“Kapetan Dragan je vidno uzbuđen”, izjavio je za naš program njegov advokat Tihomir Novaković, sa kojim smo razgovarali ubrzo pošto je posetio svog klijenta u pritvoru u Sidneju. Kako ćete čuti srpska zajednica u Australiji takođe je zadovoljna odlukom tamošnjeg suda. To je razlog za zadovoljstvo i onih koji su iz Srbije pomagali odbranu Dragana Vasiljkovića, za koju je prikupljeno, kako navodi jedan od naših sagovornika, milion australijskih dolara. Zvaničnici u Beogradu, pak, odbijaju da komentarišu odluke australijskog suda.
Posle tri i po godine provedene u australijskom pritvoru Dragan Vasiljković, koji će ostati upamćen kao kapetan Dragan, jedan od osnivača jedinica pomalo naivnog imena “Knindže”, ali po zlu upamćene, pre svega, među krajiškim Hrvatima, sačekaće rok za žalbu na odluku Suda u Australiji, a nakon toga verovatno će biti pušten na slobodu. Posle izricanja odluke ekstradicionog suda u pritvoru ga je posetio advokat Tihomir Novaković, a zatim je za Radio Slobodna Evropa rekao:
“Imao sam priliku da se vidim sa Draganom u pritvoru. Normalno, Dragan je vidno uzbuđen, vidi se olakšanje na njegovom licu.”
Direktor centra “Veritas” u kome se dokumentuju dokazi o ratnim zločinima Savo Štrbac prošle godine svedočio je u Sidneju u korist Vasiljkovića. Njegovi dokazi išli su prilog tvrdnji da ratni komandant krajiških Srba u Hrvatskoj ne može imati pravedno suđenje. I on je zadovoljan nakon što je vest iz Australije objavljena u Srbiji.
“Ja sam iznosio desetine sličnih slučajeva, gde su Srbi osuđivani samo zbog svoje nacionalne pripadnosti, normalno što uključuje i vojnu u ovom slučaju. O tome su govorile i brojke, statistika prema kojima je, pred hrvatskim sudovima od svih koj su procesuirani za ratne zločine, a odnosilo se na ovu drugu stranu, neprijateljsku - 98,31 odsto.”
Jeremić: To nije stvar Beograda
Zvaničnih komentara skoro da nema. Nakon što je završio sastanak sa ministrom inostranih poslova Luksemburga Žanom Aselbornom koji je jutros doputovao u Beograd i pozdravio napore Srbije na gonjenju osumnjičenih za ratne zločine, srpskog šefa diplomatije Vuka Jeremića zamolili smo za komentar odluke Suda u Sidneju:
“Kapetan Dragan je australijski građanin. To je odluka australijskog suda.To nije stvar u koju bi trebalo da se mešamo kao u unutrašnje pitanje druge države.”
Podsećamo, kada se 2006. godine po prvi put čulo da bi Kapetan Dragan mogao biti cilj istrage, pominjao se i Haški sud, ali pre svega organa gonjenja iz Hrvatske, on je (dok je još bio u Srbiji) za naš program izjavio:
“Apsolutno smatram da ovo nije stvar samo moja, ja nemam tu šta sebe da branim.”
Država Srbija, sudeći po zvaničnim izjavama, držala se po strani ovog spora. Njegovu odbranu u Australiji, tvrdi Savo Štrbac, finansirala je tamošnja srpska dijaspora koja je sakupila značajna sredstva. “Ta zajednica je i isfinansirala odbranu kapetena Dragana koja se penje na preko million australijskih dolara do sada.”
Advokat Novaković odbio je da odgovori na pitanje ko je stojao iza finansiranja odbrane. “U te detalje neću da ulazim. Mene više zanima kako je branjen i da li je odbranjen.”
Čovek koji je odgajan u sirotištu, niotkuda se pojavio u Krajini na samom početku rata, tada gradeći imidž ratnog heroja, koji se nije opirao sopstvenoj estradizaciji, pa mu je tako verovatno godilo i kada su njemu u slavu spevane i pesme tipične za to tužno vreme. Tada je zanemareno ono što je bilo očigledno, a kasnije i obelodanjeno, da je iza kapetana Dragana stajala srpska tajna policija.
Ostaće upamćeno da je još u toku sukoba vraćen u Beograd, da je tu vodio organizaciju za pomoć ratnim invalidima, da se priključio masama u petooktobarskim događajima, kao i da je po padu Miloševića u glavnom gradu Srbije otvarao prve terene za golf. Po prvim pretnjama iz Hrvatske shvatio je da spas može pronaći tamo gde je proveo mladost i čije državljanstvo ima. S obzirom da optužbe ostaju, pitali smo njegovog advokata gde će Kapetan Dragan otići kada i ako napusti pritvor:
“On će moći slobodno da živi ovde u Australiji, kao svaki slobodan građanin i dok je na teritoriji Australije. Šta bi bilo kad bi bilo, ne bih da spekulišem o tome.”
