Premoćna pobjeda “Kukuriku koalicije” lijevog centra sa sigurnom natpolovičnom većinom u Saboru i drugi najlošiji rezultat HDZ-a do sada od proglašenja neovisnosti Hrvatske, to glavne su vijesti izbora za Hrvatski sabor održanih u nedjelju.
“Kukuriku-koalicija”, kuju čine Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Istarski demokratski sabor (IDS), dobila je 80 od 151 mjesta u Saboru.
HDZ je dobio tek nešto više mandata nego katastrofalne 2000. godine, i to 44 plus sva tri mandata iz dijaspore, dakle ukupno 47.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a i Kukuriku koalicije i najvjerojatniji budući premijer je u pobjedničkom govoru iza ponoći rekao da su im građani dali šansu da vode zemlju iz krize i da "nećemo pogriješiti".
"Čeka nas veliki izazov i tu vidimo veliku šansu. Šansu da se gradimo, budemo uspješni i da razvijemo samopoštovanje, a to možemo samo temeljem rezultata," kazao je Milanović.
"U odnosima prema regiji ćemo graditi partnerske i prijateljske odnose, a i onima koji još nisu članovi EU-a iskreno ćemo pomagati, jer je to i naš interes", dodao je on.
VIDEO: Govor Zorana Milanovića
http://www.youtube.com/embed/s96AtpBBa40
Predsjednica HDZ-a i hrvatska premijerka Jadranka Kosor nije čestitala pobjednicima u govoru nakon što je bilo obrađeno više od polocice glasova i razlog za poraz našla je u "neravnopravnoj utrci".
"Nismo do kraja zadovoljni, ali glavno je da HDZ nisu uspjeli poniziti i baciti na koljena. Nisu uspjeli u naumu da HDZ padne na minimalni postotak i da polako nestane s političke scene. I u oporbi ćemo služiti Hrvaticama i Hrvatima," rekla je Kosor.
Na osnovu skoro kompletnih rezultata, najveće iznenađenje izbora je stranka na lijevom kraju hrvatskog političkog spektra – Hrvatski laburisti, stranka rada Dragutina Lesara, koji su se prvi puta pojavili na izborima i dobili šest mandata, isto koliko i stranka osuđenog za ratni zločin u Osijeku, Branimira Glavaša – desni regionalisti Hrvatska demokratska stranka Slavonije i Baranje.
Nezavisna lista Ivana Grubišića 2 mandata, a po jedan osvojili su Ruža Tomašić HČSP i HSS.
Uz njih, u Sabor će ući i jedan zastupnik Hrvatske seljačke stranke, jedan pravaš i osam zastupnika manjina.
Izborni dan protekao u demokratskoj atmosferi
“Izborni dan u Hrvatskoj protekao je mirno, u demokratskoj atmosferi i bez značajnijih incidenata,” kazala je za RSE Jelena Berković iz nevladine udruge GONG – Građani organizirano nadgledaju izbore. Po njenim informacijama, građani su dojavljivali manje nepravilnosti nego na izborima proteklih godina.
Izborna mjesta u Hrvatskoj otvorena su u 7 ujutro i zatvorena u 7 navečer.
Zastupnike se biralo tako da se u 10 teritorijalnih izbornih jedinica biralo po 14 zastupnika sa lista političkih stranaka i koalicija i sa nezavisnih lista, u 11. izbornoj jedinici biralo se tri zastupnika dijaspore, i u 12. izbornoj jedinici biralo se osam zastupnika manjina. Glasanje u 11. izbornoj jedinici započelo je još u subotu, a odlikuje ga vrlo nizak odaziv glasača.
„Na biralištima u Hrvatskoj nije bilo ozbiljnijih problema“, kaže kolegica Berković.
Izbore je promatralo 3.287 promatrača, njih 62 strana, od toga najviše – 32 iz OESS-a, i 3.225 domaćih iz 23 nevladine udruge.
