U Uzbekistanu, borba za moć unutar režima predsjednika Šavkata Mirzijojeva eskalira nakon pokušaja atentata na njegovog bliskog saradnika Komiljona Allamjonova. Taj događaj, praćen sukobima i intrigama unutar predsjedničke porodice, otkriva duboke političke podjele, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Blizak saradnik najstarije kćerke uzbekistanskog predsjednika Šavkata Mirzijojeva, Komiljon Allamjonov, ovog ljeta je izgledao kao čovjek pod pritiskom.
Na brifingu sa urednicima glavnih medija i novinarima u julu, osudio je "sve veći broj lažnih vijesti i dezinformacija" u uzbekistanskom informacijskom prostoru.
Allamjonov – koji je bio odsutan iz javnosti nekoliko sedmica prije tog pojavljivanja – nije ulazio u detalje, ali je to bilo u periodu kada su kružile glasine o njegovom prebivalištu i političkoj budućnosti.
Online spekulacije su uključivale tvrdnje da je pobjegao iz zemlje i da je pod kriminalnom istragom.
Kako se ispostavilo, Allamjonov je nastavio raditi na svojoj poziciji kao šef Odjela za informacijsku politiku predsjedničke do kraja septembra.
Kada je konačno objavio svoju ostavku, navodeći želju da radi u privatnom sektoru, to je učinio u videu zajedno sa Saidom Mirzijojevom, glavnom savjetnicom u administraciji svog oca, predsjednika Šavkata Mirzijojeva.
Mirzijojeva mu je tom prilikom dala jasnu podršku, zahvaljujući mu što je "odgovorno ispunjavao upute našeg predsjednika, realizovao projekte od velike važnosti za državu i društvo, te postigao sjajne rezultate u unapređenju sistema medija i obrazovanja".
Manje od mjesec dana kasnije, Allamjonov je, kako se čini, bio meta onoga što uzbekistanske vlasti istražuju kao pokušaj atentata.
Četrdesetogodišnjak i vozač Range Rovera u kojem se nalazio, preživjeli su incident 26. oktobra, kada je, prema policijskim navodima, na automobil ispaljeno nekoliko metaka.
Najmanje četiri osumnjičene osobe su uhapšene u vezi sa pucnjavom.
U Uzbekistanu, posebno u prijestolnici Taškentu, nije uobičajeno da automobili budu meta pucnjave, a kamoli automobil u kojem se nalazi poznati političar. Zbog toga se postavlja mnogo pitanja o tome ko stoji iza ovog napada i šta on znači za Mirzijojevov režim, kojim dominira njegova porodica.
Scenariji duboke države
Nekoliko napomena.
Prvo, riječ je o Uzbekistanu, gdje, iako se mogu čuti mnoge stvari, gotovo nikada ne možete biti sigurni u istinitost.
Drugo, bez obzira na ono što zvanična istraga zaključi o događaju, moguće je da postoji mnogo više – ili mnogo manje – nego što je javno objavljeno.
I treće, čak i nakon mjeseci i godina, vjerovatno se ništa neće znati zasigurno.
S tim na umu, nije iznenađenje da Allamjonov ima neprijatelje.
Čvrsto povezan s mekšom politikom prema novinarima i blogerima u prvim godinama Mirzijojevove vladavine, Allamjonov je, prikazujući se kao „golubica“, dolazio u sukob s predstavnicima sigurnosnih službi, koji su smatrali da je svako odstupanje od tvrdolinijaške vladavine preminulog lidera Islama Karimova nepotreban rizik.
S obzirom na to da je nakon 2016. godine uslijedilo „zatopljenje“ za medije, koje je u posljednjih nekoliko godina ponovo zahladnjelo, njegova trajnija bila je s Mirzijojevom kćerkom Saidom.
Prije nego što je napustio predsjedničku administraciju ove jeseni, Allamjonov je pratio Saidinu političku karijeru na svakom koraku, uglavnom u ulozi njenog nadređenog.
Saida Mirzijojeva se spominje kao potencijalna nasljednica svog 67-godišnjeg oca.
To se promijenilo 2023. godine, kada je Saida imenovana za glavnu pomoćnicu predsjednika, položaj sličan funkciji šefa kabineta koja je tada ukinuta, i najmoćnija je osoba u predsjedničkoj administraciji nakon svog oca.
Sada je Mirzijojeva postala Allamjonovljeva nadređena, i uprkos tome što 67-godišnji Mirzijojev nije pokazivao znakove usporavanja, njeno unapređenje je neizbježno izazvalo glasine da se priprema za najvišu funkciju. Ipak, na njih se i dalje gleda kao na politički tandem.
To je Allamjonovu omogućilo značajnu prisutnost u medijima i politički uticaj, iako su njegovi sve veći poslovni interesi postali predmetom medijskih istraga i optužbi za sukob interesa.
Međutim, biti blizak saveznik Mirzijojeva nije isto što i biti član njegove porodice.
Takav status uživa Otabek Umarov, glomazni suprug Mirzijojeve mlađe kćerke, Šahnoze.
