Od 38 grupa - “paradžemata“, s kojim su predstavnici Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini obavili razgovor o uključivanju u legalan sistem djelovanja ove Zajednice, protokol i uključivanje je prihvatilo njih 14 dok su predstavnici 22 grupe to odbili. Ovo je rezultat tromjesečnih pregovora sa pojedincima i grupama, koji nisu članovi Islamske zajednice u BiH i koji nisu uključeni u njene džemate - osnovne organizacijske jedinice bosanskih muslimana. Dva džemata su se odvojila od IZ BiH i djeluju nelegalno.
Izvještaj koji je u subotu prihvatio Sabor Islamske zajednice u BiH se odnosi na “pojedince, pripadnike islama, koji nisu članovi IZ BiH, skupine koje su uzurpirale imovinu Islamske zajednice i ometaju njen rad, skupine koje se u javnosti spominju kao tzv. „selefijske skupine", odnosno „šiijske skupine“ ili „džemati“, te na derviške grupe, odnosno, tekije koje nisu formalno uključene u asocijaciju tradicionalnih derviških redova unutar Islamske zajednice i ostale, koji se kolokvijalno nazivaju i paradžemati", navodi se u Izvještaju.
Ranije je procijenjeno da u BiH nelegalno djeluje najmanje 64 džemata, a sada je objavljeno kako je “razgovor obavljen sa 38 skupina - „paradžemata“, od toga: Zeničko muftijstvo 13, Sarajevsko muftijstvo 12, Tuzlansko muftijstvo 7, Bihaćko muftijstvo 3, Mostarsko muftijstvo 2, Travničko muftijstvo 1. Na području Banjalučkog i Goraždanskog muftijstva nije registrirana nijedna skupina. Broj objekata koji koriste ove skupine, a koji nisu registrirani u IZ u BiH je 29”, navodi se u Saopštenju IZ BiH.
Ulazak u legalan sistem Islamske zajednice u BiH su prihvatili džemati Debeljak, Salem Bajramović, Čaršija - Kakanj, Osijek, Dragulj - Vreoca, Rakovica, Briješće Brdo, Bistrik, Bakarevac, Rujnica, Borovnica, Bajvati, Mećevići, Bočinja.
Predstavnici 22 grupe nisu potpisali Protokol, a to su: Stijena, Brezičani, Hodžići-Kakanj, Pobjeda-Feth, Briješće Brdo 2, Kasindolska, Gornja Mahala, Kuljani, Bara, Ošve, Kaloševići, Strnokos - Zenica, Liješnica, Kotorsko Donje, Gornja Maoča, Gornji Rahić/Dizdaruša, Čehaje 1, Selo Gračanica, Stara Željeznička stanica Bihać, Kula-Tuzla, Dubnica i Delići-Hukići.
"Postoje tekije u kojima se obavljaju aktivnosti, a da one nisu u sistemu Tarikatskog centra. Postoje džemati koji su se odvojili od Zajednice i tako djeluju nelegalno. To su Stranjani i Klokot'', saopšteno je nakon sjednice Sabora IZ u BiH.
Na pitanje da li su razgovori bili uspješni, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta IZ BiH Ismail Smajlović je istakao da proces priključivanja ostaje otvoren i da nije završen.
“Komentar da li su ti razgovori bili uspješni ili nisu? Ono što je realizirano ja smatram da je uspješno, ono što nije – dakle, vrata Islamske zajednice kako se navodi i u saopćenju, su otvorena”, kazao je Ismail ef. Smajlović.
Tokom provođenja Inicijative o ulasku pojedinaca i grupa pod okrilje Islamske zajednice, pojedini predstavnici nelagalnih džemata insistirali su na razgovoru sa reisu-l-ulemom Huseinom Kavazovićem. Međutim, do sureta izvan utvrđene procedure Rijaseta o razgovorima na terenu nikada nije došlo.
Na pitanje šta će biti sa onima koji su odbili protokol Zajednice, Ismail ef. Smajlović odgovorio je ovako: "Dragi Bog to zna, oni odlučuju o tome".
Podsjećamo, državni ministar bezbjednosti Dragan Mektić izjavio je da takvi ljudi činom odbijanja, postaju problem države.
Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač je prije nekoliko dana rekao:
"Stvorili smo presjek stanja u problematici radikalnih zajednica na terenu u Federaciji BiH putem policijskih službenika kantonalnih MUP-ova. Prikupili smo niz podataka u odnosu na ovu pojavu. Definisali smo ko su zajednice, ko su članovi tih zajednica i na koji način ispoljavaju radikalizam. Paradžemati su samo dio radikalnih zajednica, puno su ozbiljnija ideologijska djelovanja unutar radikalne zajednice", rekao je Lukač.
O pozitivnoj ulozi IZ BiH, koja je pokrenula Inicijativu za uključivanje pojedinaca i grupa koji nisu u njenom legalnom sistemu djelovanja, upoznat je i direkor CIA-e John Brennan za nedavnog boravka u Sarajevu.
On je, prema riječima Dragana Lukača, izrazio nadu da će sve paralelene organizacije ući u Islamsku zajednicu BiH.
Sabor Islamske zajednice u BiH izazvao je pažnju ne samo zbog “paradžemata” nego i zbog ocjene reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, koji je naglasio da u odnosima sa drugim vjerskim zajednicama nema većih nesporazuma.
"Posjeta pape Franje Sarajevu sredinom protekle godine osnažila je međunarodnu poziciju BiH i otklonila bojazan da Katolička crkva podstiče separatističke politike u BiH'', kazao je Kavazović i dodao:
''Taj dojam, nažalost, nemamo kada su u pitanju javni istupi ljudi iz vrha Srpske pravoslavne crkve iz Beograda. Dapače, oni ohrabruju srpski nacionalizam i isključivost i doprinose veličanju zločina i zločinaca čime dodatno otežavaju put pomirenja, razumijevanja i osiguranja boljeg života svih građana BiH'', naglasio je Kavazović