Najvitalnija izdavačka kuća u BiH, sarajevski Baybook, slavi 20 godina djelovanja. Centralna manifestacija u povodu jubileja je Festival književnosti pod nazivom Bookstan. Književne radionice, u okviru Festivala, su počele, a sve do narednog petka održavati će se, brojne promocije i književni susreti sa velikim literarnim imenima iz BiH i regiona, te piscima sa svjetske pozornice, pretežno iz SAD-a i Turske. Kurator Festivala je Aleksandar Hemon, a festivalski moto je - No East, no West. Damir Uzunović, suvlasnik Baybooka priča o gostima festivala i njegovom pratećem sadržaju.
RSE: Krajem prošle godine ste obećali, kao finale obilježavanja dvije decenije djelovanja, književni Festival. Evo nas u prvom izdanju Bookstana.
Uzunović: Obzirom da neprestano objavljujemo dobre i važne naslove, pogotovo da pratimo razvijanje mladih, domaćih autora, u vezi sa bitnim glasovima svjetske književnosti, mi smo u stanju i mogućnosti da, uz potporu određenih institucija, među kojima ističem Ministarstvo kulture KS-a, pokrenemo nešto što će biti svake godine negdje u ovo doba. To je Međunarodni festival književnosti Bookstan, na kome će svake godine jedan pisac svjetskog glasa, ove godine Aleksandar Hemon, prirediti jednu vrstu domaće sesije - pozvati će svoje prijatelje, također pisce i autore Baybooka, da dođu i da ih predstavi u Sarajevu čitalačkoj publici.
Sudar svjetova i šansa za mlade pisce
RSE: Nisam bio posve siguran šta bi se sve moglo smjestiti u okvir književnog festivala. Možda da počnemo od njegovog mota - No East, no West?
Uzunović: Svake godine pisac kurator, odnosno domaćin pisac, je u stanju da napravi temu. Ove godine, odnosno prvi put, kako festival kreće, moto Festivala je odabrao Aleksandar Hemon i on glasi - No East, no West.
Svi imamo određenu asocijaciju na to, kada kažemo, da nema Istoka i nema Zapada. Čega ima? Gdje god ste, na kom god mjestu u svijetu, nemate istoka i nemate zapada, uvijek ste u nekom centru. Nas zanima taj centar. Zanimaju nas ljudi, njihove sudbine, njihove priče, njihove ljubavi i tragedije. Mislim da su pisci najpozvaniji da o tome danas pričaju. Svijet se razvija i živi pokraj politike, pokraj estrade, pokraj šoubiznisa i pokraj svega onoga čime smo bombardovani svaki dan. Život je i te kako sadržan i u književnosti i među onima koji su u stanju da je pišu, koji su privrženi svojim idejama, koje su ključne. Možda ih mi nismo u stanju vidjeti odmah.
RSE: Dakle, Saša kao kurator, je odredio ovaj smisao susreta svjetova. Njegova je zadaća da dovede još nekoliko autora. Ali, i vi imate neke zadaće prema njemu?
Uzunović: Posljednji roman Aleksandra Hemona, 'Kako su nastajali ratovi zombija', jedno duhovito i sjajno napisano djelo, malo drugačije od onoga što je Hemon do sada radio, će biti predstavljen na jednom od festivalskih programa. Predstaviće ga veliki američki književni kritičar Džon Friman, koji dolazi da, u ime Hemona, predstavi sve goste koje je on pozvao. Među njima su Mona Eltahaw, John Freeman, Rabih Alameddin, Kamila Shamsi, Rawi Hagen.
Aleksandar Hemon već dugo godina piše kolumne, pogotovo za Radio Sarajevo. On je to skupio, a mi smo to sabrali u knjigu koja se zove 'Povratak u Hemonvud'. Ahmed Burić će biti promotor i moderator te sesije i tog razgovora sa Hemonom.
RSE: Na isti način ćete predstaviti i goste koje Hemon dovodi?
Uzunović: Džon Friman je na kafi sa svakim živim svjetskim piscem, od Ruždija, Pamuka i ostalih velikana. Mi ćemo iskoristiti tu priliku da, družeći se sa njim, dođemo do bitnih kontakata i veza, da sutradan, svakog od tih pisaca možemo tim vezama dovesti u Sarajevo. To je jedan od zadataka ovog Festivala, da se nametnemo kao nešto što ne treba preskočiti.
Džon Friman je također pokretač ozbiljnih časopisa, u kojima je dugo bio suvlasnik i urednik. Sada ima svoj časopis. On će u ta četiri dana Festivala, a mi smo dodali još dva, zbog pokretanja radionice za mlade književne kritičare, biti u prilici da ima predavanje na toj književnoj radionici. Ta radionica je ponos ovog Festivala. Traje do petka. Javilo se oko tridesetak mladih polaznika koji će imati priliku da svaki dan slušaju jednog od svjetskih predavača. Među njima je troje naših. Radionicu vodi profesor sa književnosti, Edin Pobrić. Obratiti će se kao predavači i Teofil Pančić, pisac i novinar iz Novog Sada, zatim Nenad Rizvanović iz Zagreba, novinar Jutarnjeg lista, pisac i književni kritičar.
Tu će biti i zvijezda Festivala, poslije Aleksandra Hemoha, Mona Elavej, osoba koja ne silazi sa naslova svjetskih medija i magazina. Komentira svakodnevnicu, komentira krize, od Arapskog proljeća, do seksualnosti u islamu. Bit će predstavljena posebnom knjigom koja se zove Himeni i hidžabi. Nju će predstaviti doktorica na Univerzitetu u Njujorku, Amila Buturević.
