Hrišćansko-demokratska unija (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel pretrpjela je poraz na izborima 14. marta u dvije ključne pokrajine, što će vjerovatno oblikovati politički sliku uoči saveznih izbora kasnije ove godine, na kojima će se odrediti njen nasljednik.
Podrška CDU, stranci desnog centra, opala je na 24,1 posto u jugozapadnoj pokrajini Baden-Virtemberg i na 27,7 posto u pokrajini Porajnje – Falačka, pokazuju preliminarni rezultati.
Ovo je za CDU najlošiji izborni rezultat do sada u dvije pokrajine, ali zvaničnici navode da bi se konačni rezultati ipak mogli promijeniti, jer je mnogo glasova poslano putem pošte.
Pročitajte i ovo: Niz afera muči njemačke demohrišćane u 'super-izbornoj' godiniMnogi vjeruju da su CDU i njena sestrinska stranka, Bavarska hrišćanska socijalna unija (CSU), oštećeni zbog navoda da su dvojica zastupnika profitirala od ugovora o nabavci maski u ranoj fazi pandemije korona virusa.
"Ovo je mračan čas za CDU", navode dnevne novine Die Welt, dok je Die Zeit ishod okarakterisao "katastrofom" za konzervativce.
Izbori kao test
Ovosedmični izbori u njemačkim jugozapadnim pokrajinama prvi su test novog lidera Hrišćansko-demokratske unije Armina Lašeta, napisao je Tajms (The Times), naglasivši da je podrška CDU pala na 30 odsto, što je najniži nivo od početka pandemije, šest mjeseci prije saveznih izbora koji će Njemačkoj dati prvog novog kancelara nakon gotovo 16 godina.
Nekoliko afera, od kojih posljednja uključuje dvojicu poslanika Bundestaga koji su se bogatili na poslovima sa zaštitnim maskama, uticale su na pad popularnosti vladajućeg demohrišćanskog bloka u tzv. “super-izbornoj godini” koja bi trebala rezultirati imenovanjem novog kancelara.
Izbori su održani usred porasta broja novih slučajeva korona virusa, zajedno s usporenim procesom vakcinacije u Njemačkoj.
U Baden-Virtembergu ponovo je trijumfovala lijevo orijentirana Zelena stranka koja je prikupila 32,7 posto glasova, u odnosu na 30,3 posto na prošlim regionalnim izborima.
Popularnost Zelenih porasla je širom zemlje zbog rastuće zabrinutosti zbog klimatskih promjena, a stranka bi se mogla pojaviti kao favorit na nacionalnim izborima u septembru.
Winfried Krečman (Winfried Kretschmann), koji je na vlast u Baden-Virtembergu došao prije deset godina nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi u Japanu, mogao bi se odlučiti za održavanje svoje trenutne koalicijske vlade s CDU-om ili izgraditi novu s lijevim centrom - Socijaldemokratama (SPD) i Slobodnom demokratskom strankom (FDP).
SPD je ostala najveća stranka u državi, sa oko 36 posto glasova, skoro nepromijenjenih u odnosu na 2016. godinu.
Pročitajte i ovo: Krajnje desničarska stranka u Njemačkoj AfD pod nadzoromLošiji rezultat AfD-a
U obje države krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je lošiji rezultat nego 2016. godine, ali je ipak uzela oko 10 posto glasova. Sve ostale stranke odbile su koaliranje s AfD-om.
Njemački ministar financija Olaf Šolc (Scholz), kandidat SPD-a za zamjenu Angele Merkel, rekao je da su rezultati ojačali njegovu kandidaturu za kancelara.
"Moguće je formirati vladu u Njemačkoj bez CDU/CSU", rekao je.
Iako CDU/CSU vlada u koaliciji sa SPD-om, velik dio krivice za stanje u zemlji zbog pandemije svalio se na konzervativce, posebno na ministra zdravlja CDU-a Jensa Spahna.
Početak super-izborne godine ipak nije toliko “super” za demohrišćane Angele Merkel, ocijenio je Politiko (Politico) naglasivši da su ovosedmična glasanja prvi od sedam izbora u Njemačkoj ove godine.
Tajming skandala s maskama za stranku Angele Merkel, koja se bori da zacrta novo poglavlje kako se bliži kraj više od 15 godina njezinog vodstva, katastrofalan je, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).