Proizvodi svjetskih marki u trgovinima balkanskih zemalja samo su izgledom i cijenom slični onima u Evropi. Građani iz deklaracije mogu vidjeti što se sve nalazi u prozvodu koji su kupili, ali ne i da li je taj prozvod bolji ili lošiji nego u ostatku Evrope. Dragutin Bošković iz Pokreta potrošača RS:
„Prema našim saznanjima, balkansko tržište kada kupuje proizvode iz neke zemlje Evropske unije, jedan je kvalitet za te zemlje, a drugi je kvalitet za ove zemlje na Balkanu. To proizvođači priznaju kada im se neko obrati. Naravno, oni to jeftinije prodaju uvoznicima, a uvoznici to kod nas prodaju po normalnim cijenama, nekvalitetnu robu prodaju po cijeni kvalitetne.“
Lošija kvaliteta proizvoda u Bosni i Hercegovini od onih koji su namijenjeni kupcima u inostranstvu je očigledna, ne samo u prehrambenim prozvodima. Predsjednica udruženja potrošača iz Federacije Gordana Bulić:
„Naravno, imamo primjedbi od potrošača, ne samo za prehrambene proizvode nego i za kućanske aparate, za obuću, odjeću, da vrlo često proizvod sa istom etiketom od istog proizvođača smatraju boljim ako se kupi na Zapadu nego ako se kupi uvezen u Bosnu i Hercegovinu.“
No, slične pojave zabilježene su i u Evropskoj uniji. Očigledne razlike između kvaliteta roba istih marki koje se prodaju i u ''starim'' i ''novim'' članicama Evropske unije našle su se nedavno i na raspravi u Evropskom parlamentu. Povjerenik za zaštitu potrošača, Neven Mimica:
„Ako proizvod niže kvalitete još uvijek zadovoljava uvjete sigurnosti koji se propisuju na evropskoj razini, i ako taj proizvod, iako je niže kvalitete, ima jasno i istinito deklariran sadržaj, onda u ta dva slučaja ne može se poduzimati nikakve pravne akcije.“
Analize Agencije za sigurnost hrane BiH, izvršene na 101.000 uzoraka, pokazuju da je 3,5 posto hrane higijenski neispravno, što je evropski standard. Bosna i Hercegovina je do sada preuzela i usaglasila više od 95 posto propisa o hrani od Evropske unije, a od decembra se počeo primjenjivati i Pravilnik o pružanju informacija o hrani potrošačima. Glasnogovornik Agencije za sigurnost hrane, Dalibor Vidačak:
„Važno je reći da je u Bosni i Hercegovini veliki broj tih standarda, i po pitanju kvalitete i po pitanju zdravstvene ispravnosti, već ugrađen u propise o hrani Bosne i Hercegovine, uz aktivnosti Agencije za sigurnost hrane BiH. Sada je na nadležnim inspekcijskim organima, da službene kontrole utvrde da li su proizvodi koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu u skladu sa važećim propisima.“
Kako stanje unaprijediti kada je u pitanju roba široke potrošnje? Ombudsmen za zaštitu potrošača BiH Dragan Doko nije optimista.
„Razvijenost institucija u Bosni i Hercegovini bi trebala biti jedna barijera za takve vrste proizvoda. Ukoliko one nisu razvijene, ukoliko one nemaju razvijene procedure i ukoliko nemamo laboratorije, a u BiH imamo ih jako malo koje mogu biti referentne, ovlaštenih imamo, onda je potrošač praktički izložen uvoznicima.“
Dragutin Bošković iz Pokreta potrošača RS upozorava:
„Moguće je, ukoliko organi - kojima je to posao i za koji primaju plate od poreznih obveznika i BiH, a oni se uglavnom finansiraju iz budžeta – obavljaju svoj posao, jer postoje zakoni, postoje organi koji su za to plaćeni, ali, po mome mišljenju, oni nesavjesno ili nekorektno obavljaju svoj posao.“
Stručnjaci upozoravaju da je potpuno legitimno da isti prozvođač za različita tržišta kreira različite kvalitete proizvoda sve dok je kvalitet u skladu sa domaćim standardima, odnosno dok se iz deklaracije može vidjeti što se sve nalazi u prozvodu. Tako će, primjerice, Nutela za jugoistočno tržište i dalje biti plasirana sa manje lješnjaka, jer je, navodno, istraživanjem ove firme utvrđeno da konzumenti vole upravo takav namaz.