Gosti iz Turske
RSE: Zamislili ste kako će na vašem premijernom izdanju, zemlja u fokusu, biti Turska. Na žalost, Turska se našla u fokusu i nekim drugim nepovoljnim okolnostima. Da li su gosti iz Turske došli? Da li ste u kontaktu sa njima, obzirom na neke nove okolnosti koje su tamo izbile, moguće zabrane izlaska intelektualcima iz zemlje?
Uzunović: Ove godine smo se odlučili za Tursku. Sa dva turska pisca dolazi i njihova agentica, koja kontroliše otprilike 70 posto jezičke teritorije Turske, kada su u pitanju prevođenja sa turskog i na turski jezik. Sa njom dolaze Mario Levi, istambulski Jevrej, poseban pisac koji ima dušu Istambula u malom prstu. Piše izuzetne romane o Istambulu. Dolazi i Ece Temelkuran, koja je poznata po tome što komentira sve ovo što ste vi meni rekli iz minute u minutu. Ona je prije tridesetak dana bila na naslovnici Guardijana. Upravo je pitaju za ono što se dešava u Turskoj ovih dana. Mi za sada imamo potvrđeno da su aerodromi u redu, da su letovi u redu. Jedva čekamo da saznamo iz prve ruke šta njih troje, koje sam pomenuo, imaju da kažu o aktualnim dešavanjima u Turskoj. Oni će sigurno imati jedan drugi ugao, odnosno onaj ugao za koji smatraju da je istinit.
RSE: Vi, pored međunarodnih gostiju, imate i naše domaće goste. Imate večeri koje su posvećene baybookovim autorima iz BiH i regiona.
Uzunović: Tako je, to je naša baza i mi smo preponosni na to što sve sesije startaju sa domaćom produkcijom, naših domaćih autora, onog što su oni napisali u posljednjoj godini dana. Bit će tu promocije poezije Marka Vešovića, Mustafe Zvizdića, Nenada Đurića, Marka Tomaša, Naide Mujkić, Asmira Kujovića, zatim novi roman Nihada Hasanovića i Damira Ovčine.
U programu imamo uvijek gosta domaćeg izdavača koji će predstaviti četiri svoja autora, koja je objavio. Biće tu Adisa Bašić, Mile Stojić i Lejla Kalamujić. Doći će dva važna izdavača - Faktura, koji je 2015. godine proglašen za najboljeg međunarodnog izdavača na londonskom sajmu knjiga. On će predstaviti djelo Mije Popovića. Drugi je Ivan Bevc iz Beograda, koji ima izvrsnu produkciju i profil izdavačke kuće koja nas zanima, nekako smo slični. Predstavit će Bekima Sejranovića. Bekim i Mijo Popović su također i Baybookovi autori. To su autori koje posuđujemo i na taj način pokazujemo kako ostvarujemo saradnju u regiji.
U regionalnom programu su gosti sesije, koju će voditi Nedžad Ibrahimović iz Tuzle, crnogorska reprezentacija pisaca - Milorad Mijo Popović, Ognjen Spahić, Andrej Nikolaidis i Ethem Mandić Tale. Oni su u ovom trenutku možda i najbolja crnogorska reprezentacija. To će biti poslastica.
Gost je i Suzan Kurtis-Kojaković, koja vodi važnu izdavačku kuću Istros Book. Svake godine prevede nekoliko autora sa Balkana. Već je prevela Selvedina Avdića, Faruka Šehića, Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa i tako dalje. Jako je važno njeno gostovanje. Ona će nam objasniti kako naši autori možda i mogu biti prevedeni i objavljeni na engleskom jeziku, imati promociju u Londonu. Sa njom dolazi organizator i voditelj Književnog kluba Books iz Zagreba, Mika Buljević. Svi oni koji hoće da znaju kako je voditi takve stvari, koje imaju veze sa nekim marketingom u umjetnosti, u ovom slučaju u književnosti, mogu poslušati kako dvije uspješne žene vode svoje poslove.
Ljudi koji brane pisanu riječ
RSE: Čini se da ste, i to sa razlogom, počeli zaista žestoko. Nadam se kako će vam uspjeti, i ovaj, i svi naredni pokušaji. Šta vi osobno očekujete da će Baybook dobiti poslije ovih festivala?
Uzunović: Mislim da ćemo svi dobiti, zato što su ovo rijetke prilike da se malo pomjerimo sa mjesta i pogledamo kako život teče negdje drugo. Baybook će se osnažiti u radu sa knjigom, imat ćemo mogućnost da potražimo još jače sponzore, da potražimo još jače goste za sljedeće naše festivale. Već su se najavili razni kulturni atašei iz Njemačke, Italije, Francuske, da budu partneri i da pozovu svoje goste koji će doći sa tih jezičkih prostora. Ne smatram da ovome ima kraja, samo ako želimo raditi. Mislim da ovo može biti jedan vrlo bitni kalendarski datum i motiv da se u Sarajevo dođe u tom periodu.
RSE: Vi ste u mnogo čemu prednjačili u ovom oskudnom vremenu. Kako je Baybook uopšte opstao na ovoj kulturnoj vjetrometini?
Uzunović: To je vječno pitanje. Danas mislim da će sutra naići dan kada će ljudi prestati kupovati i čitati knjige. Nadam se da se to neće desiti za moga vremena i vremena moje djece. Mislim da je knjiga dovoljno veliki izum da bi tako lako nestala. Mi smo ti koji ćemo se truditi da uspijemo skupiti na jedno mjesto ljude koji dobro pišu, pa da se po tome na neki način razlikujemo. Ima izdavača koji objavljuju loše knjige, ima izdavača koji objavljuju dobre knjige. Samim tim, knjiga živi i u ovome dobu, kada ljudi stvarno nemaju vremena toliko da čitaju. Mi želimo da proguramo nešto što jeste jedna od svjetskih ljepota, a to je pisana riječ.