Visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, izdao je preporuku u ponedjeljak, 8. februara, da procedura načina glasanja za gradonačelnika Mostara, prema Statutu Grada, mora biti tajna.
U Mostaru je 5. februara održana konstitutivna sjednica Gradskog vijeća koja je prekinuta prije drugog kruga javnog glasanja o izboru gradonačelnika nakon što su vijećnici Koalicije za Mostar, koju čine Stranka demokratske akcije, Savez za bolju budućnost, Demokratska fronta, Stranka za BiH I Bosansko-patriotska stranka (SDA, SBB, DF, SBiH, BPS) napustili sjednicu, te tražili da ona bude prekinuta, dok su se vijećnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) protivili tome.
U drugi krug za izbor prvog čovjeka Mostara ušli su Mario Kordić i Zlatko Guzin.
U prvom krugu glasanja Kordić, kandidat HDZ-a BiH, dobio je 14 glasova, Zlatko Guzin iz SDA 11, a Irma Baralija iz BH Bloka (kojeg čine Socijaldemokratska partija I Naša stranka) pet glasova.
Suzdržanih je bilo pet.
S obzirom na to da nijedan od predloženih kandidata u prvom krugu glasanja nije dobio potreban broj glasova, prelazi se u drugi u koji su ušli Kordić i Guzin.
Tokom pauze sjednice, novinarima se obratila Irma Baralija koja smatra da je sve bilo izrežirano.
"Mislim da je sve izrežirano i da je ovo dogovor HDZ-a i SDA koji je već postojao od ranije i da je cijeli dan bio cirkus i predstava. Ali, na to smo i navikli, to je bilo i očekivano. To su stari uigrani koalicijski partneri", rekla je Baralija.
Pročitajte i ovo: Utrka za gradonačelnika Mostara nastavlja se 10. februaraPrve reakcije na Inzkovu preporuku
Koalicija za Mostar 2020 u saopštenju za javnost je navela kako "izražava duboko žaljenje što se OHR i međunarodna zajednica u Mostaru ponovo stavila na stranu HDZ-a i čini sve da gradonačelnik Mostara ponovo bude Hrvat iz HDZ-a".
Kako navode, na sjednici Gradskog vijeća, 5. februara, 31 vijećnik je glasao za zaključak o javnom glasanju.
"Ponovo se pozivate na Vaš Statut kada je u pitanju izbor gradonačelnika, u čemu je Vaš Statut potpuno nedefiniran. Naime, Vi se pozivate na član 36. Stav 1. koji kaže da se izbori u Gradskom vijeću provode tajno ako ovim Statutom nije drugačije određeno.
Znači, ovo se odnosi na izbore u Gradskom vijeću Mostara, jer se to u Statutu i nalazi u poglavlju 2 dio I koji se odnosi na Gradsko Vijeće", navodi se, između ostalog, u saopštenju za javnost Koalicije za Mostar 2020.
Predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar i potpredsjednik Gradskog vijeća Mostara, Salem Marić u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže kako odluka visokog predstavnika u BiH ‘zabrinjava Koalciju za Mostar’.
“Mislimo da su po srijedi neke igre ponovo na štetu Mostara od strane međunarodne zajednice i mislim da je ovo ružna poruka građanima Grada Mostara”, rekao je Marić za RSE.
On je dodao da će Koalicija za Mostar donijeti svoj konačni stav o daljnjem učešću u radu Gradskog vijeća Grada Mostara.
Iz Gradskog odbora HDZ BiH Mostar je saopšteno da je odluka većine vijećnika bila javno glasanje, te da se, kako su naveli, "bespotrebno ulazi u nove političke vakuume".
"Poništavanje prvog izbornog kruga na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća je otvaranje pravnog i političkog vakuuma zbog isključivo proceduralne stvari. Gradski vijećnici će na nastavku konstituirajuće sjednice u srijedu razmotriti pismo OHR-a i donijeti odluku o nastavku izbora gradonačelnika Grada Mostara”, navodi se u saopštenju Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH Mostar.
U saopštenju za javnost Naša stranka navodi kako je 'OHR pravni tumač Statuta Grada Mostara'
„OHR je taj Statut nametnuo i ima puno pravo komentarisati i ocijeniti da li je neka odluka u skladu s njim. Glasanje je po njihovom tumačenju moralo biti tajno i mi ćemo to poštovati. Da su odlučili da bude javno, glasali bismo isto. Sve što možemo reći je da ćemo ponovo čvrsto stati iza naše kandidatkinje. Smatramo da je najkvalifikovanija za tu poziciju ali i najbolja kandidatkinja za Mostar“, navodi se u saopštenju Naše stranke.
Istovremeno, kandidatkinja za gradonačelnicu MOstara Irma Baralija na svom facebook profile je napisala kako je odlua OHR-a očekivana.
“Bilo glasanje javno ili tajno mi nemamo problem reći kome dajemo povjerenje, jer su naši razlozi jasni, utemeljeni na činjenicama i argumentima. I dalje smatramo da bi gradonačelnica iz BH bloka bila ne samo najkvalifikovanija za ovu poziciju, nego i politički najbolja opcija za Mostar”, navela je Baralija.
U Mostaru, na jugu BiH, sjednica Gradskog vijeća u novom sazivu je održana nakon lokalnih izbora koji su održani 20. decembra 2020.godine. To su prvi izbori nakon 12 godina u tom gradu.
Izabrani su rukovodstvo i zamjenici Vijeća, konstituirani klubovi naroda, ali je glasanje za novog gradonačelnika odgođeno za 10. februar.
Gradsko Vijeće Mostara čini 35 vijećnika. Vijećnici su birani u gradskoj izbornoj jedinici, koja daje 13 vijećnika i obuhvata cijelo područje Mostara.
Osim toga, 22 vijećnika se biraju iz šest izbornih jedinica, gradskih područja i to 13 iz tri većinske hrvatske izborne jedinice i devet iz tri većinske bošnjačke izborne jedinice.
Nijedan konstitutivni narod (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) ne može imati manje od četiri niti više od 15 vijećnika, a jedno vijećničko mjesto pripada onima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi.
Gradsko vijeće Mostara od tri predložena kandidata treba da izabere gradonačelnika, koji će zamijeniti Ljubu Bešlića koji je od 2004. godine, koji je kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) obnašao ovu funkciju.