Više od pola svjetske populacije primilo je najmanje jednu dozu vakcine protiv COVID-19. Više od sedam milijardi primljenih vakcina je ogromno, rekordno dostignuće u javnom zdravstvu.
Ipak, više od 50 zemalja svijeta vakcinisalo je manje od 25 posto populacije.
Vakcine se ne distribuiraju jednako: bogate zemlje imaju oko dvostruko više stanovnika od zemalja s niskim dohotkom, a ipak su primile oko 50 puta više doza vakcine protiv COVID-19, prema izvještaju People's Vaccine Alliancea iz oktobra.
Zemlje s najnižim prihodima općenito imaju najniže stope vakcinacije protiv COVID-19.
Na osnovu trenutnih trendova, mnoge zemlje neće imati većinu svojih ljudi vakcinisanih protiv COVID-19 do duboko u 2022. Neke od najsiromašnijih zemalja možda neće dostići tu tačku do 2023.
Ko ima najviše nepovjerenja prema vakcinama?
Zemlje koje imaju visok procenat vakcinisanih građana bilježe manji broj smrtnih slučajeva od COVID-19, podaci su koje je predočili Univerzitet Johns Hopkins i ministarstva zdravstva zemalja uključenih u infografiku RSE.
Sticanje kolektivnog imuniteta na COVID-19 se skoro od početka pandemije navodi kao preduvjet za vraćanje normalnom životu, a naučnici su proveli brojna istraživanja i uključili niz faktora kako bi došli do odgovora - zašto stanovnici nekih zemalja imaju nepovjerenje prema vakcinama, odnosno zbog čega odbijaju da se vakcinišu protiv virusa SARS-CoV-2.
Primjera radi, američki Pew Research otkrio je da na nepovjerenje ka vakcinama utiču dob, etnička pripadnost, religioznost, politička pripadnost i socioekonomski status.
Njihovo istraživanje je pokazalo da su recimo mlađi stanovnici SAD-a dosta kolebljiviji od stanovništva 65+ starosne dobi.
Također, američki Azijati su najmanje kolebljivi prema vakcinama, dok su Afroamerikanci najviše.
Pročitajte i ovo: Zašto maske ostaju ključne za prevenciju COVID-19?Ateisti prema rezultatima Pew Researcha su najmanje kolebljivi prema vakcinama, a evangelistički protestanti najviše, a što se političkog opredjeljenja tiče - konzervativci su kolebljiviji od liberala.
Također, bogatiji slojevi stanovništva imaju veće povjerenje u vakcine od siromašnijih stanovnika.
U njemu je Pew utvrdio da također postoji jaka povezanost između nepovjerenja u cjepiva i nepovjerenja u vlasti te da kolebljivost značajno ovisi o stepenu obrazovanja.
Kako to izgleda na Zapadnom Balkanu?
Danska je zemlja čiji je indeks korupcije prema mjerenju Transparency Internationala – jedan, odnosno ta skandinavska zemlja je najnekorumpiranija na svijetu.
BDP po glavi stanovnika u ovoj zemlji iznosi 53.973 eura, a do sada su prema podacima Univerziteta Johns Hopkins vakcinisali 76,40 posto ljudi.
Ovi podaci za zemlje Zapadnog Balkana nisu nimalo ohrabrujući.
Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su najlošije plasirane po indeksu korupcije, dijele 111. mjesto od 180 zemalja uvrštenih u istraživanje.
BiH je vakcinisala tek nešto preko 21 posto ljudi, dok se Sjeverna Makedonija približava 40 posto. BDP po glavi stanovnika u ove dvije zemlje je skoro pa identičan, i iznosi nešto više od 5.000 eura.
Pročitajte i ovo: Kako djeluju tablete Merck i Pfizer protiv COVID-19?Kosovo je zemlja s najnižim BDP-om u regionu, ali su po indeksu korupcije u rangu sa Srbijom, Crnom Gorom i Albanijom, na 104. mjestu.
Kosovo je država regiona koja je vakcinisala veliki dio svog stanovništva, Srbija je samo uradila veći napor po tom pitanju i prema mjerenjima Univerziteta Johns Hopkins nalazi se u listi iznad prosjeka prema ovom parametru.
