Referendum o Danu Republike Srpske (RS) zakazan je za 25. septembar. S obzirom da Ured visokog predstavnika (OHR) još uvijek nije reagovao, iako se radi o protuustavnom činu, upućen je zahtjev Ustavnom sudu BiH da se donese privremena mjera kojom bi se osporilo održavanje referenduma. Ustavni sud BiH ranije je već donio odluku o tome da je 9. januar, Dan RS-a neustavan, ali odluka nije provedena. O tome za naš program govori Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
RSE: Gospodne Ćeman, dobili ste zahtjeve predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Doma naroda bh parlamenta Safeta Softića i zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma bh. parlamenta Šefika Džaferovića o donošenju privremene mjere kojom bi se osporilo održavanje referenduma u Republici Srpskoj. Kada će biti održana plenarna sjednica Ustavnog suda o ovim zahtjevima?
Ćeman: Sjednica za ova pitanja još nije zakazana. Naime, na godišnjem nivou Ustavni sud planira plenarna zasjedanja, tako da je ranije planirana sjednica krajem septembra. Već 15. septembra imaćemo sjednicu Velikog vijeća. S obzirom da su predmeti ove vrste hitne prirode i po Ustavu i po našim pravilima, optimalan termin za plenarno zasjedanje je do 17. septembra.
Sjednica Velikog vijeća
RSE: Šta zapravo znači privremena mjera i da li bi ona bila obavezajuća, u slučaju da bude donesena?
Ćeman: Suština privremene mjere je da sporni pravni odnos, u ovom slučaju ustavno-pravni odnos, ga stavi na čekanje dok se ne riješi u meritumu. U ovom slučaju to bi značilo, pošto i dalje ostaje obaveza Ustavnog suda, ukoliko bi se donijela odluka o privremenoj mjeri, ostala bi obaveza Ustavnog suda da riješi pitanje u meritumu, odnosno, postoji li ustavni spor ili ne postoji, na koji način se razrješava. To znači da bi odluka o privremenoj mjeri, ukoliko bude prihvaćena, i izrečena, podrazumijevala obavezu organa Republike Srpske da zastanu sa referendumom.
Nema preglasavanja
RSE: Šta u slučaju da Republika Srpska ne ispoštuje odluku Ustavnog suda, ma kakva ona bila? Da li bi to značilo udar na ustavno-pravni poredak BiH?
Ćeman: Hipotetički kazano, ukoliko bi Ustavni sud našao da postoji osnov za preispitivanje i donio odluku o preispitivanju po ranijem zahtjevu iz 2013. gospodina Izetbegovića, Ustavni sud bi odlučivao ispočetka. Ukoliko bi našao da nema osnova za preispitavanje te odluke, to mora konstatovati posebnim rješenjem, a onda slijedi odlučivanje o zahtjevu o privremenoj mjeri.
Ulaz u Ustavni sud BiH
RSE: Da li je ovo prvi slučaj u kojem Ustavni sud BiH donosi ovakve odluke ili je i do sada bilo sličnih slučajeva?
Ćeman: Naprotiv, i ovaj postupak koliko god zadirao u osjetljiva pitanja, je jedan u nizu ustavnih postupaka koje Ustavni sud rješava. U ovom trenutku imamo četrdesetak zahtjeva za privremenim mjerama u privremenim postupcima.
RSE: Ustavni sud BiH je već donio odluku da je 9. januar kao Dan RS-a neustavan. Tada je bilo konstatacija da je bilo preglasavanja? Koliko su bile osnovane?
Ćeman: Pogrešan je termin i ko god ga upotrebljava preglasavanje, on niti je ustavna kategorija, niti kategorija iz naših pravila. Ustavni sud odluke donosi glasanjem, od devet je potrebno pet sudija da donese odluke u bilo kojoj formaciji. Nikako se ne radi o preglasavanju, već o glasanju prema svojoj profesionalnoj sudijskog i svakoj drugoj savjesti i kriterijima.
RSE: Preko 90 odluka Ustavnog suda nije bilo provedeno, prema posljednjim podacima. Koliko od tog broja do danas je ostalo kao takvo?
Ćeman: Najvažnije je kazati da se ne radi o 91 neizvršenoj odluci, već o neizvršenoj odluci u roku. U suštini je taj broj neizvršenih odluka statistički gledano zanemariv. Preko 50.000 odluka je ovaj sud donio u proteklih 20 godina, od toga, 91 nije bila izvršena u roku, Statistički gledano to je beznačajno.