Prije nekoliko dana, dva slučaja napada na povratnike i u jednom i u drugom bh. entitetu izazvali su uznemirenost i pitanje koliko su sigurni ljudi koji pripadaju tzv. manjinskim grupama. Tim prije što je na svom kućnom pragu, u mjestu Kozluk, opština Zvornik, jedan povratnik ubijen. Dok stižu brojne osude, povratnici traže bolju zaštitu.
Ahmet Hasanović je ubijen u Kozluku, u zvorničkoj opštini, koje je godinama važilo za primjer uspješnog povratka i zajedničkog života u Istočnoj Bosni. Mještani Boško Milić i Osman Bektašević zajedno su bili na posljednjem ispraćaju komšiji Ahmetu.
"Ne mogu da shvatim da je neko mogao takav potez da povuče. Bez obzira o čemu se radilo", kaže Boško Milić.
"Teško nam je palo svima. Imam prijatelja Srba koji me zovu, kojima je jako neprijatno", kaže Osman Bektašević, povratnik u Kozluk.
"Mi svi mještani smo zatečeni tim nemilim događajem koji se desio u Kozluku. Kozluk je važio kao mjesto međunacionalne tolerancije i suživota. I dalje će važiti", navodi Pero Radić, predsjednik Mjesne zajednice.
Hasan Grebić iz Udruženja povratnika u Zvornik kaže da ovo nije prvi slučaj napada na povratnike u njihovom kraju. Još su svježe uspomene na Nezira Dardagana, koji je pretučen prije godinu dana.
"Svaki put slušamo te priče i osude, međutim, ništa se ne preduzima. Da zlo bude veće, to se desilo komšijama, čovjeku koji je tu desetak godina, vratio se, živio. Znači da zločin ne miruje. Uznemirenost se osjeća, pogotovo u kozlučkom kraju jer se više ne osjećaju sigurnima", kaže Grebić.
Međutim, Gojko Vasić, direktor Policije Republike Srpske, smatra da su povratnici u ovom bh. entitetu sigurni.
Policija je pronašla i napadača na bračni par Crepulja, Maricu i Nikolu, u selu Ratanj, na području opštine Kakanj, u kojem živi samo pet hrvatskih povratničkih porodica. Međutim, ostaje strah jer, kako kaže mještanin Ilija Stojčić, kuće povratnika su stalno na meti provala i napada.
"Ja ne mogu shvatiti taj zakon - da se toleriše takvim ljudima tako nešto. To je katastrofa od zakona. To je da se lopovska prava štite, ne ljudska. Ovo je van pameti", ističe Stojčić.
"Da su dvoje straca, invalida toliko premlatili - mislim da se radi o jednom takvom vandalizmu i da to treba suzbiti čim prije", riječi su fra Zorana Jankovića.
Slaven Katičić, predsjedavajući Opštinskog vijeća Kakanj, posjetio je selo Ratanj i pritom je izjavio:
"Mi smo došli da ih ohrabrimo i da čuju iz prve ruke ono što policija treba raditi i što će poduzeti da zaštiti građane na prostoru općine Kakanj."
I načelnik opštine Zvornik Zoran Stevanović kaže da će nastojati da se mukotrpno izgrađeni suživot nastavi.
"Moramo dati svoj doprinos da se tenzije spuštaju, da se nastavi živjeti dalje, da mir i međusobna sloga i razumijevanje na ovim prostorima budu trajna kategorija", pojašnjava Stevanović.
Kako dalje? Zbog čega se, gotovo dvije decenije od kako je počeo proces povratka, dešavaju napadi na ljude i vjerske objekte? Politika, po svemu sudeći, utiče na ovu itekako osjetljivu oblast, smatra Mujo Hadžiomerović, iz Vijeća naroda Republike Srpske.
Na zasjedanju Međureligijskog vijeća osuđeni su napadi na povratnike.
"Moramo na to biti veoma, veoma osjetljivi. Mi govorimo onoliko koliko možemo da je komšija ponekad važniji i od člana porodice. Mi to kazujemo i podsjećamo naše vjernike na te komšijske obaveze", kaže Husein Kavazović, reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
"Najstrašniji je napad na čovjeka, nezaštićenog, bio on u Kozluku, Vlasenici, Trebinju, Gacku ili Žepču, bilo gdje. On je nezaštićen čovjek, njemu se ukida sloboda, ono što ga čini čovjekom", pojašnjava vladika Grigorije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko pozvao je nadležne vlasti da učine sve kako napadi u povratničkim naseljima u oba bh. entiteta ne bi dobili etničku dimenziju, "što bi moglo dovesti do porasta tenzija u zemlji i unutar ovih zajednica".
Ahmet Hasanović je ubijen u Kozluku, u zvorničkoj opštini, koje je godinama važilo za primjer uspješnog povratka i zajedničkog života u Istočnoj Bosni. Mještani Boško Milić i Osman Bektašević zajedno su bili na posljednjem ispraćaju komšiji Ahmetu.
