Stručnjaci procjenjuju da je u požarima prošle godine u BiH izgorjelo toliko šume da bi se za njenu vrijednost moglo kupiti nekoliko letjelica za gašenje požara, no letjelice nisu kupljene. Malobrojnih vatrogasnih jedinica vlasti se sjete obično kada bude prekasno, u vrijeme požara koji se i dalje gase opremom starom i do pedesetak godina. Da stvar bude gora, novca ima, no komplicirani zakoni i više nivoa vlasti čije se nadležnosti preklapaju, krivci su što novac namijenjen i za vatrogastvo leži na računima.
Već peti dan Adin Jamaković i Dino Haris gase požar na planini iznad Jablanice. Zajedno sa kolegama vatrogascima i lokalnim stanovništvom nadljudskim naporima uspjeli su odbiti požar od nekoliko sela na planini Prenj. Sa naprtnjačama na leđima dežuraće i šestu noć u nadi da vjetar neće okrenuti vatru prema kućama.
„Umoran sam, ljudi su iscrpljeni. Vazda je jedna te ista ekipa na terenu. Mi smo sinoć ovdje bili dežurni, bilo nas pet momaka. Noć je bila, 'nako, malo teška je bila. Bilo je tu blizu kuća, na sto metara“, kaže Jamaković.
“Nosimo brentače, grablje, vile, ne znam više šta ne nosim sa sobom. Kad ne možeš – ne možeš. E, ovako dođu kad dođu do vatre”, priča Haris.
Šire jablaničko područje i prošle godine zahvatio je veliki požar koji je trajao danima. Ugašen je tek dolaskom kanadera iz Republike Hrvatske, te pojačanim djelovanjem helikoptera Oružanih snaga BiH.
U isto vrijeme bilo je aktivno nekoliko požara u Hercegovini kada je izgorjelo preko 30.000 hektara prostora. Iako su nadležne vlasti tada obećale kupovinu kanadera ili barem pojednostavljenje procedura oko korištenja helikoptera, malo toga se promijenilo.
„Stanje od prošle godine se promijenilo, ali na lošije. Nijedan komad opreme nije kupljen. Jedina svijetla tačka je što su primljena četvorica novih vatrogasaca i šestorica sezonaca. I ostalo je ponovo sve na riječima. Dokle gori, dotle će nam plate davati, kad prestane goriti - plata neće biti, a bogami ni opreme“, kaže komandir vatrogasne jedinice Trebinje Vlado Ristić.
„Mi sad imamo, recimo, u Zavali jedan požar, sinoć smo išli, evo, ponovo se aktivirao, a to je 40 km odavde. Ja moram poslati tri vatrogasca i jedno vozilo, koje je, recimo, udarno vozilo, a ne daj Bože požara ovdje, ovdje sam na neki način osakatio mogućnost gašenja“, navodi Azur Čomor, sindikalni predstavnik vatrogasaca Mostara.
Vatrogasci i dalje rade s opremom starom i do 50 godina, dok je za pokretanje helikoptera Oružanih snaga neophodno skupiti dokumentaciju koja dokazuje da su iskorišteni svi kapaciteti lokalne zajednice, kantona i entiteta, što ponekad traje danima.
Nenamjensko trošenje novca
Iz Vijeća ministara poručuju da će se polovinom avgusta raspravljati o studiji zaštite od požara koja bi trebala odgovoriti na ove probleme – sve to gotovo na kraju još jedne protupožarne sezone koja je počela 15. maja.
„Studija, između ostalog, treba da napravi i analizu šta se to dešava u Bosni i Hercegovini i šta je to najbolje da bi se aktivno reagovalo na požare“, kaže pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu i spašavanje Samir Agić.
Svaki zaposleni građanin Federacije BiH od svojih primanja izdvaja 0,5 posto kao doprinos za zaštitu i spašavanje, u Republici Srpskoj 0,4 posto. I lokalne zajednice zakonom su obavezne da izdvoje najmanje dva posto.