Što se izborne šutnje tiče, bolje je nego na prošlim izborima, ocjenjuje Jelena Berković iz GONG-a.
„U usporedbi sa prethodnim izborima nema toliko dojava u odnosu na kršenje izborne šutnje“, kazala je Berković.
Vjerojatni uspjeh SDSS-a u 9. izbornoj jedinici dijelom je rezultat i činjenice da je oko 1.000 izbjeglih Srba u dvadesetak autobusa stiglo na glasanje u Gospić, Zadar, Benkovac i Obrovac.
Glasanje manjina i dalje je uzrokovalo probleme, konstatira Berković:
„Prilikom glasovanja pripadnika nacionalnih manjina pojavljuju se problemi koji opet svjedoče o nedovoljnoj educiranosti članova biračkih odbora i samih birača - od uvjeravanja da smiju glasati samo za opću ili manjinsku listu do nedostatka glasačkih listića na samom biralištu. Građani naime dojavljuju GONG-u da ne razumiju kako funkcionira glasanje manjina, zašto ih se traži na posebnom popisu, zašto se moraju potpisati ako se prebacuju s manjinske u opću izbornu jedinicu, i sve to govori da do idućih izbora treba napraviti puno toga oko glasovanja pripadnika nacionalnih manjina da bi se educiralo same građane, ali i članove biračkih odbora.“
Pred središnjicom HDZ-a u središtu Zagreba aktivisti Građanske akcije lijepili su u nedjelju uveče osmrtnice stranci i palili svijeće.
U prvim reakcijama strane agencije naglašavaju da do promjene vlasti u Hrvatskoj dolazi u složenim ekonomskim uvjetima.
Dopisnik BBC za Balkan Mark Lowen kaže kako će se nova vlada morati suočiti s ozbiljnim budžetskim rezovima da bi se izbjeglo snižavanje kreditnog rejtinga države. Smanjenje stope nezaposlenosti i nastavak borbe protiv korupcije među važnim su zadaćama novih vlasti.
Kukukuriku koalicija predvođena Zoranom Milanovićem, šefom Socijaldemokratske partije Hrvaske, stavila je do znanja da će uvesti mjere štednje, poduzeti sve kako bi se oživjela industrija i vratile strane investicije.
Odlazeća premijerka Jadranka Kosor odbijala je mogućnost pozjamica od MMF, a Milanović takvu mogućnost ne odbija, ali samo kao posljednje sredstvo. Ekonomija je u recesiji, procjenjuje se rast između 0,5 do 1 posto.
BBC citira riječi šefice HDZ da njena stranka “ostaje čvrsto na nogama i da će sada jednako dobro služiti narodu kao opozicija.
HDZ je bio na vlasti punih 16 od 20 godina hrvatske naezavisnosti.
Njemačka novinska agencija (DPA) u izvještaju o rezultatima izbora fokusira se na stanje u HDZ, suđenje bivšem premijeru za korpuciju. Na suđenjima će se uskoro naći i mnogi dugi Sanaderovi suradnici, ističe agencija.
Kosor nije mogla umanjiti skandale koji su se vukli od Sanadera i sada će predati vlast Milanoviću, socijaldemokratima, kao što se to dogodilo i 2000.
Ironično je, piše DPA, da je upravo Ivo Sanader, u vrijeme dok je bio zamjenik šefa diplomacije, na neki način uveo Zorana Milanovića u politiku, zapošljavajući ga u Ministarstvu vanjskih poslova 1993.
Milanović je radio kao diplomat u Nagorno-Karabakhu, EU i NATO savezu, prije povratka u Hrvatsku gdje se pridružio SDP 1999. Lider stranke postao je nakom smrti Ivice Račana. Oženjen je i ima dva sina, piše DPA.
Češka televizija također javlja o promjenama u Hrvatskoj i naglašava da Hrvatsku očekuju bolni rezovi, i isplivavanje iz recesije i korupcije.
“Kukuriku-koalicija”, kuju čine Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Istarski demokratski sabor (IDS), dobila je 80 od 151 mjesta u Saboru.
