Nakon šest godina bezuspješne borbe da se građanima Kosova ukinu vize za BiH, Kosovo je uzvratilo recipročnom mjerom i uvelo vize za građane BiH. Dok bh. lideri iz Federacije obećavaju da će pokušati riješiti ovaj problem, privrednici bi mogli pretrpjeti velike gubitke.
BiH je osim Srbije jedina zemlja u regiji koja nije priznala nezavisnost Kosova, jer se jedan njen entitet, Republika Srpska, solidariše sa Srbijom.
Privrednici ili predstavnici vlade koji su željeli doći u BiH po vize su išli u Makedoniju, a uslovi za dobijanje viza koje je postavila BiH su rigorozniji od onih koje je postavila Srbija. To potvrđuje i Petrit Seljimi, zamjenik Ministra vanjskih poslova Kosova:
“Mi smo bili veoma razočarani činjenicom da Bosna i Hercegovina već šest godina ne prihvata kosovske dokumente iako je prihvatila carinsku dokumentaciju. I pored našeg insistiranja da se dogovorimo, nije bilo nikakvih pozitivnih pomaka. Lakše je građanima Kosova danas doći do Kine, nego do Banje Luke u Bosni i Hercegovini. Nažalost, bili smo primorani da preuzmemo ovakav korak u znak reciprociteta. Ovako će vlasti Bosne i Hercegovine razumjeti da je to za dobrobit Bosne i Hercegovine i Kosova, kao i odnosa u regionu - da se ispoštuje barem minimum regionalnih standarda i da oslobodi građane Kosova od viznog režima”, kaže Petrit Seljimi.
No posljedice recipročnih mjera najviše će snositi građani, ali i privrednici. Kosovo je jedno od rijetkih tržišta sa kojim BiH bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, koja godišnje iznosi oko 80 miliona eura.
„Ova mjera nije neočekivana. Nekih naznaka određenih kontramjera prema BiH s ove strane smo imali i ranije. I to je upravo i razlog što se Vanjskotrgovinska komora uvijek zlagala i insistirala kod nadležnih vlasti da se pitanje putovanja i viznog režima i priznavanja dokumenata riješi na neki tehnički prihvatljiv način, koji ni na koji način ne prejudicira politička pitanja priznavanja bilo čije nezavisnosti. Jednostavno da se riješi na sličan kao što je to riješila Srbija s ovim područjem - da omogući slobodno putovanje, posebno poslovnim ljudima, bez viza i sa strane dolaska u BiH, jer bi nam to olakšalo poslovanje, a naša privreda je daleko konkurentnija i na ovom tržištu bilježi izvanredne rezultate“, konstatuje Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ni to nije bio dovoljan argument bh. političarima da pokušaju riješiti problem. Energoinvest je jedna od bosanskohercegovačkih firmi koja radi i na Kosovu. Enes Čengić, generalni direktor Energoinvesta, napominje da će privrednici itekako biti na gubitku:
„Problem se akumulira jer se na vrijeme nije riješio. To je finansijski i komercijalno veoma je nepovoljno za sve kompanije koje izvode radove na tom području“, naglašava Čengić.
U Federaciji postoji saglasnost da se problem sa vizama pokuša riješiti.
„BiH bi tu trebala da napravi neke iskorake i radi odnosa sa Kosovom i radi naših privrednika koji imaju poslove na Kosovu. Nadam se da ćemo te stvari ubrzano rješavati“, kaže Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
Mimo svijeta
„Kosovo je naš značajan vanjskotrgovinski partner i treba poduzeti sve da ne bismo zaustavili protok ljudi i roba, a opet treba biti jasan i svjestan da BiH nije priznala Kosovo - to nije u domenu Vijeća ministara, ali u praktičnom životu treba učiniti sve da se tokovi ljudi i roba tehnički riješe“, ustvrdio je Bevanda.
