Piše: Chris Rickleton
Visoki uzbekistanski zvaničnici i predstavnici provladinih organizacija okupili su se u kabinetu ministara 10. septembra kako bi razgovarali o uznemirujućem problemu.
Uzbekistan se, rekli su premijer Abdula Aripov i šef Službe državne sigurnosti Abdusalim Azizov, suočava s novim talasom "vjerske radikalizacije".
Sastanak je bio nenajavljen i do 14. septembra nije objavljena nikakva izjava o tome da je održan, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Izvori koji su prisustvovali sastanku i razgovarali s Uzbekistanskim servisom Radija Slobodna Evropa pod uslovom anonimnosti, rekli su da su uz navodni porast radikalnih tumačenja glavne religije u zemlji, zvaničnici podigli uzbunu zbog porasta poligamije i sve većeg problema građana - prisustvovanje molitvama tokom radnog vremena, uključujući i državne zvaničnike.
Zvaničnici bi trebali ili "izabrati vjeru ili raditi za državu", rekao je Aripov, kako navode izvori Uzbekistanskog servisa RSE.
U saopštenju od 14. septembra, Aripovljev kabinet je negirao da je premijer dao komentare o kojima je 13. septembra prvi izvijestio Uzbekistanski servis RSE.
Nakon što je došla na vlast 2016., vlada predsjednika Šavkata Mirzijeva prikupila je zasluge u zemlji i inostranstvu ublažavanjem drakonskih ograničenja vjerskih običaja, posebno islama, kojeg se pridržava oko 90 posto stanovnika zemlje od oko 35 miliona ljudi.
Muslimani tokom molitve petkom u džamiji Karzati Imam u Taškentu, oktobar 2021.
U petak prije sastanka, 9. septembra, najviši uzbekistanski vjerski zvaničnik pozvao je na "suzdržanost" u pogledu islamske odjeće i brada usred "ekscesa" za koje je rekao da su evidentni svuda među muslimanima koji praktikuju vjeru.
"Stvorilo se mišljenje da islam podrazumijeva nošenje određene odjeće i određeni izgled", rekao je muftija Nuridin Kolikvnazarov, u ovoj rečenici se činilo da iznosi kritiku nikaba, što je veo koji prekriva cijelo žensko lice osim očiju.
"Postoji pravilo koje nam je ostavio naš poslanik. Islam nema određenu formu, on je nemoguć, nije vjera jednog naroda, nije vjera jednog podneblja", rekao je imam.
I ako je ta poruka bila glasna i jasna za vjernike, onda 'ezan' ili poziv na molitvu, navodno postaje mnogo tiši u nekim dijelovima zemlje.
Samo tokom septembra dopisnici Uzbekistanskog servisa RSE čuli su za višestruke slučajeve stišavanja zvuka poziva na molitvu, uključujući i kvartove u Taškentu, koje je dopisnik uspio da posjeti i potvrditi to zapažanje.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa za komentar, predstavnik Muftijstva je rekao da izvještaji "ne odgovaraju stvarnosti". Državno povjerenstvo za vjerska pitanja, vladino tijelo koje nadzire vjeru, nije odgovorilo na zahtjeve za komentar.
Nova džamija u Nukusu na sjeverozapadu Uzbekistana.
Slobodno hodanje ulicama?
Ovaj novi razvoj situacije je ironičan jer je Mirzijev tek nedavno, krajem 2017., reklamirao povratak ezana na zvučnike džamija kao jedan od simbola njegovog Novog Uzbekistana.
Bio je to jedan od nekoliko događaja koji su doveli do toga da se Taškent više ne naziva "zemljom od posebne zabrinutosti" od strane američkog State Departmenta, što je oznaka za najgore kršioce vjerskih sloboda koja se trenutno odnosi na 12 zemalja.
Ostale promjene uključivale su ukidanje neslužbene, ali rigorozno provođene zabrane maloljetnicima da prisustvuju molitvama, otvaranje novih džamija i navodno smanjenje duge "crne liste" građana pod nadzorom zbog navodnih ekstremnih vjerskih uvjerenja.
Uzbekistanski predsjednik Islam Karimov bio je poznat po represivnim politika prema islamu, vjeri koju poštije oko 90 posto stanivništva ove zemlje.
Tokom pojavljivanja u vjerski konzervativnoj pokrajini Andijon prije svog reizbora ovog ljeta, Mirzijev je rekao da Uzbekistanci sada mogu "slobodno hodati ulicama i bez ikakvog straha", indirektno upućujući na represiju tokom Karimovljeve ere.
"Plače mi se kad čujem ezan, znajući da smo stigli do ovih dana", rekao je. "Kad je zadnji put bilo ovako?"
Ali u posljednjih nekoliko godina muslimani hodaju ulicama s više strepnje nego što sugerišu Mirzijevi komentari.
Učestala su pritvaranja i ispitivanja vjernika, a pojavila se i serija prijava o prisilnom brijanju brade.
Uzbekistanski zvaničnici, štaviše, više nisu u redovnom kontaktu ni s specijalnim izvjestiocem Ujedinjenih nacija za slobodu vjere niti s Komisijom Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode, prema jednom vladinom izvoru koji je razgovarao s RSE. Specijalni izvjestilac trebao je posjetiti zemlju najmanje tri puta posljednjih godina, ali su ti posjete otkazane, rekao je izvor.
