Desetine tona eksplozivnih naprava pronađene su u skladištima firme Binas iz Bugojna, godinu i po nakon što je ova firma dobila budžetski novac za njihovo uništenje. Ova firma je dvaput naplatila novac za 30.000 upaljača za tromblone: prvi put od Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine da ih uništi, a potom i od vogošćanskog Pretisa, koji ih je otkupio radi izvoza u Bangladeš, navodi se u tekstu Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva. Zbog ovog i sličnih poslova radnici Binasa su stavljali živote i zdravlje na kocku, otkriveno je u optužnici protiv direktora firme i dvojice funkcionera Ministarstva odbrane.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv tri osobe za krivična djela u vezi sa uništavanjem viškova naoružanja i ostvarivanje protivpravne imovinske koristi od oko pola miliona KM. Optužnica je podignuta protiv Marija Šege iz Sarajeva, Šefika Hasanovića iz Novog Travnika, te Muhameda Gurbete iz Bugojna. Oni se terete da su u periodu od 2007. do 2009. godine Šego i Hasanović kao službene osobe u institucijama BiH, odnosno Ministarstvu odbrane, te optuženi Gurbeta, kao direktor poduzeća “Binas” iz Bugojna, počinili krivična djela nesavjesni rad u službi, zloupotreba položaja ili ovlaštenja i krivično djelo krivotvorenja isprava.
„Počinjenim kaznenim djelima je nanesena velika šteta državi BiH zbog velikih količina naoružanja koje su prikazane kao uništene iako uništavanje nije izvršeno, što je izazvalo veliku opasnost za sigurnosnu situaciju. Navedena kaznena djela su počinjena na način da su viškovi naoružanja, uključujući granate, mine, ručne bombe, trombone, upaljače i druga eksplozivna sredstva koji su bili određeni za uništavanje nisu uništeni iako su naplaćena sredstva za njihovo uništavanje“, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Grubešić dodaje da se u optužnici navodi i da je krivotvorena dokumentacija u kojoj stoji da je naoružanje uništeno, dok je ono ostajalo u skladištima, što je potvrđeno i istragom Državne agencije za istrage i zaštitu:
„Također, u optužnici se navodi da je lažno prikazivano uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava, koja su kasnije procesom delaboracije rastavljana i dobijene sirovine su prodavane, čime je ostvarena znatna imovinska korist. Nadalje, istragom je utvrđeno da su određena minsko-eksplozivna sredstva koja bi trebala biti uništena prepravljana, te dalje prodavana kao nova. Istragom Tužiteljstva BiH i ovlaštenih policijskih agencija utvrđeno je da se u ovom slučaju zlouporaba radi o stotinama tisuća granata i minsko-eksplozivnih sredstava koja su činjenjem ovih kaznenih djela ostala u opticaju, te na taj način ugrožavala sigurnosnu situaciju u BiH.“
Odgovornost na više mjesta
Istraga Tužiteljstva i policijskih agencija pokrenuta je nakon nalaza komisije koja je formirana pri državnom parlamentu. Jedna od članica te komisije Nermina Uzunović Zaimović podsjeća da su Predsjedništvo BiH i državni parlament donijeli odluku da se dio viška naoružanja može donirati, dio prodati, a dio uništiti. U procesu uništavanja viška naoružanja angažovani su kapaciteti Oružanih snaga i komercijalni kapaciteti poput Pretisa iz Vogošće i Binas iz Bugojna.
„Zaključili smo da ustvari nije bilo kontrole od strane Oružanih snaga u procesu uništenja. Zašto? Zato što je to bila veza između komercijalnih kapaciteta koji nisu u nadležnosti Ministarstva odbrane.“
Upravo su se malverzacije dogodile kod ugovora sklapanih sa komercijalnim firmama koje su trebale uništiti oružje. Za to su dobile i budžetski novac, no ono što su trebali - nikada nisu završili. Tako je, kako piše Centar za istarživačko novinarstvo, bugojanska firma Binas dvaput naplatila novac za 30.000 upaljača za tromblone: prvi put od Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine da ih uništi, a potom i od vogošćanskog Pretisa, koji ih je otkupio radi izvoza u Bangladeš. Bivši direktor firme Binas Muhamed Gurbeta, u razgovoru sa novinarima CIN-a, negira navode iz optužnice.
„Najbitnija stvar u cijeloj ovoj priči je da nijedan komad koji je došao na uništenje nije da nije evidentiran - znači, šta je bilo sa njim, koji je put. Od ulaska u firmu do izlaska iz firme ili do uništenja sve je evidentirano. To je najbitnija stvar“, ističe Gurbeta.