Poređenja radi, prema svemu navedenom, Ukrajina je jedna od najlošije pozicioniranih zemalja iz Europe i prema indeksu korupcije, i prema procentu vakcinisanih, ali i prema BDP-ju koji iznosi nešto više od 3.000 eura.
Ko je za, ko protiv vakcine?
Istraživački tim Nature Medicine objavio je studiju koja pokazuje da je spremnost za vakcinu protiv COVID-19 na početku pandemije bila znatno veća u zemljama u razvoju (80 posto), nego u Sjedinjenim Američkim Državama (65 posto) i Rusiji (30 posto).
Lična zaštita od COVID-19 bila je glavni razlog za prihvatanje vakcine, a zabrinutost zbog nuspojava najčešći je razlog oklijevanja s vakcinom.
Zdravstveni radnici smatraju se najpouzdanijim izvorima informacija o vakcinama protiv COVID-19.
"Prihvatanje vakcine može varirati s vremenom i informacijama koje ljudi imaju na raspolaganju. Dok su dokazi o sigurnosti i efikasnosti dostupnih vakcina protiv COVID-19 postali jasniji u posljednjih šest mjeseci, ozbiljne, ali rijetke nuspojave možda su potkopale povjerenje javnosti", podatak je koji je objavio Berlinski centar za društvene nauke (WZB).
Istraživanje koje je proveo Science Direct pokazalo je i to da je većina onih koji su odbili vakcinaciju, bili su otvoreni za primanje vakcine u roku od godinu dana.
U istraživanju je korištena velika količina podataka sakupljena u Velikoj Britaniji. Njihovi rezultati navode i zabrinjavajući podatak, da je niža spoznaja također povezana s višim stopama zaraze sa COVID-19.
"Niža kognitivna sposobnost bila je snažno povezana s neodlučnosti o vakcinaciji protiv COVID-19. Zabrinjavajuće, na drugim mjestima, niža spoznaja je također povezana s višim stopama zaraze sa COVID-19", navodi se u njihovom istraživanju.
Čekajući preraspodjelu vakcina
U septembru 2021. godine američki predsjednik Joe Biden postavio je cilj da pomogne svakoj zemlji da vakciniše 70 posto svog stanovništva do jeseni 2022. godine.
Sjedinjene Američke Države su se obavezale da će donirati 1,1 milijardu doza drugim zemalja, dok su druge bogate zemlje obećale još stotine miliona vakcina koje će donirati.
Ipak, Vox piše da su dosadašnje isporuke generalno drastično manje od tog obećanja.
Isti izvor navodi da bi se postigao cilj od 70 posto vakcinisanih u zemljama sa niskim prihodima - morao bi se povećati na 19 puta od sadašnjeg nivoa, što je rezultat istraživanja Kaiser Family Foundation.
To će zahtijevati od bogatih zemalja da proizvode i doniraju više vakcina i da uvelike povećaju infrastrukturu potrebnu za njihovu isporuku.
No, tu dolazimo do novog problema.
"Polovina vakcina distribuiranih širom svijeta propadne zbog problema sa hladnim lancem. Mnoge vakcine protiv COVID-19 su posebno osjetljive, sa strogim zahtjevima za skladištenje u hladnom stanju. To znači da zemlje sa niskim dohotkom ili moraju ulagati u infrastrukturu za hlađenje velikih razmjera ili su ograničene na vakcine koje su tolerantnije na više temperature", saopštila je ranije Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
WHO navodi da je evropska regija i dalje "u čvrstom stisku" pandemije korona virusa, s prijavljenim dnevnim smrtnim slučajevima koji rastu na skoro 4.200 dnevno - dvostruko više od 2.100 smrtnih slučajeva dnevno krajem septembra.
Prijavljeni broj smrtnih slučajeva od virusa već je premašio granicu od 1,5 miliona za 53 zemlje koje čine evropsku regiju WHO-a, kazala je globalna zdravstvena agencija.
Predviđa se da će kumulativni broj prijavljenih smrtnih slučajeva dostići više od 2,2 miliona do proljeća sljedeće godine, na osnovu trenutnih trendova.