Skupa i dugotrajna reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini, kojoj je intencija bila da obavi depolitizaciju pravosuđa, čini se da se pretvorila u svoju suprotnost. Ovo je potvrdio u izbor predsjednika i sudija Ustavnog suda RS koji su provjereni kadrovi vladajućeg SNSD-a u utorak. Opozicija u RS smatra da je SNSD stavljanjem pod kontrolu Ustavnog suda jednakost pred pravdom za sve građane doveo u pitanje.
Proces promjene članova u Ustavnom sudu RS počeo je kada je aktualna vlast u ovom bh. entitetu krajem prošle godine usvojila Zakon o Ustavnom sudu kojim predsjedniku i sudijama prestaje funkcija kada navrše 70 godina. Ovim su, osim dosadašnjem predsjedniku Ustavnog suda Mirku Zovku, funkcije istekle i sudijama Ademu Mediću, Branku Sunariću, Miloradu Ivoševiću i Mihajlu Adamoviću.
Zoran Đerić, šef poslaničkog kluba PDP-a u NS RS, mišljenja je da su promjene ovog zakona bile priprema za politički i kadrovski udar Milorada Dodika i SNSD-a sa ciljem potpunog ovladavanja nadležnostima Ustavnog suda. Ovo je je potvrđeno i imenovanjem predsjednika i članova Suda koji su dokazani SNSD-ovi kadrovi, kaže Đerić.
„Ovakvim izborom Ustavnog suda zaokružen je jedan proces totalne kontrole i uvođenje jednoga režima unutar RS, što govori samo u prilog činjenici da se nalazimo u jednoj totalno teškoj situaciji“, ocjenjuje Đerić.
Za predsjednika Ustavnog suda RS u srijedu je izabran Džerard Selman, član Glavnog odbora SNSD-a, te Zoran Lipovac, ministar u prethodnoj Vladi RS, Amor Bukić, bivši republički tužilac, Milenko Arapović, poznat kao čovjek koji je tri puta mijenjao nacionalnost - bio prvo Srbin, pa ostali, a sada je postao Hrvat, te profesorica Snježana Savić, bivša članica Ustavnog suda BiH, poznata i po protivljenju uvođenja konstitutivnosti na entitetskom nivou.
Svi novoizabrani članovi Ustavnog suda RS u poziciji su aktualne političke vlasti, kaže i poslanik Srpske demokratske stranke Radomir Pašić.
„Smatram da je Ustavni sud jedna ustanova koja treba da bude vanstranački opredjeljena i od ljudi koji su rasterećeni te političke pripadnosti kojoj trenutno pripadaju. Iz tog razloga ovdje se postavlja pitanje moralnog kodeksa.“
Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić smatra da je izborom Selmana za predsjednika Ustavnog suda reforma pravosuđa, kojoj je trebao cilj biti depolitizacija, dovedena do apsurda.
„Sa ovakvom konstelacijom odnosa u Ustavnom sudu i strukturom koja je uspostavljena u Ustavnom sudu on je potpuno politički. Sve i jedna osoba koja je imenovana u Ustavni sud ima političku pozadinu, i to neskrivenu. Jasno je da je i ova institucija postala bastion politike SNSD-a i ličnog uticaja predsjednika Republike Milorada Dodika“, ocjenjuje Čavić.
Novoizabrani predsjednik Ustavnog suda dolazi sa šestogodišnje funkcije ministra pravde RS. Na optužbe opozicije odgovara da je podnio zahtjev za razrješenje članstva u Glavnom odboru SNSD-a, ali člansku kartu stranke neće vratiti:
„Što se tiče stranke, članstvo će biti zamrznuto dok obavljam ovu dužnost. I ukoliko budem napustio ovu dužnost, svakako da ću onda ponovo aktivirati svoje članstvo.“
Upitna nezavisnost sudstva
Izbor sudija u Ustavnom sudu RS samo je potvrda da su ustavni sudovi u BiH pod punom kontrolom političkih oligarhija, mišljenja je i Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla:
„Mi smo doveli do apsurda nezavisnost sudstva činjenicom da postajete nezavisan onog trenutka kad potpišete ostavku na članstvo u stranci i organima stranke, i onda vas odmah izaberu za sudije ustavnih sudova. Davno je počela ta praksa sa Ustavnim sudom BiH, nastavljena je i na Ustavnom sudu Federacije, a evo vidimo i na Ustavnom sudu RS-a“, navodi Šehić.