Čekajući definitivnu odluku i ukoliko ona bude u njegovu korist, Kapetan Dragan može živeti u Australiji, ali u strahu da iz te države izađe. Za njega to će biti život u ograničenoj slobodi, za Hrvatsku prilika da još jednom preispita sopstveno pravosuđe, a za Srbiju mesto za promišljanje o tome da li je propustila da ispita sopstvenu ulogu u nedavnoj istoriji, delom oličenu i u liku Dragana Vasiljkovića.
Hrvatska ne odustaje od izručenja
Hrvatsko ministarstvo pravosuđa najavilo je korake kako bi se nastavio postupak izručenja iz Australije Dragana Vasiljkovića, zvanog „kapetan Dragan“. Eksperti ocjenjuju da bi Vasiljković u Hrvatskoj imao pošteno suđenje.
Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je danas da će se proslijediti australskom tužiteljstvu, koje u slučaju Dragana Vasiljkovića poznatog kao „kapetan Dragan“, zastupa Hrvatsku , dokumentaciju koja će pomoći australskom tužiteljstvu u žalbi protiv obustave izručenja Vasiljkovića. Današnja odluka australskog sudskog vijeća temeljena je na jednom mišljenju Misije OESS-a u Hrvatskoj iz 2006. godine, kazao je:
„Mi u međuvremenu imamo niz drugih izvješća te iste organizacije OESS-a o tome kako je Hrvatska učinila veliki napredak u suđenjima za ratne zločine u pogledu njihove nepristranosti.“
Vasiljković je vrlo važna osoba za razumijevanje rata u Hrvatskoj i uloge Miloševićevog režima u njegovoj pripremi i vođenju. On je je po nalogu čelnih ljudi SDB-a Srbije, Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića, poslan početkom devedesetih u Hrvatsku. Na suđenju Miloševiću u Haagu 2003. godine govorio je o ključnoj ulozi SDB-a Srbije u ratnim sukobima u Hrvatskoj i BiH, punoj kontroli vojske, policije i SDB-a Srbije nad dobrovoljcima iz Srbije u tim sukobima i o sudjelovanju „crvenih beretki“ – specijalne jedinice SDB Srbije – u tim ratovima, a dan kasnije sve je to relativizirao.
Socijaldemokratski predsjednički kandidat, haški ekspert i profesor kaznenog procesnog prava na zagrebačkom Sveučilištu Ivo Josipović iznenađen je odlukom australskog suda, jer je hrvatsko pravosuđe napravilo velike pomake u suđenjima za ratne zločine, za što je dobilo i dobre ocjene Europske unije.
„Istina je je da je devedesetih i u početku ovog stoljeća bilo problema – to su uostalom i domaći i međunarodni stručnjaci i promatrači konstatirali - međutim ozbiljni pozitivni pomaci su napravljeni i mislim da je ova odluka pogrešna. Danas se u Hrvatskoj za ratne zločine sudi pošteno i zakonito.“
Žrtve ogorčene
Vasiljković bi u Hrvatskoj imao pošteno suđenje, ali Hrvatska snosi posljedice etnički pristranih suđenja u odsutnosti iz ranih devedesetih, ocjenjuje za naš radio Katarina Kruhonja čiji Centar za mir i nenasilje iz Osijeka već godinama monitorira suđenja za ratne zločine. Optužnica protiv Vasiljkovića vjerojatno je pisana ranih devedesetih.
„Ja ne znam točne detalja, ali takav tip optužnica su zapravo bile one koje nisu utemeljene na dokazima, i stoga su zapravo ukazivali da bi se radiloo etnički pristranim suđenjima. Osobno mislim i temeljem svega onoga što smo mi zadnjih godina radili da bi naročito slučajevi koji su pod pozornošću međunarodne zajednice – a to su slučajevi koji se izručuju – bili itekako pažljivo tretirani danas u hrvatskom pravosuđu.“
Prva reakcija nekadašnjeg zatvorenika kninskog zatvora, hrvatskog veterana Nikice Plivelića, na odluku australskog pravosuđa obojena je emocijama.
„Teško je to komentirati iz ove pozicije, ali mislim da su oni gori nego Vasiljković, ako tako smatraju. Ako oni mogu nakon svega donijeti odluku da se njega ne izručuje – to je neshvatljivo, nepojmljivo!“
Velibor Bračić, koji je kao i Plivelić početkom godine išao na svjedočenje pred australski sud o Vasiljkovićevim postupcima dok je Bračić bio zatočenik u Kninu, posebno je u izjavi za naš radio ogorčen obrazloženjem da bi mu se pristrano sudilo, jer je Srbin. Sudilo bi mu se samo za djela koja je počinio, a nacionalnost nije važna, kaže Bračić.
