Hrvatska se riješila još jednog recidiva devedesetih. Grad Virovitica je promijenio ime ulici ustaškog političara i potpisnika rasnih zakona Mile Budaka. Troškove promjene dokumenata za stanovnike te ulice platit će grad Virovitica. Predstavnici srpske manjine u gradu pozdravljaju tu odluku, ali im je žao što je toliko dugo trajalo.
Ustaški političar, potpisnik rasnih zakona, ali i književnik Mile Budak ostao je jednoglasnom odlukom Gradskog vijeća Virovitice bez svoje ulice u slavonskom gradu Virovitici. Nakon desetogodišnje borbe ulici je vraćeno staro ime po književniku za djecu Mati Lovraku. Troškove promjene dokumenata zbog nove adrese platiti će grad. Zamjenik župana Virovitičko-podravske županije iz redova srpske manjine i bivši dugogodišnji županijskog Vijeća srpske nacionalne manjine Igor Pavković pozdravlja ovu odluku, ali žali što nije donesena i ranije.
"Meni je drago da je promijenjen naziv ulice. Ja znam da postoje ljudi i grupacije koji smatraju da Mile Budak nije bio samo ono za što ga se smatra, nego da je bio i književnik i pjesnik. Međutim, žao mi je što ga se nije poznavalo i slavilo iz te njegove pjesničke epopeje, nego iz one državničke, na suprotnoj strani od prave strane u Drugom svjetskom ratu. Meni je drago što se više ti recidivi prošlosti ne nalaze u imenima ulica i trgova, i drugog komentara nemam. Žao mi je što je toliko dugo trajalo, ali ipak drago mi je što je završeno", kaže Pavković za Radio Slobodna Europa (RSE).
Predsjednik nevladine udruge Antifašistička liga Hrvatske Zoran Pusić u izjavi za RSE također misli da motivi lokalnih vlasti u devedesetima da Budaku daju ulice nisu bili književni, već politički.
"Od svih ovih koji se zalažu za ulice sa Budakovim imenom, nitko nikada nije pročitao nijedan redak njegovih knjiga! Za njegove ulice se zalažu ne zato što misle da je nepravedno potisnuti veliki književnik, nego upravo zbog stvari koje nemaju nikakve veze s književnošću, ali sa širenjem mržnje imaju itekako puno veze", tvrdi Pusić.
O je u ovom kontekstu podsjetio i na nedavne humanističke i antinacionalistički intonirane izjave supetarske gradonačelnice Ivane Marković povodom napada "torcidaša" na sezonce od kojih su neki govorili ekavicom.
Pročitajte i ovo: Plenković: Oštro sankcionisati ispade poput onog na Braču"To su pojedinačni slučajevi iz kojih je teško zaključiti trend. Ova promjena imena u Virovitici natrag u Ulicu Mate Lovraka dobra, ali svakako nije jedan siguran pokazatelj koji bi rekao – stvari su se počele mijenjati nabolje. Bio bih jako oprezan kod toga", upozorava Pusić.
U devedesetima je Budak dobio dvadesetak ulica po Hrvatskoj, a još uvijek ih je ostalo još gotovo pola tog broja. Grad Komiža na Visu je promijenio ime Ulici Mile Budaka prošle godine, a kako je tako bio nazvan nastavak Ulice Matije Gupca, sada se cijela ta ulica zove – Ulica Matije Gupca.
U Pakoštanima smo Ulicu Mile Budaka našli u nedalekom naselju Drage, iako su ranije prema medijima bile čak dvije, a ulice takvog imena po Hrvatskoj postoje još u Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Pagu, Sisku, Pleternici, Jasenicama, Lovincu, i u naselju Rušćica u maloj slavonskoj općini Klakar.
Pročitajte i ovo: Veličanje NDH suprotno ustavnim vrednotamaBudak je bio pripadnik ustaškog pokreta i prije okupacije Jugoslavije, a nakon proglašenja kvislinške NDH bio je ministar prosvjete, pa vanjskih poslova, a 1943. se povukao iz aktivne politike. Nakon propasti NDH bježi u Austriju, otkud ga izručuju jugoslavenskim vlastima. U lipnju 1945. godine osuđen je na smrt vješanjem zbog "veleizdaje i ratnih zločina" i sahranjen na nepoznatom mjestu.
Iza 1990. njegova se književna djela ponovo tiskaju, rehabilitiran je kao autor, a bilo je pokušaja da se uz rehabilitaciju književnika Budaka rehabilitira i političar Budak. Virovitičke gradske vlasti dale su mu ulicu 1992. godine.