Ilham Umarahunov, stručnjak za islam u centralnoj Aziji sa sjedištem u glavnom gradu Kirgistana, Biškeku, rekao je za RSE da trenutno postoji "veliki jaz između onoga što međunarodna zajednica želi vidjeti i onoga što je vlada spremna učiniti u pogledu vjerskih sloboda".
"U Uzbekistanu, čak i razgovarajući s tamošnjim stručnjacima, na vjeru se još uvijek gleda više sa stajališta sigurnosti nego slobode", rekao je.
Vlasti najviše zabrinjava ideja da će ljudi u potpunosti napustiti sekularne institucije u korist islamskih "ekosistema", dodao je Umarahunov.
"S jedne strane postoji pitanje slobode vjeroispovijesti, s druge postoji mogućnost da jedna grupa brzo naraste i pokuša nametnuti svoja pravila drugima, potencijalno izazivajući sukobe. Oni se toga jako boje", dodao je.
Zaista, 5. septembra zastupnici u donjem domu odobrili su zakon koji će uvesti novčane kazne za uočene povrede svjetovnog poretka.
Na meti zakona će se naći brakovi koji su sklopljeni u vjerskoj ceremoniji ali nisu registrovani kod državnog matičara i odjevanje koje osobu čini "neprepoznatljivom" u javnosti, što je pravilo za nikab.
Zastupnici su podržali prijedlog zakona "nakon žustrih rasprava i dugih polemika", saopštila je služba za medije donjeg doma parlamenta, ne iznoseći dodatne pojedinosti. Sada ga treba da ide na razmatranje pred Senat.
'Naš glas je ućutkan'
Istorijska zabrinutost uzbekistanskog režima, i paranoja, u vezi s islamom nisu potpuno bez osnove.
Rana nezavisnost dovela je do brzog pojavljivanja vjerskih grupa spremnih da se otvoreno suprotstave sekularizmu u Uzbekistanu.
Jedna takva grupa, Islamski pokret Uzbekistana (IPU), još uvijek je aktivna više od dvije decenije nakon što su je vlasti optužile za izvođenje niza napada automobilima bombama u Taškentu.
A IPU je još uvijek nominalno predan rušenju uzbekistanskog režima, čak i ako se čini da su dani kada bi mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju Taškentu davno prošli, a borba za opstanak u graničnim područjima Afganistana i Pakistana predstavlja goruću brigu za ekstremističku grupu.
Ali nema sumnje da su muslimani koji su se založili za konzervativniju interpretaciju islama od one koju nadzire muftijstvo lojalno vladi, oglašavali se posljednjih godina.
U prvim godinama Mirzijevljeve vladavine, ovi konzervativni glasovi su govorili protiv zabrane nošenja hidžaba u državnim obrazovnim ustanovama, kao i protiv školskih uniformi koje su smatrali da previše otkrivaju, između ostalog.
Džamija Kok-Gumbaz in Šaćirbazu.
Sada se prostor i za sekularne i za vjerske glasove smanjuje.
U avgustu, Mubašir Ahmad, osnivač popularnog onlajn kanala u Internet stranice azon.uz najavio je zatvaranje različitih projekata koje je vodio u poruci na Facebooku bez iznošenja detalja.
Pojavio se 2017. i ugostio rasprave i mišljenja o islamu i njegovoj istoriji u Uzbekistanu, ezan je bio primjer novih prilika koje se pojavljuju u informacionom prostoru Uzbekistana.
U aprilu je popularni bloger Hodžijakbar Nosirov kažnjen sa 15 dana zatvora zbog videa u kojem iznosi razloge zašto bi određeni broj popularnih vrsta jogurta u Uzbekistanu trebala biti označena kao "haram", što znači da ne odgovaraju muslimanima da ih konzumiraju zbog boje u hrani koja se dobija iz jedne vrste insekata.
Dok se islamska učenja razlikuju po pitanju dozvoljavanja ove boje za hranu, to je unutar domena legitimne teološke rasprave, barem izvan Uzbekistana.
S obzirom na te incidente i redovne izvještaje o vjerskim blogerima koji su odvođeni u policijske stanice na ispitivanje, možda je iznenađujuće da se vjerski glasovi još uvijek čuju.
Ali, ipak se čuju.
Jedan od primjera je vatrena objava na Facebooku od 11. septembra na azonu koju je objavio Šermurod Togaj, bivši taškentski imam, koji je upozorio da Uzbekistan "neće dostići veličanstvenost" ako okrene leđa šerijatskom zakonu.
"Sada žele isključiti ezan. Naš glas je utišan. Ali ezan neće nestati. Glas onih koji su zahtijevali ćutanje biće ućutkan. Njihovo mjesto bitće u paklu", ljutio se Togaj u postu, obećavajući da će se "broj vjernika povećati" i insistirajući na tome da će "prokletstva pasti na grob bijednika, krvoloka."
Togajev post izazvao je dosta povratnih reakcija koje su objavama na društvenim mrežama branile sekularnu državu. Ali, takođe je izazvao komentare odobravanja.
Jedan je komentator se požalio na činjenicu da je poziv na molitvu već bio prigušen u Andijonu, istom dijelu zemlje u kojem se, ranije ove godine pozdravljao povratak Mirzijeva.