Uz obljetnicu proboja preživjelih logoraša iz ustaškog logora Jasenovac, nevladine udruge za ljudska prava upozorile su na nekoliko problematičnih stvari vezanih uz Jasenovac – ukidanje opskrbnina za preživjele logoraše, birokratsku sporost oko popunjavanja Savjeta Spomen-područja, a ponovile su svoje nezadovoljstvo postupanjem pravosuđa povodom jedne prijetnje ravnateljici jasenovačkog muzeja.
Nevladine udruge za ljudska prava obilježile su u utorak obljetnicu pokušaja proboja preživjelih jasenovačkih logoraša u proljeće 1945 konferencijom za novinare na kojoj su upozorile na brzopletost zakonodavca kojom su brojni preživjeli jasenovački logoraši zakinuti za opskrbninu u iznosu od oko 140 eura mjesečno.
Izmjenama zakona koji su stupile na snagu 1. siječnja 9800 korisnika opskrbnine ostalo je bez tog prihoda, njih 6000 prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, i njih 3800 kao preživjeli logoraši iz Drugog svjetskog rata ili sudionici Narodno-oslobodilačke borbe.
„Mislim da razumijete u čemu je tu velika razlika: velika je razlika u tome kako oni percipiraju što im se zapravo pruža. S jedne strane, imali su podršku zbog onoga što su pretrpjeli u Drugom svjetskom ratu – tako su to vidjeli, mada to prema zakonu zapravo nije bilo definirano na taj način, da bi im se sada reklo da je jedino što u Hrvatskoj mogu dobiti jest vrlo skromna socijalna pomoć“, konstatirala je Teršelič.
Predstavnica Srpskog narodnog vijeća Aneta Lalić požalila se kako, po njenoj ocjeni, Javna ustanova Spomen područje Jasenovac nije mjesto učenja ni sjećanja niti ima kapacitet da postane mjesto savjesti hrvatskog društva, već je svedena tek na održavanje komemoracije - jednom godišnje.
„Ono za što se mi zalažemo i kako mi vidimo Spomen-područje Jasenovac – to je daleko šira društvena uloga i poruka. Jasenovac treba biti mjesto kritičke evaluacije ne samo komemorativne kulture, nego i kulture sjećanja uopćeno“, naglasila je Lalić.
Nevladine udruge Miljkovo su pismo to ozbiljnije shvatile, jer je ravnateljica Jovičić tada primila i anonimno pismo sa prijetnjama, slikom metka i prijetnjama likvidacijom.
„Tako da i ovaj slučaj – po nama - pokazuje da pravosuđe nije reagiralo kako treba i nije pridalo dovoljno ozbiljnosti i važnosti tom slučaju, posebice imajući na umu da je je gospodin Miljak prijetio gospođi Jovičić ne kao privatnoj osobi, već u njenom službenom kapacitetu nje kao ravnateljice Spomen-područja Jasenovac“, kazala je Sandra Benčić.
Vesna Teršelič je upozorila i da je 1. ožujka istekao mandat nekim članovima Savjeta javne ustanove spomen-područje Jasenovac, a da novi još nisu izabrani.
Ovogodišnja komemoracija povodom obljetnice proboja jasenovačkih logoraša iz tehničkih razloga održat će se nešto kasnije, 4. svibnja, i – kao i obično – najavljen je dolazak hrvatskog državnog vrha.
Nevladine udruge za ljudska prava obilježile su u utorak obljetnicu pokušaja proboja preživjelih jasenovačkih logoraša u proljeće 1945 konferencijom za novinare na kojoj su upozorile na brzopletost zakonodavca kojom su brojni preživjeli jasenovački logoraši zakinuti za opskrbninu u iznosu od oko 140 eura mjesečno.
Izmjenama zakona koji su stupile na snagu 1. siječnja 9800 korisnika opskrbnine ostalo je bez tog prihoda, njih 6000 prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, i njih 3800 kao preživjeli logoraši iz Drugog svjetskog rata ili sudionici Narodno-oslobodilačke borbe.
Vesna Teršelič, foto: Enis Zebić
„Sada im se jednim zakašnjelim dopisom koji je išao krajem prosinca prošle godine kaže da se trebaju obratiti nadležnom centru socijalne skrbi ili uredu za upravu, kako bi zatražili socijalnu pomoć“, upozorila je Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta.„Mislim da razumijete u čemu je tu velika razlika: velika je razlika u tome kako oni percipiraju što im se zapravo pruža. S jedne strane, imali su podršku zbog onoga što su pretrpjeli u Drugom svjetskom ratu – tako su to vidjeli, mada to prema zakonu zapravo nije bilo definirano na taj način, da bi im se sada reklo da je jedino što u Hrvatskoj mogu dobiti jest vrlo skromna socijalna pomoć“, konstatirala je Teršelič.
Predstavnica Srpskog narodnog vijeća Aneta Lalić požalila se kako, po njenoj ocjeni, Javna ustanova Spomen područje Jasenovac nije mjesto učenja ni sjećanja niti ima kapacitet da postane mjesto savjesti hrvatskog društva, već je svedena tek na održavanje komemoracije - jednom godišnje.
„Ono za što se mi zalažemo i kako mi vidimo Spomen-područje Jasenovac – to je daleko šira društvena uloga i poruka. Jasenovac treba biti mjesto kritičke evaluacije ne samo komemorativne kulture, nego i kulture sjećanja uopćeno“, naglasila je Lalić.
Spomenik Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu, foto: Enis Zebić
Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije ponovila je svoju ogorčenost zbog toga što Općinsko državno odvjetništvo u Kutini nije pokrenulo kazneni progon zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju protiv čelnika jedne od pravaških stranaka Josipa Miljka, koji je pred 5 mjeseci uputio pismo s uvredljivim porukama ravnateljici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac Nataši Jovičić, već je uputilo gospođu Jovičić da sama nastavi kazneni progon privatnom tužbom.Nevladine udruge Miljkovo su pismo to ozbiljnije shvatile, jer je ravnateljica Jovičić tada primila i anonimno pismo sa prijetnjama, slikom metka i prijetnjama likvidacijom.
„Tako da i ovaj slučaj – po nama - pokazuje da pravosuđe nije reagiralo kako treba i nije pridalo dovoljno ozbiljnosti i važnosti tom slučaju, posebice imajući na umu da je je gospodin Miljak prijetio gospođi Jovičić ne kao privatnoj osobi, već u njenom službenom kapacitetu nje kao ravnateljice Spomen-područja Jasenovac“, kazala je Sandra Benčić.
Vesna Teršelič je upozorila i da je 1. ožujka istekao mandat nekim članovima Savjeta javne ustanove spomen-područje Jasenovac, a da novi još nisu izabrani.
Ovogodišnja komemoracija povodom obljetnice proboja jasenovačkih logoraša iz tehničkih razloga održat će se nešto kasnije, 4. svibnja, i – kao i obično – najavljen je dolazak hrvatskog državnog vrha.