Piše: Uzbekistanski servis Radija Slobodna Evropa
Zvaničnici u uzbekistanskom glavnom gradu su zatvorili gotovo deset restorana koji ne služe alkohol, tvrde vlasnici, dodajući da im je rečeno da bi njihovi lokali mogli biti ponovo otvoreni ako počnu da prodaju alkohol, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Ovo je posljednji u nizu koraka koji se poduzimaju posljednjih mjeseci u ograničavanju religijskih sloboda za muslimane u onome što se čini da reflektuje zabrinutost vlade od mogućeg talasa "vjerske radikalizacije" u Uzbekistanu.
Nekoliko vlasnika restorana je reklo za RSE, da su njihovi lokali, svi kažu da su halal, zatvoreni u oktobru, nakon nenajavljenih racija policije, sigurnosnih službi, poreskih službi i sanitarnih inspekcija.
"Specijalisti za sigurnost hrane izvršili su inspekciju kuhinje, poreski inspektori su pregledali dokumente", ovako je jedan vlasnik u Taškentu opisao nedavne iznenadne dolaske službi u njegov restoran. "Sigurnosni službenici su pregledali sobu za molitve u restoranu, ispitivali zaposlene o njihovim vjerskim stavovima, čak su i pregledali njihove mobitele."
Govoreći pod uslovom da ostane anniman, čovjek je rekao da policija i sigurnosne službe nisu predstavili zvanična dokumenta kojima opravdavaju racije.
Restoran su zatim "privremeno" zatvorili sanitarni inspektori koji, prema navodima vlasnika, nisu dali prihvatljiv razlog za to.
Vlasnik je insistirao na tome da pažljivo prati sve sanitarne propise, dodajući da su prostorije "uvijek temeljito očišćene" i da "osoblje nosi čiste, bijele uniforme".
Optužbe zbog navodnog pritiska na halal restorane i kafiće dolazi u trenutku kada se vlada Uzbekistana našla na udaru kritika zagovarača za prava da "nazaduje" po pitanju reformi i svojih obećanja da će poboljšati religijske slobode.
Nekoliko drugih vlasnika za RSE je opisalo slične racije u njihovim restoranima i kafićima koje su takođe zatvorile vlasti.
Iako se restorani nalaze u različitim dijelovima Taškenta, zajedničko im je da ne prodaju alkohol, da se promovišu kao da poslužuju halal hranu i da za goste imaju prostoriju za molitvu.
Ispijanje alkohola zabranjeno je prema islamu, ali je njegova konzumacija legalna u Uzbekistanu, sekularnoj zemlji s muslimanskom većinom od oko 35 milijuna stanovnika.
RSE je kontaktirao zvaničnike u Taškentu i tražio komentare o ovim tvrdnjama, ali nije bilo odgovora.
Optužbe zbog navodnog pritiska na halal restorane i kafiće dolazi u trenutku kada se vlada Uzbekistana našla na udaru kritika zagovarača za prava da "nazaduje" po pitanju reformi i svojih obećanja da će poboljšati religijske slobode.
Pročitajte i ovo: Uzbekistan umanjuje uticaj islama u društvuGovoreći pod uslovom anonimnosti zbog sigurnosnih razloga, neki vlasnici restorana su rekli da su primjetili kako su racijama prethodile tajne posjete službenika, koji su tiho "ispitivali uslove" u ugostiteljskim objektima.
"Dolaze (pretvarajući se da su mušterije) da provjere postoji li u objektu prostorija za molitvu, poslužuje li restoran alkohol”, rekao je vlasnik kafića.
Poslovni ljudi vjeruju da su vlasti "na temelju saznanja" tokom takvih "neslužbenih" tajnih posjeta napravile listu restorana u kojima će kasnije izvršiti racije. Rekli su da službenici nisu pretresli sve restorane i kafiće u njihovom području koji prodaju alkohol.
