Drugostepeni sud u Vijetnamu potvrdio je 3. decembra smrtnu kaznu bogatašici Truong My Lan pošto je odbio njenu žalbu na presudu za pronevjeru i podmićivanje u slučaju do sada najvećeg finansijskog skandala u Vijetnamu.
Sudije su utvrdile da nema razloga da se 68-godišnjoj tajkunki za nekretnine preinači smrtna kazna izrečena u nižoj sudskoj instanci.
Ona je osuđena u aprilu za pronevjeru i podmićivanje u slučaju prevare od 12,5 milijardi dolara, gotovo tri odsto BDP-a Vijetnama 2022. godine.
Kao predsjedavajuća kompanije za nekretnine Van Thin Fat ona je ilegalno držala pod kontrolom Sajgonsku komercijalnu banku između 2012. i 2022. godine i odobrila 2.500 zajmova koji su banku koštali 27 milijardi dolara gubitaka.
Sud u Ho Ši Minu odbacio je njenu žalbu na presudu, dodajući da bi smrtna kazna moglo da bude preinačena u doživotni zatvor ako vrati tri četvrtine novca, prenosi AFP.
Sud je naveo da su njena kršenja zakona negativno uticala na vijetnamsko bankarstvo, izazvala javne poremećaje i narušila povjerenje ljudi.
Ona je bila najviša zvaničnica uhapšena u kampanji protiv korupcije u Vijetnamu koja je pojačana poslije 2022. godine.
Kampanja je zahvatila politički vrh, ali obim prevare šokirao je naciju dok su analitičari pokrenuli pitanja oko mogućnosti da se slično desilo u drugim bankama ili kompanijama.
Zbog tog slučaja smanjene su ekonomske prognoze Vijetnama, a strani investitori su postali nervozni u vrijeme kada je zemlja nastojala da se postavi kao investicioni centar s namjerom da privuče strane kompanija i odvrati ih od Kine.
Lan i njena porodica osnovali su kompaniju Van Thin Fat 1992, kada je Vijetnam prekinuo koncept državne privrede i preusmjerio se na pristup orijentisan ka tržištu otvoren za strance.
Kompanija je postala jedna od najbogatijih firmi za nekretnine u zemlji, poslujući sa luksuznim stambenim zgradama, kancelarijama, hotelima i tržnim centrima.
Zbog toga je Lan postala ključni igrač u finansijskoj industriji zemlje. Ona je 2011. organizovala spajanje posustale banke SCB sa još dvije banke u koordinaciji sa Centralnom bankom Vijetnama.
Prema navodima suda, ona je to koristila da izvlači gotovinu iz banke SCB, i prema vladinim dokumentima, bila je vlasnica više od 90 odsto banke dok je odobravala zajmove tzv. paravan kompanijama.
Prema državnim medijima, ona je podmićivala zvaničnike da prikrije te radnje.