Upravni odbor vijeća za implementaciju mira u BiH, nakon sastanka u Sarajevu održanog u srijedu i četvrtak, upozorio je da je potreban hitan dogovor vlada u BiH o raspodjeli državne i vojne imovine, da u vezi sa Distriktom Brčkom treba riješiti pitanje električne energije, te da ustavna reforma nije uvjet za zatvaranje OHR-a, ali je uvjet da država bude funkcionalnija i da brže ide ka evroatlantskim integracijama.
Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira potvrdio je mjere koje je potrebno preduzeti da bi se prevazišle poteškoće koje ometaju evroatlantski put BiH i transformaciju OHR-a. Visoki predstavnik Valentin Inzko, na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog zasjedanja PIC-a, kazao je koje su to mjere:
„Vlasti moraju zaključiti međuvladin sporazum o raspodjeli državne i vojne imovine. Sada kada su vlasti u RS donijele zakon o državljanstvu, čime je ispunjen jedan od uslova za okonačanje režima supervizije u Brčkom, moraju rješavati i pitanje električne energije. To je još jedno od posljednjih pitanja koje je ostalo. Vlasti moraju osigurati propisno funkcioniranje Uprave za indirektno oporezivanje i Državnog fiskalnog vijeća.“
Ohrabrujuće je što su bh. vlasti u posljednjih nekoliko mjeseci uradile mnogo na ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima. Međunarodna zajednica neće dozvoliti ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, naveo je Inzko. Dodao je da u BiH preovladava retorika podjele, koja je često i uvrijedljiva, što je jasan znak da je predizborna kampanja počela:
„Upravni odbor je pozvao Vijeće ministara da osigura da Regulatorna agencija za komunikacije, koja je odgovorna za televizijsko praćenje izbora, bude u skladu sa modernim evropskim standardima, kadrovski bude u potpunosti popunjena i da ima punu podršku.“
RS će donijeti svoj zakon
Članovi Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BiH nisu ni napustili Sarajevo, a iz Republike Srpske stiglo je odbijanje na zaključak da mora biti napravljen međuvladin sporazum o raspodjeli državne i vojne imovine. Vlada tog bh. entiteta saopštila je da će zatražiti od Vijeća ministara BiH da u roku od 60 dana sačini popis imovine potrebne za funkcionisanje institucija BiH. Ukoliko to ne učini, kako je najavio ministar pravde Džerard Selman, RS će donijeti svoj zakon o imovini:
Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipović:
„Mi cijenimo da ovako sačinjen popis imovine nije dobar, gotovo bih rekao nije ni dobronamjeran prema RS i prema BiH.“
Čini se da zaključci Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BiH ni ovaj put ništa ne znače predstavnicima političkih stranaka u BiH. I dalje svako od njih vodi sopstvenu politiku. Tako u Stranci za BiH ostaju pri stavu da je država, a ne entiteti, vlasnik imovine. Toga se, kaže Damir Arnaut, savjetnik člana Predsjedništva BiH i predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića, neće odreći:
„Stranka za BiH nikada neće podržati bilo kakvu raspodjelu na entitete. Naš stav je vrlo jasan oko tog pitanja.“
Jedino oko čega su saglasni predstavnici stranaka je zaključak PIC-a da se u Bosni i Hercegovini napravi popis stanovništva 2011. godine. Ali, da će i to pitanje biti nečim uslovljeno, pokazuje izjava portparola HDZ-a 1990 Vese Vegara:
„Ali isto tako da rezultati tog popisa ne bi se smjeli primjenjivati prije no što se donese novi ustav, a do tada bi se trebali primjenjivati za formiranje organa institucija vlasti rezultati popisa iz 1991. godine.“
Poput sukcesije SFRJ
Bosanskohercegovački analitičari slažu se u jednom - dvodnevna sjednica Vijeća za provođenje mira nije donijela ništa novo i protekla je bez spektakularnih rezultata. Zaključci su bili očekivani, smatra profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Šaćir Filandra:
„A sve drugo je, zapravo, nastavak stare priče, bez jasnih instrumenata, bez konkretnih sankcija, u izbornoj godini, redovna sjednica PIC-a - rekli bismo skeptički - tek toliko da se održi.“
Ono što je razočaravajuće za profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića je zaključak PIC-a da se mora napraviti međuvladin sporazum o raspodjeli državne i vojne imovine. On kaže da ga to podsjeća na raspodjelu imovine bivše Jugoslavije:
„Ako je išta pametno za BiH moglo napraviti Vijeće za implementaciju mira, onda to što je napravilo je najgore moguće rješenje.“
Već sada je izvjesno kako zaključci Vijeća za provođenje mira ništa bitnije neće promijeniti u BiH, niti će bilo koga obavezati da nešto promijeni.
Osim pitanja imovine i popisa stanovništva, niko se od političara nije ni osvrnuo na dio koji govori o tome da ustavne reforme nisu uslov za zatvaranje OHR-a, ali jesu da BiH funkcioniše. Ne komentarišu ni, možda, najznačajniji dio izvještaja u kojem se od njih traži iskorak iz političke krize kako bi se napravio put prema evropskim integracijama.
Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira potvrdio je mjere koje je potrebno preduzeti da bi se prevazišle poteškoće koje ometaju evroatlantski put BiH i transformaciju OHR-a. Visoki predstavnik Valentin Inzko, na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog zasjedanja PIC-a, kazao je koje su to mjere:
„Vlasti moraju zaključiti međuvladin sporazum o raspodjeli državne i vojne imovine. Sada kada su vlasti u RS donijele zakon o državljanstvu, čime je ispunjen jedan od uslova za okonačanje režima supervizije u Brčkom, moraju rješavati i pitanje električne energije. To je još jedno od posljednjih pitanja koje je ostalo. Vlasti moraju osigurati propisno funkcioniranje Uprave za indirektno oporezivanje i Državnog fiskalnog vijeća.“
Ohrabrujuće je što su bh. vlasti u posljednjih nekoliko mjeseci uradile mnogo na ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima. Međunarodna zajednica neće dozvoliti ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, naveo je Inzko. Dodao je da u BiH preovladava retorika podjele, koja je često i uvrijedljiva, što je jasan znak da je predizborna kampanja počela:
„Upravni odbor je pozvao Vijeće ministara da osigura da Regulatorna agencija za komunikacije, koja je odgovorna za televizijsko praćenje izbora, bude u skladu sa modernim evropskim standardima, kadrovski bude u potpunosti popunjena i da ima punu podršku.“
RS će donijeti svoj zakon
Članovi Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BiH nisu ni napustili Sarajevo, a iz Republike Srpske stiglo je odbijanje na zaključak da mora biti napravljen međuvladin sporazum o raspodjeli državne i vojne imovine. Vlada tog bh. entiteta saopštila je da će zatražiti od Vijeća ministara BiH da u roku od 60 dana sačini popis imovine potrebne za funkcionisanje institucija BiH. Ukoliko to ne učini, kako je najavio ministar pravde Džerard Selman, RS će donijeti svoj zakon o imovini:
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i državni ministri Dragan Vrankić i Sadik Ahmetović i na sastanku Vijeća za provođenje mira
„I na osnovu tog zakona sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS biće uknjižena kao vlasništvo RS ili drugih titulara koji su je stekli na osnovu važećih propisa.“ 
Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipović:
„Mi cijenimo da ovako sačinjen popis imovine nije dobar, gotovo bih rekao nije ni dobronamjeran prema RS i prema BiH.“
Čini se da zaključci Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BiH ni ovaj put ništa ne znače predstavnicima političkih stranaka u BiH. I dalje svako od njih vodi sopstvenu politiku. Tako u Stranci za BiH ostaju pri stavu da je država, a ne entiteti, vlasnik imovine. Toga se, kaže Damir Arnaut, savjetnik člana Predsjedništva BiH i predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića, neće odreći:
„Stranka za BiH nikada neće podržati bilo kakvu raspodjelu na entitete. Naš stav je vrlo jasan oko tog pitanja.“
Jedino oko čega su saglasni predstavnici stranaka je zaključak PIC-a da se u Bosni i Hercegovini napravi popis stanovništva 2011. godine. Ali, da će i to pitanje biti nečim uslovljeno, pokazuje izjava portparola HDZ-a 1990 Vese Vegara:
„Ali isto tako da rezultati tog popisa ne bi se smjeli primjenjivati prije no što se donese novi ustav, a do tada bi se trebali primjenjivati za formiranje organa institucija vlasti rezultati popisa iz 1991. godine.“
Poput sukcesije SFRJ
Bosanskohercegovački analitičari slažu se u jednom - dvodnevna sjednica Vijeća za provođenje mira nije donijela ništa novo i protekla je bez spektakularnih rezultata. Zaključci su bili očekivani, smatra profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Šaćir Filandra:
„A sve drugo je, zapravo, nastavak stare priče, bez jasnih instrumenata, bez konkretnih sankcija, u izbornoj godini, redovna sjednica PIC-a - rekli bismo skeptički - tek toliko da se održi.“
Ono što je razočaravajuće za profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića je zaključak PIC-a da se mora napraviti međuvladin sporazum o raspodjeli državne i vojne imovine. On kaže da ga to podsjeća na raspodjelu imovine bivše Jugoslavije:
„Ako je išta pametno za BiH moglo napraviti Vijeće za implementaciju mira, onda to što je napravilo je najgore moguće rješenje.“
Već sada je izvjesno kako zaključci Vijeća za provođenje mira ništa bitnije neće promijeniti u BiH, niti će bilo koga obavezati da nešto promijeni.
Osim pitanja imovine i popisa stanovništva, niko se od političara nije ni osvrnuo na dio koji govori o tome da ustavne reforme nisu uslov za zatvaranje OHR-a, ali jesu da BiH funkcioniše. Ne komentarišu ni, možda, najznačajniji dio izvještaja u kojem se od njih traži iskorak iz političke krize kako bi se napravio put prema evropskim integracijama.