„Prema našim saznanjima, balkansko tržište kada kupuje proizvode iz neke zemlje Evropske unije, jedan je kvalitet za te zemlje, a drugi je kvalitet za ove zemlje na Balkanu. To proizvođači priznaju kada im se neko obrati. Naravno, oni to jeftinije prodaju uvoznicima, a uvoznici to kod nas prodaju po normalnim cijenama, nekvalitetnu robu prodaju po cijeni kvalitetne.“
Lošija kvaliteta proizvoda u Bosni i Hercegovini od onih koji su namijenjeni kupcima u inostranstvu je očigledna, ne samo u prehrambenim prozvodima. Predsjednica udruženja potrošača iz Federacije Gordana Bulić:
„Naravno, imamo primjedbi od potrošača, ne samo za prehrambene proizvode nego i za kućanske aparate, za obuću, odjeću, da vrlo često proizvod sa istom etiketom od istog proizvođača smatraju boljim ako se kupi na Zapadu nego ako se kupi uvezen u Bosnu i Hercegovinu.“
No, slične pojave zabilježene su i u Evropskoj uniji. Očigledne razlike između kvaliteta roba istih marki koje se prodaju i u ''starim'' i ''novim'' članicama Evropske unije našle su se nedavno i na raspravi u Evropskom parlamentu. Povjerenik za zaštitu potrošača, Neven Mimica:
„Ako proizvod niže kvalitete još uvijek zadovoljava uvjete sigurnosti koji se propisuju na evropskoj razini, i ako taj proizvod, iako je niže kvalitete, ima jasno i istinito deklariran sadržaj, onda u ta dva slučaja ne može se poduzimati nikakve pravne akcije.“
Analize Agencije za sigurnost hrane BiH, izvršene na 101.000 uzoraka, pokazuju da je 3,5 posto hrane higijenski neispravno, što je evropski standard. Bosna i Hercegovina je do sada preuzela i usaglasila više od 95 posto propisa o hrani od Evropske unije, a od decembra se počeo primjenjivati i Pravilnik o pružanju informacija o hrani potrošačima. Glasnogovornik Agencije za sigurnost hrane, Dalibor Vidačak:
„Važno je reći da je u Bosni i Hercegovini veliki broj tih standarda, i po pitanju kvalitete i po pitanju zdravstvene ispravnosti, već ugrađen u propise o hrani Bosne i Hercegovine, uz aktivnosti Agencije za sigurnost hrane BiH. Sada je na nadležnim inspekcijskim organima, da službene kontrole utvrde da li su proizvodi koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu u skladu sa važećim propisima.“
Kako stanje unaprijediti kada je u pitanju roba široke potrošnje? Ombudsmen za zaštitu potrošača BiH Dragan Doko nije optimista.
„Razvijenost institucija u Bosni i Hercegovini bi trebala biti jedna barijera za takve vrste proizvoda. Ukoliko one nisu razvijene, ukoliko one nemaju razvijene procedure i ukoliko nemamo laboratorije, a u BiH imamo ih jako malo koje mogu biti referentne, ovlaštenih imamo, onda je potrošač praktički izložen uvoznicima.“
Dragutin Bošković iz Pokreta potrošača RS upozorava:
„Moguće je, ukoliko organi - kojima je to posao i za koji primaju plate od poreznih obveznika i BiH, a oni se uglavnom finansiraju iz budžeta – obavljaju svoj posao, jer postoje zakoni, postoje organi koji su za to plaćeni, ali, po mome mišljenju, oni nesavjesno ili nekorektno obavljaju svoj posao.“
Stručnjaci upozoravaju da je potpuno legitimno da isti prozvođač za različita tržišta kreira različite kvalitete proizvoda sve dok je kvalitet u skladu sa domaćim standardima, odnosno dok se iz deklaracije može vidjeti što se sve nalazi u prozvodu. Tako će, primjerice, Nutela za jugoistočno tržište i dalje biti plasirana sa manje lješnjaka, jer je, navodno, istraživanjem ove firme utvrđeno da konzumenti vole upravo takav namaz.