"Ne mogu da shvatim da je neko mogao takav potez da povuče. Bez obzira o čemu se radilo", kaže Boško Milić.
"Teško nam je palo svima. Imam prijatelja Srba koji me zovu, kojima je jako neprijatno", kaže Osman Bektašević, povratnik u Kozluk.
"Mi svi mještani smo zatečeni tim nemilim događajem koji se desio u Kozluku. Kozluk je važio kao mjesto međunacionalne tolerancije i suživota. I dalje će važiti", navodi Pero Radić, predsjednik Mjesne zajednice.
Hasan Grebić iz Udruženja povratnika u Zvornik kaže da ovo nije prvi slučaj napada na povratnike u njihovom kraju. Još su svježe uspomene na Nezira Dardagana, koji je pretučen prije godinu dana.
"Svaki put slušamo te priče i osude, međutim, ništa se ne preduzima. Da zlo bude veće, to se desilo komšijama, čovjeku koji je tu desetak godina, vratio se, živio. Znači da zločin ne miruje. Uznemirenost se osjeća, pogotovo u kozlučkom kraju jer se više ne osjećaju sigurnima", kaže Grebić.
Međutim, Gojko Vasić, direktor Policije Republike Srpske, smatra da su povratnici u ovom bh. entitetu sigurni.
Ilustrativna fotografija
"Ovo ubistvo u Kozluku je izolovan slučaj. Nije bilo ubistava povratnika, ili ubistva povratnika od strane druge nacionalnosti. Ovo je izolovan slučaj i tako ga treba posmatrati", tvrdi Vasić.Policija je pronašla i napadača na bračni par Crepulja, Maricu i Nikolu, u selu Ratanj, na području opštine Kakanj, u kojem živi samo pet hrvatskih povratničkih porodica. Međutim, ostaje strah jer, kako kaže mještanin Ilija Stojčić, kuće povratnika su stalno na meti provala i napada.
"Ja ne mogu shvatiti taj zakon - da se toleriše takvim ljudima tako nešto. To je katastrofa od zakona. To je da se lopovska prava štite, ne ljudska. Ovo je van pameti", ističe Stojčić.
"Da su dvoje straca, invalida toliko premlatili - mislim da se radi o jednom takvom vandalizmu i da to treba suzbiti čim prije", riječi su fra Zorana Jankovića.
Slaven Katičić, predsjedavajući Opštinskog vijeća Kakanj, posjetio je selo Ratanj i pritom je izjavio:
"Mi smo došli da ih ohrabrimo i da čuju iz prve ruke ono što policija treba raditi i što će poduzeti da zaštiti građane na prostoru općine Kakanj."
I načelnik opštine Zvornik Zoran Stevanović kaže da će nastojati da se mukotrpno izgrađeni suživot nastavi.
"Moramo dati svoj doprinos da se tenzije spuštaju, da se nastavi živjeti dalje, da mir i međusobna sloga i razumijevanje na ovim prostorima budu trajna kategorija", pojašnjava Stevanović.
Kako dalje? Zbog čega se, gotovo dvije decenije od kako je počeo proces povratka, dešavaju napadi na ljude i vjerske objekte? Politika, po svemu sudeći, utiče na ovu itekako osjetljivu oblast, smatra Mujo Hadžiomerović, iz Vijeća naroda Republike Srpske.
Mujo Hadžiomerović
"Stanje je u zadnju godinu dana u velikoj mjeri radikalizirano, počev od kuće u Višegradu, osporavanja da se ona izgradi, paljenja kuće na Romaniji, pjevanje u zadnje vrijeme i odlikovanja kada je u pitanju četnički pokret, imenovanje novih vojvoda - sve su to poruke. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni ono što se dešava djeci u Kotor Varoši, Konjević Polju, a tu su i mnogi zakone na koje smo ukazivali da su antidejtonski i antiustavni", konstatuje Hadžiomerović.Na zasjedanju Međureligijskog vijeća osuđeni su napadi na povratnike.
"Moramo na to biti veoma, veoma osjetljivi. Mi govorimo onoliko koliko možemo da je komšija ponekad važniji i od člana porodice. Mi to kazujemo i podsjećamo naše vjernike na te komšijske obaveze", kaže Husein Kavazović, reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
"Najstrašniji je napad na čovjeka, nezaštićenog, bio on u Kozluku, Vlasenici, Trebinju, Gacku ili Žepču, bilo gdje. On je nezaštićen čovjek, njemu se ukida sloboda, ono što ga čini čovjekom", pojašnjava vladika Grigorije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko pozvao je nadležne vlasti da učine sve kako napadi u povratničkim naseljima u oba bh. entiteta ne bi dobili etničku dimenziju, "što bi moglo dovesti do porasta tenzija u zemlji i unutar ovih zajednica".