Na na sjednici u srijedu to se nije desilo. Ministarstvo vanjskih poslova pripremilo je dokumente o tome, a ministar Zlatko Lagumdžija obećao je da će pokušati pronaći tehničko rješenje bez miješanja politike:
„Prijedlog koji se nalazi pred Vijećem ministara uvažava činjenicu da se život između Kosova i BiH mora odvijati, da smo mi živi ljudi koji imamo privatne, porodične, kulturne i svake druge veze. Mislim da je u interesu i BiH i Kosova i čitavog regiona da se to riješi na način koji će olakšati protok roba, ljudi i kapitala, ne prejudicirajući politička pitanja. Vjerujem da ćemo doći do tog rješenja već na idućoj sjednici Vijeća ministara. Ne treba BiH da bude neko mimo svijeta po svemu“, poručio je Lagumdžija.
No sudeći po dosadašnjoj praksi da su bh. političari izgubili 45 miliona eura IPA fondova jer se nisu uspjeli dogovoriti oko provedbe presude Sejdić-Finci i 350 miliona IPARD fondova EU za ruralni razvoj jer ne postoji ni strategija srednjoročnog razvoja, a ni državno ministarstvo poljoprivrede, teško je povjerovati da će pronaći motiv da se uskoro dogovore oko ovog ili sličnih pitanja - jer izborna je godina.
Kako je nedavno u intervjuu za naš radio izjavio politički analitičar s Kosova Azem Vlasi, BiH bi i u ovom slučaju mogla ostati usamljena u regionu:
"Znam da to nije volja ni Bošnjaka ni Hrvata u BiH, ali je volja onih u Banjoj Luci koji su, zapravo, produžena ruka politike Beograda. BiH nema nijednog razloga da ne prizna neovisnost Kosova. Ako su to učinile ne samo Slovenija i Hrvatska nego i Crna Gora i Makedonija, bojim se da će se doći u jednu smiješnu situaciju, jednoga dana će i Srbija morati da prizna Kosovo, da ne bude BiH iza Srbije. Bilo bi red da barem dan prije Srbije prizna Kosovo“, konstatovao je Vlasi.
BiH je osim Srbije jedina zemlja u regiji koja nije priznala nezavisnost Kosova, jer se jedan njen entitet, Republika Srpska, solidariše sa Srbijom.
Privrednici ili predstavnici vlade koji su željeli doći u BiH po vize su išli u Makedoniju, a uslovi za dobijanje viza koje je postavila BiH su rigorozniji od onih koje je postavila Srbija. To potvrđuje i Petrit Seljimi, zamjenik Ministra vanjskih poslova Kosova:
“Mi smo bili veoma razočarani činjenicom da Bosna i Hercegovina već šest godina ne prihvata kosovske dokumente iako je prihvatila carinsku dokumentaciju. I pored našeg insistiranja da se dogovorimo, nije bilo nikakvih pozitivnih pomaka. Lakše je građanima Kosova danas doći do Kine, nego do Banje Luke u Bosni i Hercegovini. Nažalost, bili smo primorani da preuzmemo ovakav korak u znak reciprociteta. Ovako će vlasti Bosne i Hercegovine razumjeti da je to za dobrobit Bosne i Hercegovine i Kosova, kao i odnosa u regionu - da se ispoštuje barem minimum regionalnih standarda i da oslobodi građane Kosova od viznog režima”, kaže Petrit Seljimi.
No posljedice recipročnih mjera najviše će snositi građani, ali i privrednici. Kosovo je jedno od rijetkih tržišta sa kojim BiH bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, koja godišnje iznosi oko 80 miliona eura.
