problem – vještine koje se tiču specifične struke kao što je, na primjer, mašinski inženjer, ali isto tako i opće vještine koje moraju svi zaposleni u novim uvjetima da imaju, a to su informatičke vještine, vještine timskog rada, vještine pregovaranja, vještine vođenja konflikta, upravljanja konfliktnim situacijama“, kaže Domazet.
Problem u zemljama regije
Svemu ovome ekonomski stručnjak Vjekoslav Domjan dodaje da u BiH škole i preduzeća nemaju zajedničku viziju.
„Obrazovanje je ključ, pored infrastrukture. To su dva uska grla razvoja. Dakle, obrazovanje i infrastruktura, a na dugi rok gledano - obrazovanje je ključni faktor i to je ono što pomaže Bosni i Hercegovini da od zemlje sa srednjim dohotkom postane zemlja sa visokim dohotkom. Nažalost, s jedne strane proizvode se one vještine koje tržištu ne trebaju, a s druge strane, one vještine koje tržište traži, ono ne nalazi. Dakle, škole i fakulteti proizvode jedno, a preduzeća i druge institucije traže drugo“, kaže Domjan.
Studija o nedostatku znanja i vještina otkrila je tri slabosti koje su bile sakrivene prethodnih godina u zemljama regije.
„Prva je teškoća akumulacija štednje koja bi podržala investicijski i ekonomski rast. Priliv kapitala izvana maskirao je ovu slabost proteklih godina. Druga je slabost na području sigurnosti socijalnog sistema, u zaštiti najsiromašnijih. Treća se odnosi na konkurentnost“, kaže šef Ureda Svjetske banke u BiH Marco Mantovaneli.
Zemlje ove regije sa socijalističkim nasljeđem, smatrale su da imaju vještine za suočavanje sa izazovima tržišne ekonomije. Nažalost, nije došlo do prilagođavanja novoj stvarnosti, što je slučaj i sa BiH, kaže Mantovaneli, uz zaključak da je od suštinskog značaja da se u BiH mijenja okruženje i da se veća pažnja posveti novim vještinama.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Velika stopa nezaposlenosti među mladima u BiH
Koliko djeca u BiH znaju o EU
Evropska komisija otkazala projekte pomoći BiH
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)