„U Mostaru imamo na računu Civilne zaštite Kriznog štaba sedam miliona. Imamo na svom računu milion. Znači, to je osam miliona, ali neće niko – znate šta znači: bukvalno niko – da potpiše papir da mi možemo dio sredstava potrošiti za opremu. To se ogromna sredstva ulažu, ko kome koliko dođe, koliko provizije – sve to ima ulogu“, kaže Čomor.
Da novca ima ali da se on nenamjenski troši na svim nivoima, priznaje i zapovjednik Civilne zaštite FBiH, inače zamjenik federalnog premijera Jerko Ivanković.
„Kontrole Civilne zaštite i Ministarstva financija su naložile svima onima koji su zloupotrijebili sredstva da se ta sredstva moraju vratiti na posebne račune i da se moraju namjenski trošiti. Ukoliko se u skoroj budućnosti ne postigne politička volja da se na razini BiH upravlja tim kanaderima, mi ćemo razmatrati mogućnost, da li u okviru Federacije bi mogla neka od institucija preuzeti kanadere na održavanje i upravljanje“, navodi Ivanković.
No, ni kupovina kanadera neće stanje unaprijediti, mišljenja je Edin Garaplija, ekspert za zaštitu od požara. Podsjeća da četiri godine od donošenja Zakona o zaštiti od požara, odgovorni u Civilnoj upravi Federacije nisu uspostavili jedinstvenu organizacijsko-plansku preventivnu dokumentaciju, što jeste strateški dokument.
„Federalna uprava Civilne zaštite pokazala je svojim neradom i nesprovođenjem zakonskih obaveza koje je imala četiri godine, a trošenjem namjenskih budžetskih sredstava da je nesposobna da dalje rukovodi, planira i organizuje kroz sistem zaštite od požara, kao dio integrisanog sistema zaštite i spašavanja. Potrebno je da nadležni odmah razmisle o jednom od modela prestrukturiranja. Na taj način će federalna novonastala Uprava zaštite i spašavanja ojačati i državni sektor zaštite i spašavanja“, kaže Garaplija.
Od sredine maja pa do kraja oktobra prošle godine samo na području Hercegovačko-neretvanskog kantona registrirano je preko 2000 požara. Štete su procijenjenje na skoro 50 miliona eura.
Već peti dan Adin Jamaković i Dino Haris gase požar na planini iznad Jablanice. Zajedno sa kolegama vatrogascima i lokalnim stanovništvom nadljudskim naporima uspjeli su odbiti požar od nekoliko sela na planini Prenj. Sa naprtnjačama na leđima dežuraće i šestu noć u nadi da vjetar neće okrenuti vatru prema kućama.
„Umoran sam, ljudi su iscrpljeni. Vazda je jedna te ista ekipa na terenu. Mi smo sinoć ovdje bili dežurni, bilo nas pet momaka. Noć je bila, 'nako, malo teška je bila. Bilo je tu blizu kuća, na sto metara“, kaže Jamaković.
“Nosimo brentače, grablje, vile, ne znam više šta ne nosim sa sobom. Kad ne možeš – ne možeš. E, ovako dođu kad dođu do vatre”, priča Haris.
Šire jablaničko područje i prošle godine zahvatio je veliki požar koji je trajao danima. Ugašen je tek dolaskom kanadera iz Republike Hrvatske, te pojačanim djelovanjem helikoptera Oružanih snaga BiH.
U isto vrijeme bilo je aktivno nekoliko požara u Hercegovini kada je izgorjelo preko 30.000 hektara prostora. Iako su nadležne vlasti tada obećale kupovinu kanadera ili barem pojednostavljenje procedura oko korištenja helikoptera, malo toga se promijenilo.
„Stanje od prošle godine se promijenilo, ali na lošije. Nijedan komad opreme nije kupljen. Jedina svijetla tačka je što su primljena četvorica novih vatrogasaca i šestorica sezonaca. I ostalo je ponovo sve na riječima. Dokle gori, dotle će nam plate davati, kad prestane goriti - plata neće biti, a bogami ni opreme“, kaže komandir vatrogasne jedinice Trebinje Vlado Ristić.
