Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava usvojilo je rezoluciju kojom se osuđuju spaljivanje Kur'ana i ostali oblici vjerske mržnje, iako je nekoliko zemalja upozorilo da se tim tekstom krši sloboda izražavanja.
Rezolucija je usvojena nakon hitne rasprave koju je zatražio Pakistan, u ime nekoliko zemalja članica Organizacije islamske suradnje (OIC), nakon spaljivanja Kur'ana u Švedskoj.
Odobrilo ga je 28 od 47 članica Vijeća, uključujući Kinu, Ukrajinu i većinu afričkih zemalja.
Sedam je članica bilo suzdržano, a 12 je glasalo protiv, uključujući Francusku, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države i Kostariku.
Tekstom se osuđuje "svako zagovaranje i iskazivanje vjerske mržnje, uključujući nedavno spaljivanje Kurana, počinjeno javno i s predumišljajem" te se pozivaju zemlje da usvoje zakone koji će omogućiti da se pred lice pravde izvedu svi odgovorni za takva djela.
Od UN-a se traži da imenuje zemlje koje nemaju takvo zakonodavstvo i da organizira okrugli stol stručnjaka koji će ispitati tu temu.
Međutim, nekoliko zemalja, uglavnom zapadnih, za vrijeme rasprava u srijedu i četvrtak izrazilo je protivljenje ovim zakonima protiv bogohuljenja, istovremeno oštro osudivši spaljivanje Kur'ana u Švedskoj.
Pročitajte i ovo: Osude iz svijeta zbog spaljivanja Kur'ana u Švedskoj, Maroko povlači ambasadoraSjedinjene Države, Europska unija i Velika Britanija pozvale su na glasanje protiv rezolucije.
"Žao nam je što smo morali glasati protiv ovog neizbalansiranog teksta, ali on je u suprotnosti sa stajalištima za koja smo se dugo zalagali kada je riječ o slobodi izražavanja", izjavila je američka ambasadorica, Michele Taylor.
Neke latinoameričke zemlje su bile suzdržane, među njima Meksiko i Honduras.
Poput zapadnih zemalja procijenile su da bi bilo potrebno više vremena za pregovore i postizanje konsenzusa.
Iračka izbjeglica je 28. juna u Švedskoj na Kurban-bajram, praznik koji slave svi muslimani u svijetu, zapalio nekoliko stranica iz primjerka Kur'ana ispred najveće džamije u Stockholmu.
Švedska policija odobrila je održavanje skupa na kojemu su spaljene stranice Kur'ana, ali je kasnije otvorila istragu zbog "djelovanja protiv jedne etničke skupine", uz obrazloženje da se spaljivanje dogodilo ispred džamije.
Incident je izazvao niz reakcija u muslimanskom svijetu.