Ministarstvo je svake godine sa domaćim firmama potpisivalo ugovore o uništenju i onesposobljavanju municije i oružja. Detalji o količini i vrsti naoružanja za uništenje, te cijeni posla dogovarani su u ponudama i narudžbenicama. Firme bi slale Ministarstvu fakture i izvještaje o obavljenom poslu, nakon čega bi uslijedila isplata novca. Na pitanje ko je odgovoran za malverzacije koje su stigle i do Suda BiH, Nermina Uzunović Kapetanović odgovara:
„Odgovornost je na dosta mjesta, nije moje da sudim - ali sigurno oni koji su bili zaduženi da se ta minsko-eksplozivna sredstva kontrolišu od izlaska do njihovog uništavanja. Mislim da na tom tragu svi akteri u tom loncu imaju svoj dio krivice. Ali sigurno da postoji lanac odgovornosti u takvim poslovima, da postoje procedure koje su se morale poštovati, a onda iz toga proizlazi i odgovornost.“
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv tri osobe za krivična djela u vezi sa uništavanjem viškova naoružanja i ostvarivanje protivpravne imovinske koristi od oko pola miliona KM. Optužnica je podignuta protiv Marija Šege iz Sarajeva, Šefika Hasanovića iz Novog Travnika, te Muhameda Gurbete iz Bugojna. Oni se terete da su u periodu od 2007. do 2009. godine Šego i Hasanović kao službene osobe u institucijama BiH, odnosno Ministarstvu odbrane, te optuženi Gurbeta, kao direktor poduzeća “Binas” iz Bugojna, počinili krivična djela nesavjesni rad u službi, zloupotreba položaja ili ovlaštenja i krivično djelo krivotvorenja isprava.
„Počinjenim kaznenim djelima je nanesena velika šteta državi BiH zbog velikih količina naoružanja koje su prikazane kao uništene iako uništavanje nije izvršeno, što je izazvalo veliku opasnost za sigurnosnu situaciju. Navedena kaznena djela su počinjena na način da su viškovi naoružanja, uključujući granate, mine, ručne bombe, trombone, upaljače i druga eksplozivna sredstva koji su bili određeni za uništavanje nisu uništeni iako su naplaćena sredstva za njihovo uništavanje“, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Boris Grubešić
Grubešić dodaje da se u optužnici navodi i da je krivotvorena dokumentacija u kojoj stoji da je naoružanje uništeno, dok je ono ostajalo u skladištima, što je potvrđeno i istragom Državne agencije za istrage i zaštitu:
„Također, u optužnici se navodi da je lažno prikazivano uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava, koja su kasnije procesom delaboracije rastavljana i dobijene sirovine su prodavane, čime je ostvarena znatna imovinska korist. Nadalje, istragom je utvrđeno da su određena minsko-eksplozivna sredstva koja bi trebala biti uništena prepravljana, te dalje prodavana kao nova. Istragom Tužiteljstva BiH i ovlaštenih policijskih agencija utvrđeno je da se u ovom slučaju zlouporaba radi o stotinama tisuća granata i minsko-eksplozivnih sredstava koja su činjenjem ovih kaznenih djela ostala u opticaju, te na taj način ugrožavala sigurnosnu situaciju u BiH.“
Odgovornost na više mjesta
Istraga Tužiteljstva i policijskih agencija pokrenuta je nakon nalaza komisije koja je formirana pri državnom parlamentu. Jedna od članica te komisije Nermina Uzunović Zaimović podsjeća da su Predsjedništvo BiH i državni parlament donijeli odluku da se dio viška naoružanja može donirati, dio prodati, a dio uništiti. U procesu uništavanja viška naoružanja angažovani su kapaciteti Oružanih snaga i komercijalni kapaciteti poput Pretisa iz Vogošće i Binas iz Bugojna.
„Zaključili smo da ustvari nije bilo kontrole od strane Oružanih snaga u procesu uništenja. Zašto? Zato što je to bila veza između komercijalnih kapaciteta koji nisu u nadležnosti Ministarstva odbrane.“
Upravo su se malverzacije dogodile kod ugovora sklapanih sa komercijalnim firmama koje su trebale uništiti oružje. Za to su dobile i budžetski novac, no ono što su trebali - nikada nisu završili. Tako je, kako piše Centar za istarživačko novinarstvo, bugojanska firma Binas dvaput naplatila novac za 30.000 upaljača za tromblone: prvi put od Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine da ih uništi, a potom i od vogošćanskog Pretisa, koji ih je otkupio radi izvoza u Bangladeš. Bivši direktor firme Binas Muhamed Gurbeta, u razgovoru sa novinarima CIN-a, negira navode iz optužnice.
„Najbitnija stvar u cijeloj ovoj priči je da nijedan komad koji je došao na uništenje nije da nije evidentiran - znači, šta je bilo sa njim, koji je put. Od ulaska u firmu do izlaska iz firme ili do uništenja sve je evidentirano. To je najbitnija stvar“, ističe Gurbeta.
Ministarstvo je svake godine sa domaćim firmama potpisivalo ugovore o uništenju i onesposobljavanju municije i oružja. Detalji o količini i vrsti naoružanja za uništenje, te cijeni posla dogovarani su u ponudama i narudžbenicama. Firme bi slale Ministarstvu fakture i izvještaje o obavljenom poslu, nakon čega bi uslijedila isplata novca. Na pitanje ko je odgovoran za malverzacije koje su stigle i do Suda BiH, Nermina Uzunović Kapetanović odgovara:
„Odgovornost je na dosta mjesta, nije moje da sudim - ali sigurno oni koji su bili zaduženi da se ta minsko-eksplozivna sredstva kontrolišu od izlaska do njihovog uništavanja. Mislim da na tom tragu svi akteri u tom loncu imaju svoj dio krivice. Ali sigurno da postoji lanac odgovornosti u takvim poslovima, da postoje procedure koje su se morale poštovati, a onda iz toga proizlazi i odgovornost.“