HDZ je dobio tek nešto više mandata nego katastrofalne 2000. godine, i to 44 plus sva tri mandata iz dijaspore, dakle ukupno 47.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a i Kukuriku koalicije i najvjerojatniji budući premijer je u pobjedničkom govoru iza ponoći rekao da su im građani dali šansu da vode zemlju iz krize i da "nećemo pogriješiti".
"Čeka nas veliki izazov i tu vidimo veliku šansu. Šansu da se gradimo, budemo uspješni i da razvijemo samopoštovanje, a to možemo samo temeljem rezultata," kazao je Milanović.
"U odnosima prema regiji ćemo graditi partnerske i prijateljske odnose, a i onima koji još nisu članovi EU-a iskreno ćemo pomagati, jer je to i naš interes", dodao je on.
VIDEO: Govor Zorana Milanovića
http://www.youtube.com/embed/s96AtpBBa40
Predsjednica HDZ-a i hrvatska premijerka Jadranka Kosor nije čestitala pobjednicima u govoru nakon što je bilo obrađeno više od polocice glasova i razlog za poraz našla je u "neravnopravnoj utrci".
"Nismo do kraja zadovoljni, ali glavno je da HDZ nisu uspjeli poniziti i baciti na koljena. Nisu uspjeli u naumu da HDZ padne na minimalni postotak i da polako nestane s političke scene. I u oporbi ćemo služiti Hrvaticama i Hrvatima," rekla je Kosor.
Na osnovu skoro kompletnih rezultata, najveće iznenađenje izbora je stranka na lijevom kraju hrvatskog političkog spektra – Hrvatski laburisti, stranka rada Dragutina Lesara, koji su se prvi puta pojavili na izborima i dobili šest mandata, isto koliko i stranka osuđenog za ratni zločin u Osijeku, Branimira Glavaša – desni regionalisti Hrvatska demokratska stranka Slavonije i Baranje.
Nezavisna lista Ivana Grubišića 2 mandata, a po jedan osvojili su Ruža Tomašić HČSP i HSS.
Uz njih, u Sabor će ući i jedan zastupnik Hrvatske seljačke stranke, jedan pravaš i osam zastupnika manjina.
Izborni dan protekao u demokratskoj atmosferi
“Izborni dan u Hrvatskoj protekao je mirno, u demokratskoj atmosferi i bez značajnijih incidenata,” kazala je za RSE Jelena Berković iz nevladine udruge GONG – Građani organizirano nadgledaju izbore. Po njenim informacijama, građani su dojavljivali manje nepravilnosti nego na izborima proteklih godina.
Hrvatska bira zastupnike Sabora
“Takve dojave odnose se uglavnom na probleme u vezi s ostvarivanjem prava glasa nacionalnih manjina, ali i na kršenja izborne šutnje, pojedina nepripremljena i neuređena biračka mjesta, te jedan slučaj nemogućnosti ostvarivanja biračkog prava u inozemstvu”, navela je Berković.Izborna mjesta u Hrvatskoj otvorena su u 7 ujutro i zatvorena u 7 navečer.
Zastupnike se biralo tako da se u 10 teritorijalnih izbornih jedinica biralo po 14 zastupnika sa lista političkih stranaka i koalicija i sa nezavisnih lista, u 11. izbornoj jedinici biralo se tri zastupnika dijaspore, i u 12. izbornoj jedinici biralo se osam zastupnika manjina. Glasanje u 11. izbornoj jedinici započelo je još u subotu, a odlikuje ga vrlo nizak odaziv glasača.
„Na biralištima u Hrvatskoj nije bilo ozbiljnijih problema“, kaže kolegica Berković.
Izbore je promatralo 3.287 promatrača, njih 62 strana, od toga najviše – 32 iz OESS-a, i 3.225 domaćih iz 23 nevladine udruge.
Što se izborne šutnje tiče, bolje je nego na prošlim izborima, ocjenjuje Jelena Berković iz GONG-a.