RSE nije mogao nezavisno da provjeri ove tvrdnje.
Suptilni ultimatum
Nekoliko dana nakon zatvaranja njegove kafeterije, jedan vlasnik je rekao da su ga priveli iz "kontraterorističke" jedinice kako bi razgovarali o budućnosti njegovog biznisa.
Službenici za sigurnost su ga navodno savjetovali da nabavi dozvolu za prodavanje alkohola i otvori mali bar u objektu.
"Rekli su, ako budeš prodavao alkohol, možeš da nastaviš da radiš bez problema", rekao je ovaj biznismen za RSE. "Rekli su da je bolje ne opirati im se."
O sličnim susretima su govorili i drugi vlasnici kafića. Rekli su da je ultimatum koji su dali službenici sigurnosti bio suptilan i da je zvučao više kao savjet nego prijetnja.
Zvaničnici kažu, "razumijemo te, i mi smo muslimani, ali ovo je neophodno jer strani turisti žele alkohol", rekao je jedan biznismen a RSE.
Tradicionalno uzbekistansko jelo
Neki vlasnici su na društvenim mrežama napisali da su im državni službenici dali instrukcije da uklone znak "halal hrana" iz restorana.
Jedan vlasnik kafića je rekao za RSE da njegova odluka da ne prodaje alkohol nema nikakve veze sa njegovim vjerskim uvjerenjima.
Čovjek je rekao da je on prije radio u restoranu u kojima je često dolazilo do tuče među mušterijama, "neki su potezali noževe jedni na druge".
On se takođe prisjetio i jednog slučaja trovanja alkoholom kojem je svjedočio na poslu.
"Rekao sam sebi tada da neću prodavati alkohol kada otvorim vlastiti restoran", zaključio je.
'Ukinite ograničenja'
Predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijoev, koji je na vlast došao 2016. bio je isprva pohvaljen jer je okončao mnoga ograničenja na vjerske slobode koje je nametnuo njegov prethodnik, autoritarni Islam Kadirov.
Mirzijoeva vlada je pustila iz zatvora na stotine ljudi koji su zatvoreni zbog svojih vjerskih uvjerenja i uklonio na hiljade drugih sa takozvane crne liste vjerskih ekstremista.
Ali posljednjih godina, Taškent se kritikuje da "nazaduje" u koracima koje je poduzeo kako bi se poboljšala situacija u pogledu vjerskih sloboda u proteklih sedam godina.
U septembru je muftija Nuridin Holikanazarov, najviši vjerski službenik u zemlji, pozvao ljude da "se suzdrže" od nošenja islamske odjeće i brada za koje je tvrdio da su očigledne među muslimanima vjernicima u Uzbekistanu. Posljednjih mjeseci pojavili su se i izvještaji o nasilnom brijanju brade muškarcima i ispitivanju i pritvaranju vjernika.
RSE je takođe izvijestio o ograničenjima muslimanskog poziva na molitvu, ezana, koji je uveliko bio potisnut tokom duge vladavine Kadirova.
Američka komisija za međunarodne vjerske slobode (USCIRF) u septembru je izrazila zabrinutost zbog onoga što je opisala kao "ponovno pojavljivanje praksi koje služe samo zastrašivanju vjernika... i suzbijanju vjerskog izražavanja".
U izvještaju koji je izdat 22. septembra, iz USCIRF su rekli da "posljednjih sedmica, uzbekistanski zvaničnici su navodno provodili racije protiv vjernika, kažnjavali ih i hapsili".
Izvještaj navodi da su prijetnja zatvorom i druge kazne ponukale muslimane da autocenzurišu svoje vjerske aktivnosti.
Tašket "još uvijek na vjeru gleda kao na prijetnju i zbog toga nameće nekada ukinuta ograničenja na miroljubive vjerske zajednice i pojedince", stoji u nedavnom izvještaju Human Rights Watcha o Uzbekistanu.