Iako je BiH kao potpisnica konvencije o zaštiti nacionalnih manjina 2003. godine bila dužna obezbijediti nacionalnim manjinama ravnopravan položaj sa konstitutivnim narodima u BiH, učinjen je tek prvi korak. Formirana su Vijeća nacionalnih manjina koja djeluju kao savjetodavna tijela parlamenata u BiH, ali se dalje od toga nije odmaklo. Vijeća nemaju dovoljno sredstava da nesmetano rade, a ni parlamentarci nisu zainteresovani da se odazovu njihovim zahtjevima i počnu rješavati njihove probleme.
U BiH živi 17 zakonom priznatih nacionalnih manjina. Shodno dosadašnjim ustavnim rješenjima nemaju pravo biti birani u strukture vlasti jer nisu konstitutivan narod. Ali to nije jedini problem - Ustavom su definisani kao 'ostali', a ne nacionalne manjine, kao što je slučaj kod susjeda, ali i u drugim zemljama u Evropi.
U RS Savjet nacionalnih manjina postoji od 2004. godine. No, do sada se više bavilo strukturom i funkcionisanjem ovog tijela nego rješavanjem pitanja nacionalnih manjina, kaže potpredsjednik Vladimir Blaha.
„Prvi mandat nam je protekao u formiranju tih savjeta. Mi smo to uspjeli u RS daleko brže uraditi. Predvidjeli smo tri-četiri stvari, one ključne: nas smeta što smo mi u Ustavu 'ostali'. Mi smatramo da je to nešto deložirajuće, da je to nešto sporedno, kao riječ 'ostali'. Ustav nas izjednačava – pojedinca iz reda ostalih ili nekog ko neće da se nacionalno opredijeli. Političke stranke neka pogledaju lijevo-desno, ove druge države, da vide da smo mi ipak jedna kategorija koja ima naziv 'nacionalna manjina'. Drugo, da se riješi izborno pitanje. Nama se predviđa učešće u vlasti, ali, pošto mi nismo pripadnici konstitutivnih naroda, malo je tim izbornim zakonodavcima problematično kako da sad nas uvrste. Ovo ostalo, obrazovanje, he, mi već imamo sve manje djece, tako da se već može bez problema riješiti“, kaže Blaha.
Donedavni predsjednik Savjeta nacionalnih manjina pri Skupštini RS Saša Mičin imenovan je u novu zakonodavnu vlast. Kaže da će mu to biti prilika da lobira za pitanja nacionalnih manjina u Parlamentu.
„Sama činjenica da pripadnici nacionalnih manjina ulaze u strukture zakonodavne i izvršne vlasti sigurno je jedan pozitivan pomak, gdje će sigurno ti ljudi učiniti sve što je u njihovoj moći da pomognu u rješavanju problema koji se dešavaju kada su u pitanju pripadnici nacionalnih manjina“, smatra on.
Amandmani u ladici
Vijeće nacionalnih manjina u Federaciji koje je, istina, formirano prije godinu dana, u još je težem položaju. Nemaju ni svoju prostoriju, nisu dobili ni sredstva za putne troškove koja im po zakonu pripadaju da bi mogli raditi, a na sve pozive parlamentarcima da se sastanu i utvrde pravac djelovanja, vlast se oglušila, kaže predsjednica Sanja Bogdanović.
„Nismo čak uspjeli za godinu dana niti da nas predsjedavajući domova Parlamenta prime ni na jedan jedini sastanak, bez obzira koliko smo to puta pismeno i usmeno tražili, niti da nam odgovore zašto. Ali, šta drugo da očekujete – ako država nije bila spremna presudu iz Strazbura da provede u djelo, uz sve te neke pritiske i opasnosti koje su postojale iza njenog neprovođenja, šta onda mi da očekujemo ovdje?“ pita se Bogdanovićeva.
Vijeće nacionalnih manjina pri državnom Parlamentu, u dvije godine rada uspjelo je organizirati nekoliko skupova, ali i predložiti amandmane na Ustav kojim bi se ukinule diskriminatorne odredbe. No, kako je priča o Ustavu propala, amandmani su ostali u ladici do nekih boljih vremena, kaže predsjednik Vijeća Nedžad Jusić.
„Naši amandmani nisu došli na Parlament, ali mi ćemo i dalje u narednom periodu raditi na tome da se Ustavom BiH zaštite prava nacionalnih manjina“, kaže Jusić.
Vijeća imaju četverogodišnji mandat, a kako nisu sva formirana u isto vrijeme sada čekaju formiranje vlasti u BiH da riješe prvo tehnička pitanja, a onda konačno da rade na poboljšanju položaja nacionalnih manjina u BiH. Ne traže mnogo, kaže potpredsjednik Savjeta nacionalnih manjina pri Skupštini RS i osnivač Saveza nacionalnih manjina u tom entitetu Vladimir Blaha, uz nadu da će nova vlast imati malo više sluha.
„Ja se nadam da smo u ovom prvom mandatu vidjeli šta nam škripi, kako se mogu rješavati problemi. Tako se nadam da ćemo mi krenuti malo drukčije, da zajedničkom saradnjom na ova tri organa, znači, naš Savjet i vijeća na nivou Federacije i BiH, da ćemo se udružiti i zajednički naći ono što pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno ostalim, nedostaje u tim našim pravima. Treba da predstavimo kulturu naših matičnih zemalja, a to je opet doprinos ovoj sredini u kojoj živimo“, kazao je Blaha.