Prema mišljenju Đerića, u svemu što se trenutno dešava u pravosuđu BiH krivi su međunarodna zajednica, ali i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS)BiH.
„Jer pod patronatom međunarodne zajednice vršena je reforma pravosuđa u BiH. A i VSTS BiH je dao na neki način pečat ovome jer je upravo od VSTS došao prijedlog o izboru sudija“, kazao je on.
Glavni razlog za stavljanje pod kontrolu Ustavnog suda RS Čavić vidi u potrebi SNSD-a da zaštiti sve svoje sumnjive radnje.
„Stvorena je politička struktura u najvišoj sudskoj instanci čija osnovna funkcija treba da bude zaštita ljudi i njihovih odluka i akata u vremenu koje je pred nama, bez obzira da li su ti ljudi radili nešto što je suprotno Ustavu“, rekao je Čavić.
Postavlja se logično pitanje da li građani kod ovakvog načina izbora sudija mogu vjerovati u objektivnost, nepristrasnost i nezavisnost sudova, kaže Šehić.
„Ovo je posebno opasno kad se radi o ustavnom sudu koji je u svakoj državi neprikosnoven, iznad bilo kojeg organa vlasti. Međutim, u BiH je apsolutno sve pod kontrolom onih koji trenutno vladaju ovim prostorima. I to je samo dokaz da reforma radi reforme ne donosi nikakav rezultat, a stvarna reforma pravosuđa još uvijek nije napravljena u BiH i nikoga ne treba da čudi zašto je percepcija javnosti apsolutno negativna kada je u pitanju rad pravosudnih institucija ove države“, ističe Šehić.
Od pravde za građane u RS više nema ništa, smatra Čavić.
„I u suštini, kada političke ličnosti počnu da sjedaju u stolice glavnih pravosudnih institucija, to je najbolja poruka građanima da od pravde nema ništa“, rekao je Čavić.
Obračun sa pravnim sistemom u BiH Dodik je počeo nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo krivičnu prijavu protiv njega i još jednog broja saradnika za zloupotrebu sredstva prilikom izgradnje zgrade Vlade RS. A ovladavanju pravosuđem, po svemu sudeći, još nije kraj.
Proces promjene članova u Ustavnom sudu RS počeo je kada je aktualna vlast u ovom bh. entitetu krajem prošle godine usvojila Zakon o Ustavnom sudu kojim predsjedniku i sudijama prestaje funkcija kada navrše 70 godina. Ovim su, osim dosadašnjem predsjedniku Ustavnog suda Mirku Zovku, funkcije istekle i sudijama Ademu Mediću, Branku Sunariću, Miloradu Ivoševiću i Mihajlu Adamoviću.
Zoran Đerić, šef poslaničkog kluba PDP-a u NS RS, mišljenja je da su promjene ovog zakona bile priprema za politički i kadrovski udar Milorada Dodika i SNSD-a sa ciljem potpunog ovladavanja nadležnostima Ustavnog suda. Ovo je je potvrđeno i imenovanjem predsjednika i članova Suda koji su dokazani SNSD-ovi kadrovi, kaže Đerić.
„Ovakvim izborom Ustavnog suda zaokružen je jedan proces totalne kontrole i uvođenje jednoga režima unutar RS, što govori samo u prilog činjenici da se nalazimo u jednoj totalno teškoj situaciji“, ocjenjuje Đerić.
Za predsjednika Ustavnog suda RS u srijedu je izabran Džerard Selman, član Glavnog odbora SNSD-a, te Zoran Lipovac, ministar u prethodnoj Vladi RS, Amor Bukić, bivši republički tužilac, Milenko Arapović, poznat kao čovjek koji je tri puta mijenjao nacionalnost - bio prvo Srbin, pa ostali, a sada je postao Hrvat, te profesorica Snježana Savić, bivša članica Ustavnog suda BiH, poznata i po protivljenju uvođenja konstitutivnosti na entitetskom nivou.
Svi novoizabrani članovi Ustavnog suda RS u poziciji su aktualne političke vlasti, kaže i poslanik Srpske demokratske stranke Radomir Pašić.