„U usporedbi sa prethodnim izborima nema toliko dojava u odnosu na kršenje izborne šutnje“, kazala je Berković.
Vjerojatni uspjeh SDSS-a u 9. izbornoj jedinici dijelom je rezultat i činjenice da je oko 1.000 izbjeglih Srba u dvadesetak autobusa stiglo na glasanje u Gospić, Zadar, Benkovac i Obrovac.
Glasanje manjina i dalje je uzrokovalo probleme, konstatira Berković:
„Prilikom glasovanja pripadnika nacionalnih manjina pojavljuju se problemi koji opet svjedoče o nedovoljnoj educiranosti članova biračkih odbora i samih birača - od uvjeravanja da smiju glasati samo za opću ili manjinsku listu do nedostatka glasačkih listića na samom biralištu. Građani naime dojavljuju GONG-u da ne razumiju kako funkcionira glasanje manjina, zašto ih se traži na posebnom popisu, zašto se moraju potpisati ako se prebacuju s manjinske u opću izbornu jedinicu, i sve to govori da do idućih izbora treba napraviti puno toga oko glasovanja pripadnika nacionalnih manjina da bi se educiralo same građane, ali i članove biračkih odbora.“
Pred središnjicom HDZ-a u središtu Zagreba aktivisti Građanske akcije lijepili su u nedjelju uveče osmrtnice stranci i palili svijeće.
Inostrani mediji o izborima u Hrvatskoj
Inostrani mediji o izborima u HrvatskojU prvim reakcijama strane agencije naglašavaju da do promjene vlasti u Hrvatskoj dolazi u složenim ekonomskim uvjetima.
Dopisnik BBC za Balkan Mark Lowen kaže kako će se nova vlada morati suočiti s ozbiljnim budžetskim rezovima da bi se izbjeglo snižavanje kreditnog rejtinga države. Smanjenje stope nezaposlenosti i nastavak borbe protiv korupcije među važnim su zadaćama novih vlasti.
Kukukuriku koalicija predvođena Zoranom Milanovićem, šefom Socijaldemokratske partije Hrvaske, stavila je do znanja da će uvesti mjere štednje, poduzeti sve kako bi se oživjela industrija i vratile strane investicije.
Odlazeća premijerka Jadranka Kosor odbijala je mogućnost pozjamica od MMF, a Milanović takvu mogućnost ne odbija, ali samo kao posljednje sredstvo. Ekonomija je u recesiji, procjenjuje se rast između 0,5 do 1 posto.
BBC citira riječi šefice HDZ da njena stranka “ostaje čvrsto na nogama i da će sada jednako dobro služiti narodu kao opozicija.
HDZ je bio na vlasti punih 16 od 20 godina hrvatske naezavisnosti.
Njemačka novinska agencija (DPA) u izvještaju o rezultatima izbora fokusira se na stanje u HDZ, suđenje bivšem premijeru za korpuciju. Na suđenjima će se uskoro naći i mnogi dugi Sanaderovi suradnici, ističe agencija.
Kosor nije mogla umanjiti skandale koji su se vukli od Sanadera i sada će predati vlast Milanoviću, socijaldemokratima, kao što se to dogodilo i 2000.
Ironično je, piše DPA, da je upravo Ivo Sanader, u vrijeme dok je bio zamjenik šefa diplomacije, na neki način uveo Zorana Milanovića u politiku, zapošljavajući ga u Ministarstvu vanjskih poslova 1993.
Milanović je radio kao diplomat u Nagorno-Karabakhu, EU i NATO savezu, prije povratka u Hrvatsku gdje se pridružio SDP 1999. Lider stranke postao je nakom smrti Ivice Račana. Oženjen je i ima dva sina, piše DPA.
Češka televizija također javlja o promjenama u Hrvatskoj i naglašava da Hrvatsku očekuju bolni rezovi, i isplivavanje iz recesije i korupcije.