U BiH živi 17 zakonom priznatih nacionalnih manjina. Shodno dosadašnjim ustavnim rješenjima nemaju pravo biti birani u strukture vlasti jer nisu konstitutivan narod. Ali to nije jedini problem - Ustavom su definisani kao 'ostali', a ne nacionalne manjine, kao što je slučaj kod susjeda, ali i u drugim zemljama u Evropi.
U RS Savjet nacionalnih manjina postoji od 2004. godine. No, do sada se više bavilo strukturom i funkcionisanjem ovog tijela nego rješavanjem pitanja nacionalnih manjina, kaže potpredsjednik Vladimir Blaha.
Blaha: Nama se predviđa učešće u vlasti, ali, pošto mi nismo pripadnici konstitutivnih naroda, malo je tim izbornim zakonodavcima problematično kako da sad nas uvrste.
„Prvi mandat nam je protekao u formiranju tih savjeta. Mi smo to uspjeli u RS daleko brže uraditi. Predvidjeli smo tri-četiri stvari, one ključne: nas smeta što smo mi u Ustavu 'ostali'. Mi smatramo da je to nešto deložirajuće, da je to nešto sporedno, kao riječ 'ostali'. Ustav nas izjednačava – pojedinca iz reda ostalih ili nekog ko neće da se nacionalno opredijeli. Političke stranke neka pogledaju lijevo-desno, ove druge države, da vide da smo mi ipak jedna kategorija koja ima naziv 'nacionalna manjina'. Drugo, da se riješi izborno pitanje. Nama se predviđa učešće u vlasti, ali, pošto mi nismo pripadnici konstitutivnih naroda, malo je tim izbornim zakonodavcima problematično kako da sad nas uvrste. Ovo ostalo, obrazovanje, he, mi već imamo sve manje djece, tako da se već može bez problema riješiti“, kaže Blaha.
Donedavni predsjednik Savjeta nacionalnih manjina pri Skupštini RS Saša Mičin imenovan je u novu zakonodavnu vlast. Kaže da će mu to biti prilika da lobira za pitanja nacionalnih manjina u Parlamentu.
„Sama činjenica da pripadnici nacionalnih manjina ulaze u strukture zakonodavne i izvršne vlasti sigurno je jedan pozitivan pomak, gdje će sigurno ti ljudi učiniti sve što je u njihovoj moći da pomognu u rješavanju problema koji se dešavaju kada su u pitanju pripadnici nacionalnih manjina“, smatra on.
Amandmani u ladici
Vijeće nacionalnih manjina u Federaciji koje je, istina, formirano prije godinu dana, u još je težem položaju. Nemaju ni svoju prostoriju, nisu dobili ni sredstva za putne troškove koja im po zakonu pripadaju da bi mogli raditi, a na sve pozive parlamentarcima da se sastanu i utvrde pravac djelovanja, vlast se oglušila, kaže predsjednica Sanja Bogdanović.
„Nismo čak uspjeli za godinu dana niti da nas predsjedavajući domova Parlamenta prime ni na jedan jedini sastanak, bez obzira koliko smo to puta pismeno i usmeno tražili, niti da nam odgovore zašto. Ali, šta drugo da očekujete – ako država nije bila spremna presudu iz Strazbura da provede u djelo, uz sve te neke pritiske i opasnosti koje su postojale iza njenog neprovođenja, šta onda mi da očekujemo ovdje?“ pita se Bogdanovićeva.
Vijeće nacionalnih manjina pri državnom Parlamentu, u dvije godine rada uspjelo je organizirati nekoliko skupova, ali i predložiti amandmane na Ustav kojim bi se ukinule diskriminatorne odredbe. No, kako je priča o Ustavu propala, amandmani su ostali u ladici do nekih boljih vremena, kaže predsjednik Vijeća Nedžad Jusić.
„Naši amandmani nisu došli na Parlament, ali mi ćemo i dalje u narednom periodu raditi na tome da se Ustavom BiH zaštite prava nacionalnih manjina“, kaže Jusić.
Vijeća imaju četverogodišnji mandat, a kako nisu sva formirana u isto vrijeme sada čekaju formiranje vlasti u BiH da riješe prvo tehnička pitanja, a onda konačno da rade na poboljšanju položaja nacionalnih manjina u BiH. Ne traže mnogo, kaže potpredsjednik Savjeta nacionalnih manjina pri Skupštini RS i osnivač Saveza nacionalnih manjina u tom entitetu Vladimir Blaha, uz nadu da će nova vlast imati malo više sluha.
„Ja se nadam da smo u ovom prvom mandatu vidjeli šta nam škripi, kako se mogu rješavati problemi. Tako se nadam da ćemo mi krenuti malo drukčije, da zajedničkom saradnjom na ova tri organa, znači, naš Savjet i vijeća na nivou Federacije i BiH, da ćemo se udružiti i zajednički naći ono što pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno ostalim, nedostaje u tim našim pravima. Treba da predstavimo kulturu naših matičnih zemalja, a to je opet doprinos ovoj sredini u kojoj živimo“, kazao je Blaha.