Otkako je postao zamjenik šefa Mirzijojevove predsjedničke sigurnosne službe 2016. godine, Umarov je stalno gradio herojski imidž na društvenim mrežama, posebno kao istaknuti pokrovitelj sporta. Njegov Instagram profil ima skoro 38 miliona pratilaca i redovno prikazuje fotografije s inostranim poznatim ličnostima.
Osnivač Telegrama Pavel Durov (desno) s Otabekom Umarovim u Taškentu u junu 2024.
U isto vrijeme, istraživanja RSE pokazuju da je Umarov (40), kroz porodične veze stekao ogromno bogatstvo i smatra se zaista moćnim posrednikom u pozadini među političkom i ekonomskom elitom zemlje.
Već mjesecima, više visokih izvora iz Uzbekistanskog servisa RSE opisuje odnose između Umarova i Allamjonova kao vrlo napete.
Prema jednom izvoru, njihov sukob je eskalirao nakon što je Umarov posumnjao da Allamjonov pokušava blokirati rad tajnog, neslužbenog "posebnog tima", koji je Umarov navodno osnovao kako bi vršio pritisak na biznismene i političare u stilu mafijaških iznuđivanja.
Izvor, koji je razgovarao s RSE u julu, rekao je da je Allamjonovljeva intervencija pokrenula istragu koja je nakratko prekinula rad tog tima.
To zvuči kao mahinacija duboke države.
Također, izvori RSE tvrde da su sada Umarovljevi saveznici preuzeli kontrolu nad istragom pucnjave na Allamjonovljev automobil.
Najpopularnije verzije događaja na uzbečkim Telegram kanalima sugerišu ideju da je Allamjonov organizovao lažni pokušaj atentata na sebe kako bi ponizio svoje rivale.
Dana 27. oktobra, Kancelarija Generalnog tužioca upozorila je na porast "nepotvrđenih i neutemeljenih" komentara u vezi s napadom i zaprijetila "krivičnom odgovornošću za širenje lažnog, neistinitog i materijala koji širi paniku među stanovništvom", ali to jedva da je usporilo glasine.
Porodični odnosi
Još uvijek nema čvrstih, javno dostupnih dokaza koji povezuju Umarova ili bilo kog drugog člana uzbekistanske vlade s pucnjavom.
Ali, kakva god bila istina, iz perspektive režima, dojam nije dobar.
Pucnjava se dogodila dan prije pro forma lokalnih i parlamentarnih izbora, koji su pet istih stranaka vratili u zakonodavno tijelo lojalno vladi.
Uzbekistanci glasaju na lokalnim i parlamentarnim izborima 27. oktobra.
Iako bi to sugerisalo da je situacija stabilna, sve veće spekulacije oko ključnih figura u režimu Mirzijojeva upućuju na suprotno.
Jedan od najpopularnijih videozapisa na društvenim mrežama Uzbekistanskog servisa RSE u posljednje vrijeme prikazuje poređenje fotografije Mirzijojeve porodice na dan izbora 27. oktobra sa fotografijama s prethodnih glasanja.
Najzapaženiji izostanak ovog puta?
U kadrovima koje je podijelila kancelarija predsjednika, sam Mirzijojev nije prikazan, ali su se Mirzijojeva i Umarov uspjeli slikati s prvom damom Ziroatkson Hošimovom u sredini.
U komentarima za Uzbekistanski servis RSE, Alisher Ilkhamov, stručnjak za Uzbekistan sa sjedištem u Velikoj Britaniji, sugerisao je da 67-godišnji šef države pokazuje nezadovoljstvo određenim članovima porodice, dok Hošimova igra "ujedinjujuću ulogu".
U zemlji gdje predsjednikovi rođaci u prošlosti bili iznad svojih pozicija, Mirzijojev je vjerovatno svjestan važnosti održavanja discipline unutar vladajuće porodice.
Prije nego što je preuzeo najvišu funkciju nakon Karimovljeve smrti 2016. godine, Mirzijojev je više od deset godina bio premijer u periodu kada su članovi Karimovljeve neposredne i šire porodice vršili neograničenu vlast.
U određenom smislu, besprijekorno prezentirana i elokventna Saida Mirzijojeva (39) oblikovana je kao svojevrsni protuotrov za Gulnaru Karimovu, Karimovljevu najstariju kćerku, čije je divlje ponašanje i navodno golema korupcija izazvala probleme i u zemlji i u inostranstvu.
Taj period je kulminirao kada je Karimova dospjela u kućni pritvor dok je njen otac još bio živ, nakon što je na Twitteru optužila svoju majku i sestru za razna nedjela.
Karimova, ponekad poznata i po umjetničkom imenu Googoosha, i dalje je pod međunarodnim kriminalističkim istragama dok izdržava zatvorsku kaznu u svojoj domovini, što je čini svojevrsnim "trnom u oku" Mirzijojevovog režima.
Međutim, u ovom trenutku, drugi predsjednik Uzbekistana suočen je s mnogo većim i neposrednijim problemima.
Napisali: Chris Rickleton i Uzbekistanski servis RSE