„Mi sad imamo, recimo, u Zavali jedan požar, sinoć smo išli, evo, ponovo se aktivirao, a to je 40 km odavde. Ja moram poslati tri vatrogasca i jedno vozilo, koje je, recimo, udarno vozilo, a ne daj Bože požara ovdje, ovdje sam na neki način osakatio mogućnost gašenja“, navodi Azur Čomor, sindikalni predstavnik vatrogasaca Mostara.
Vatrogasci i dalje rade s opremom starom i do 50 godina, dok je za pokretanje helikoptera Oružanih snaga neophodno skupiti dokumentaciju koja dokazuje da su iskorišteni svi kapaciteti lokalne zajednice, kantona i entiteta, što ponekad traje danima.
Nenamjensko trošenje novca
Iz Vijeća ministara poručuju da će se polovinom avgusta raspravljati o studiji zaštite od požara koja bi trebala odgovoriti na ove probleme – sve to gotovo na kraju još jedne protupožarne sezone koja je počela 15. maja.
„Studija, između ostalog, treba da napravi i analizu šta se to dešava u Bosni i Hercegovini i šta je to najbolje da bi se aktivno reagovalo na požare“, kaže pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu i spašavanje Samir Agić.
Svaki zaposleni građanin Federacije BiH od svojih primanja izdvaja 0,5 posto kao doprinos za zaštitu i spašavanje, u Republici Srpskoj 0,4 posto. I lokalne zajednice zakonom su obavezne da izdvoje najmanje dva posto.
„U Mostaru imamo na računu Civilne zaštite Kriznog štaba sedam miliona. Imamo na svom računu milion. Znači, to je osam miliona, ali neće niko – znate šta znači: bukvalno niko – da potpiše papir da mi možemo dio sredstava potrošiti za opremu. To se ogromna sredstva ulažu, ko kome koliko dođe, koliko provizije – sve to ima ulogu“, kaže Čomor.
Da novca ima ali da se on nenamjenski troši na svim nivoima, priznaje i zapovjednik Civilne zaštite FBiH, inače zamjenik federalnog premijera Jerko Ivanković.
„Kontrole Civilne zaštite i Ministarstva financija su naložile svima onima koji su zloupotrijebili sredstva da se ta sredstva moraju vratiti na posebne račune i da se moraju namjenski trošiti. Ukoliko se u skoroj budućnosti ne postigne politička volja da se na razini BiH upravlja tim kanaderima, mi ćemo razmatrati mogućnost, da li u okviru Federacije bi mogla neka od institucija preuzeti kanadere na održavanje i upravljanje“, navodi Ivanković.
No, ni kupovina kanadera neće stanje unaprijediti, mišljenja je Edin Garaplija, ekspert za zaštitu od požara. Podsjeća da četiri godine od donošenja Zakona o zaštiti od požara, odgovorni u Civilnoj upravi Federacije nisu uspostavili jedinstvenu organizacijsko-plansku preventivnu dokumentaciju, što jeste strateški dokument.
„Federalna uprava Civilne zaštite pokazala je svojim neradom i nesprovođenjem zakonskih obaveza koje je imala četiri godine, a trošenjem namjenskih budžetskih sredstava da je nesposobna da dalje rukovodi, planira i organizuje kroz sistem zaštite od požara, kao dio integrisanog sistema zaštite i spašavanja. Potrebno je da nadležni odmah razmisle o jednom od modela prestrukturiranja. Na taj način će federalna novonastala Uprava zaštite i spašavanja ojačati i državni sektor zaštite i spašavanja“, kaže Garaplija.
Od sredine maja pa do kraja oktobra prošle godine samo na području Hercegovačko-neretvanskog kantona registrirano je preko 2000 požara. Štete su procijenjenje na skoro 50 miliona eura.