„Ma ja zapošljavam deset Srba, pa se nije nikome išta sudilo, niti sam pravio diskriminaciju, znači – u mojoj firmi rade Srbi. Nisam niti ja niti je država Hrvatska takva da će mu se suditi zamo zato što je Srbin.“
Posle tri i po godine provedene u australijskom pritvoru Dragan Vasiljković, koji će ostati upamćen kao kapetan Dragan, jedan od osnivača jedinica pomalo naivnog imena “Knindže”, ali po zlu upamćene, pre svega, među krajiškim Hrvatima, sačekaće rok za žalbu na odluku Suda u Australiji, a nakon toga verovatno će biti pušten na slobodu. Posle izricanja odluke ekstradicionog suda u pritvoru ga je posetio advokat Tihomir Novaković, a zatim je za Radio Slobodna Evropa rekao:
“Imao sam priliku da se vidim sa Draganom u pritvoru. Normalno, Dragan je vidno uzbuđen, vidi se olakšanje na njegovom licu.”
Direktor centra “Veritas” u kome se dokumentuju dokazi o ratnim zločinima Savo Štrbac prošle godine svedočio je u Sidneju u korist Vasiljkovića. Njegovi dokazi išli su prilog tvrdnji da ratni komandant krajiških Srba u Hrvatskoj ne može imati pravedno suđenje. I on je zadovoljan nakon što je vest iz Australije objavljena u Srbiji.
“Ja sam iznosio desetine sličnih slučajeva, gde su Srbi osuđivani samo zbog svoje nacionalne pripadnosti, normalno što uključuje i vojnu u ovom slučaju. O tome su govorile i brojke, statistika prema kojima je, pred hrvatskim sudovima od svih koj su procesuirani za ratne zločine, a odnosilo se na ovu drugu stranu, neprijateljsku - 98,31 odsto.”
Jeremić: To nije stvar Beograda
Zvaničnih komentara skoro da nema. Nakon što je završio sastanak sa ministrom inostranih poslova Luksemburga Žanom Aselbornom koji je jutros doputovao u Beograd i pozdravio napore Srbije na gonjenju osumnjičenih za ratne zločine, srpskog šefa diplomatije Vuka Jeremića zamolili smo za komentar odluke Suda u Sidneju:
“Kapetan Dragan je australijski građanin. To je odluka australijskog suda.To nije stvar u koju bi trebalo da se mešamo kao u unutrašnje pitanje druge države.”
Podsećamo, kada se 2006. godine po prvi put čulo da bi Kapetan Dragan mogao biti cilj istrage, pominjao se i Haški sud, ali pre svega organa gonjenja iz Hrvatske, on je (dok je još bio u Srbiji) za naš program izjavio:
“Apsolutno smatram da ovo nije stvar samo moja, ja nemam tu šta sebe da branim.”
Država Srbija, sudeći po zvaničnim izjavama, držala se po strani ovog spora. Njegovu odbranu u Australiji, tvrdi Savo Štrbac, finansirala je tamošnja srpska dijaspora koja je sakupila značajna sredstva. “Ta zajednica je i isfinansirala odbranu kapetena Dragana koja se penje na preko million australijskih dolara do sada.”
Advokat Novaković odbio je da odgovori na pitanje ko je stojao iza finansiranja odbrane. “U te detalje neću da ulazim. Mene više zanima kako je branjen i da li je odbranjen.”
Čovek koji je odgajan u sirotištu, niotkuda se pojavio u Krajini na samom početku rata, tada gradeći imidž ratnog heroja, koji se nije opirao sopstvenoj estradizaciji, pa mu je tako verovatno godilo i kada su njemu u slavu spevane i pesme tipične za to tužno vreme. Tada je zanemareno ono što je bilo očigledno, a kasnije i obelodanjeno, da je iza kapetana Dragana stajala srpska tajna policija.
Ostaće upamćeno da je još u toku sukoba vraćen u Beograd, da je tu vodio organizaciju za pomoć ratnim invalidima, da se priključio masama u petooktobarskim događajima, kao i da je po padu Miloševića u glavnom gradu Srbije otvarao prve terene za golf. Po prvim pretnjama iz Hrvatske shvatio je da spas može pronaći tamo gde je proveo mladost i čije državljanstvo ima. S obzirom da optužbe ostaju, pitali smo njegovog advokata gde će Kapetan Dragan otići kada i ako napusti pritvor:
“On će moći slobodno da živi ovde u Australiji, kao svaki slobodan građanin i dok je na teritoriji Australije. Šta bi bilo kad bi bilo, ne bih da spekulišem o tome.”