„Smatram da je Ustavni sud jedna ustanova koja treba da bude vanstranački opredjeljena i od ljudi koji su rasterećeni te političke pripadnosti kojoj trenutno pripadaju. Iz tog razloga ovdje se postavlja pitanje moralnog kodeksa.“
Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić smatra da je izborom Selmana za predsjednika Ustavnog suda reforma pravosuđa, kojoj je trebao cilj biti depolitizacija, dovedena do apsurda.
„Sa ovakvom konstelacijom odnosa u Ustavnom sudu i strukturom koja je uspostavljena u Ustavnom sudu on je potpuno politički. Sve i jedna osoba koja je imenovana u Ustavni sud ima političku pozadinu, i to neskrivenu. Jasno je da je i ova institucija postala bastion politike SNSD-a i ličnog uticaja predsjednika Republike Milorada Dodika“, ocjenjuje Čavić.
Novoizabrani predsjednik Ustavnog suda dolazi sa šestogodišnje funkcije ministra pravde RS. Na optužbe opozicije odgovara da je podnio zahtjev za razrješenje članstva u Glavnom odboru SNSD-a, ali člansku kartu stranke neće vratiti:
„Što se tiče stranke, članstvo će biti zamrznuto dok obavljam ovu dužnost. I ukoliko budem napustio ovu dužnost, svakako da ću onda ponovo aktivirati svoje članstvo.“
Upitna nezavisnost sudstva
Izbor sudija u Ustavnom sudu RS samo je potvrda da su ustavni sudovi u BiH pod punom kontrolom političkih oligarhija, mišljenja je i Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla:
Vehid Šehić
„Mi smo doveli do apsurda nezavisnost sudstva činjenicom da postajete nezavisan onog trenutka kad potpišete ostavku na članstvo u stranci i organima stranke, i onda vas odmah izaberu za sudije ustavnih sudova. Davno je počela ta praksa sa Ustavnim sudom BiH, nastavljena je i na Ustavnom sudu Federacije, a evo vidimo i na Ustavnom sudu RS-a“, navodi Šehić.
Prema mišljenju Đerića, u svemu što se trenutno dešava u pravosuđu BiH krivi su međunarodna zajednica, ali i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS)BiH.
„Jer pod patronatom međunarodne zajednice vršena je reforma pravosuđa u BiH. A i VSTS BiH je dao na neki način pečat ovome jer je upravo od VSTS došao prijedlog o izboru sudija“, kazao je on.
Glavni razlog za stavljanje pod kontrolu Ustavnog suda RS Čavić vidi u potrebi SNSD-a da zaštiti sve svoje sumnjive radnje.
„Stvorena je politička struktura u najvišoj sudskoj instanci čija osnovna funkcija treba da bude zaštita ljudi i njihovih odluka i akata u vremenu koje je pred nama, bez obzira da li su ti ljudi radili nešto što je suprotno Ustavu“, rekao je Čavić.
Postavlja se logično pitanje da li građani kod ovakvog načina izbora sudija mogu vjerovati u objektivnost, nepristrasnost i nezavisnost sudova, kaže Šehić.
„Ovo je posebno opasno kad se radi o ustavnom sudu koji je u svakoj državi neprikosnoven, iznad bilo kojeg organa vlasti. Međutim, u BiH je apsolutno sve pod kontrolom onih koji trenutno vladaju ovim prostorima. I to je samo dokaz da reforma radi reforme ne donosi nikakav rezultat, a stvarna reforma pravosuđa još uvijek nije napravljena u BiH i nikoga ne treba da čudi zašto je percepcija javnosti apsolutno negativna kada je u pitanju rad pravosudnih institucija ove države“, ističe Šehić.
Od pravde za građane u RS više nema ništa, smatra Čavić.
„I u suštini, kada političke ličnosti počnu da sjedaju u stolice glavnih pravosudnih institucija, to je najbolja poruka građanima da od pravde nema ništa“, rekao je Čavić.
Obračun sa pravnim sistemom u BiH Dodik je počeo nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo krivičnu prijavu protiv njega i još jednog broja saradnika za zloupotrebu sredstva prilikom izgradnje zgrade Vlade RS. A ovladavanju pravosuđem, po svemu sudeći, još nije kraj.