„Ova mjera nije neočekivana. Nekih naznaka određenih kontramjera prema BiH s ove strane smo imali i ranije. I to je upravo i razlog što se Vanjskotrgovinska komora uvijek zlagala i insistirala kod nadležnih vlasti da se pitanje putovanja i viznog režima i priznavanja dokumenata riješi na neki tehnički prihvatljiv način, koji ni na koji način ne prejudicira politička pitanja priznavanja bilo čije nezavisnosti. Jednostavno da se riješi na sličan kao što je to riješila Srbija s ovim područjem - da omogući slobodno putovanje, posebno poslovnim ljudima, bez viza i sa strane dolaska u BiH, jer bi nam to olakšalo poslovanje, a naša privreda je daleko konkurentnija i na ovom tržištu bilježi izvanredne rezultate“, konstatuje Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ni to nije bio dovoljan argument bh. političarima da pokušaju riješiti problem. Energoinvest je jedna od bosanskohercegovačkih firmi koja radi i na Kosovu. Enes Čengić, generalni direktor Energoinvesta, napominje da će privrednici itekako biti na gubitku:
„Problem se akumulira jer se na vrijeme nije riješio. To je finansijski i komercijalno veoma je nepovoljno za sve kompanije koje izvode radove na tom području“, naglašava Čengić.
U Federaciji postoji saglasnost da se problem sa vizama pokuša riješiti.
„BiH bi tu trebala da napravi neke iskorake i radi odnosa sa Kosovom i radi naših privrednika koji imaju poslove na Kosovu. Nadam se da ćemo te stvari ubrzano rješavati“, kaže Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
Mimo svijeta
Vjekoslav Bevanda
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda najavio je čak za ovu sedmicu da će institucija na čijem je čelu pokušati riješiti ovaj problem:„Kosovo je naš značajan vanjskotrgovinski partner i treba poduzeti sve da ne bismo zaustavili protok ljudi i roba, a opet treba biti jasan i svjestan da BiH nije priznala Kosovo - to nije u domenu Vijeća ministara, ali u praktičnom životu treba učiniti sve da se tokovi ljudi i roba tehnički riješe“, ustvrdio je Bevanda.
Na na sjednici u srijedu to se nije desilo. Ministarstvo vanjskih poslova pripremilo je dokumente o tome, a ministar Zlatko Lagumdžija obećao je da će pokušati pronaći tehničko rješenje bez miješanja politike:
„Prijedlog koji se nalazi pred Vijećem ministara uvažava činjenicu da se život između Kosova i BiH mora odvijati, da smo mi živi ljudi koji imamo privatne, porodične, kulturne i svake druge veze. Mislim da je u interesu i BiH i Kosova i čitavog regiona da se to riješi na način koji će olakšati protok roba, ljudi i kapitala, ne prejudicirajući politička pitanja. Vjerujem da ćemo doći do tog rješenja već na idućoj sjednici Vijeća ministara. Ne treba BiH da bude neko mimo svijeta po svemu“, poručio je Lagumdžija.
No sudeći po dosadašnjoj praksi da su bh. političari izgubili 45 miliona eura IPA fondova jer se nisu uspjeli dogovoriti oko provedbe presude Sejdić-Finci i 350 miliona IPARD fondova EU za ruralni razvoj jer ne postoji ni strategija srednjoročnog razvoja, a ni državno ministarstvo poljoprivrede, teško je povjerovati da će pronaći motiv da se uskoro dogovore oko ovog ili sličnih pitanja - jer izborna je godina.
Kako je nedavno u intervjuu za naš radio izjavio politički analitičar s Kosova Azem Vlasi, BiH bi i u ovom slučaju mogla ostati usamljena u regionu:
"Znam da to nije volja ni Bošnjaka ni Hrvata u BiH, ali je volja onih u Banjoj Luci koji su, zapravo, produžena ruka politike Beograda. BiH nema nijednog razloga da ne prizna neovisnost Kosova. Ako su to učinile ne samo Slovenija i Hrvatska nego i Crna Gora i Makedonija, bojim se da će se doći u jednu smiješnu situaciju, jednoga dana će i Srbija morati da prizna Kosovo, da ne bude BiH iza Srbije. Bilo bi red da barem dan prije Srbije prizna Kosovo“, konstatovao je Vlasi.