Čekajući definitivnu odluku i ukoliko ona bude u njegovu korist, Kapetan Dragan može živeti u Australiji, ali u strahu da iz te države izađe. Za njega to će biti život u ograničenoj slobodi, za Hrvatsku prilika da još jednom preispita sopstveno pravosuđe, a za Srbiju mesto za promišljanje o tome da li je propustila da ispita sopstvenu ulogu u nedavnoj istoriji, delom oličenu i u liku Dragana Vasiljkovića.
Hrvatska ne odustaje od izručenja
Hrvatsko ministarstvo pravosuđa najavilo je korake kako bi se nastavio postupak izručenja iz Australije Dragana Vasiljkovića, zvanog „kapetan Dragan“. Eksperti ocjenjuju da bi Vasiljković u Hrvatskoj imao pošteno suđenje.
Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je danas da će se proslijediti australskom tužiteljstvu, koje u slučaju Dragana Vasiljkovića poznatog kao „kapetan Dragan“, zastupa Hrvatsku , dokumentaciju koja će pomoći australskom tužiteljstvu u žalbi protiv obustave izručenja Vasiljkovića. Današnja odluka australskog sudskog vijeća temeljena je na jednom mišljenju Misije OESS-a u Hrvatskoj iz 2006. godine, kazao je:
„Mi u međuvremenu imamo niz drugih izvješća te iste organizacije OESS-a o tome kako je Hrvatska učinila veliki napredak u suđenjima za ratne zločine u pogledu njihove nepristranosti.“
Vasiljković je vrlo važna osoba za razumijevanje rata u Hrvatskoj i uloge Miloševićevog režima u njegovoj pripremi i vođenju. On je je po nalogu čelnih ljudi SDB-a Srbije, Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića, poslan početkom devedesetih u Hrvatsku. Na suđenju Miloševiću u Haagu 2003. godine govorio je o ključnoj ulozi SDB-a Srbije u ratnim sukobima u Hrvatskoj i BiH, punoj kontroli vojske, policije i SDB-a Srbije nad dobrovoljcima iz Srbije u tim sukobima i o sudjelovanju „crvenih beretki“ – specijalne jedinice SDB Srbije – u tim ratovima, a dan kasnije sve je to relativizirao.
Socijaldemokratski predsjednički kandidat, haški ekspert i profesor kaznenog procesnog prava na zagrebačkom Sveučilištu Ivo Josipović iznenađen je odlukom australskog suda, jer je hrvatsko pravosuđe napravilo velike pomake u suđenjima za ratne zločine, za što je dobilo i dobre ocjene Europske unije.
„Istina je je da je devedesetih i u početku ovog stoljeća bilo problema – to su uostalom i domaći i međunarodni stručnjaci i promatrači konstatirali - međutim ozbiljni pozitivni pomaci su napravljeni i mislim da je ova odluka pogrešna. Danas se u Hrvatskoj za ratne zločine sudi pošteno i zakonito.“
Žrtve ogorčene
Vasiljković bi u Hrvatskoj imao pošteno suđenje, ali Hrvatska snosi posljedice etnički pristranih suđenja u odsutnosti iz ranih devedesetih, ocjenjuje za naš radio Katarina Kruhonja čiji Centar za mir i nenasilje iz Osijeka već godinama monitorira suđenja za ratne zločine. Optužnica protiv Vasiljkovića vjerojatno je pisana ranih devedesetih.
„Ja ne znam točne detalja, ali takav tip optužnica su zapravo bile one koje nisu utemeljene na dokazima, i stoga su zapravo ukazivali da bi se radiloo etnički pristranim suđenjima. Osobno mislim i temeljem svega onoga što smo mi zadnjih godina radili da bi naročito slučajevi koji su pod pozornošću međunarodne zajednice – a to su slučajevi koji se izručuju – bili itekako pažljivo tretirani danas u hrvatskom pravosuđu.“
Prva reakcija nekadašnjeg zatvorenika kninskog zatvora, hrvatskog veterana Nikice Plivelića, na odluku australskog pravosuđa obojena je emocijama.
„Teško je to komentirati iz ove pozicije, ali mislim da su oni gori nego Vasiljković, ako tako smatraju. Ako oni mogu nakon svega donijeti odluku da se njega ne izručuje – to je neshvatljivo, nepojmljivo!“
Velibor Bračić, koji je kao i Plivelić početkom godine išao na svjedočenje pred australski sud o Vasiljkovićevim postupcima dok je Bračić bio zatočenik u Kninu, posebno je u izjavi za naš radio ogorčen obrazloženjem da bi mu se pristrano sudilo, jer je Srbin. Sudilo bi mu se samo za djela koja je počinio, a nacionalnost nije važna, kaže Bračić.
„Ma ja zapošljavam deset Srba, pa se nije nikome išta sudilo, niti sam pravio diskriminaciju, znači – u mojoj firmi rade Srbi. Nisam niti ja niti je država Hrvatska takva da će mu se suditi zamo zato što je Srbin.“