U Ministarstvu obrazovanja nauke, kulture i sporta Srednjebosanskog kantona (SBK) tvrde i dalje da nema drugog rješenja za ustroj sistema obrazovanja osim „dvije škole pod jednim krovom“, mada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) utvrdio diskriminaciju djece u takvim školama u ovom kantonu.

Navode, međutim, da će se svoj konačan stav iznijeti nakon što analiziraju odluku Ustavnog suda BiH od 16. jula, kojom je utvrđena diskriminaciju djece u svim školama koje su organizovane po principu „dvije škole pod jednim krovom“ u SBK, jednom od deset kantona u bh. entitetu Federacija BiH (FBiH).

Ustavni sud BiH je, naime, ukinuo presudu Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je odbio reviziju presuda nižih sudova - u kojima se navodilo da nema diskriminacije u takvim školama, u kojim su djeca najčešće i fizički odvojena po nacionalnoj pripadnosti, sa različitim ulazima i sa različitim nastavnicima.

Podjele i posljedice u praksi

Među školama u SBK koje funkcioniraju po principu „dvije škole pod jednim krovom“ je i Osnovna škola „Berta Kučera“, odnosno „13. rujan“ u Jajcu. To su dvije škole koje se nalaze u jednoj zgradi. Školu „Berta Kučera“ pohađaju Bošnjaci, a „13. rujan“ u Hrvati.

„Ne znam, mi smo djeca bili, nije sad ono nešto ali čudno je bilo. Podjela je bila očigledna, čitava škola, doslovno, prepolovljena na dva dijela. Jedni ulaze sa jedne strane, a drugi sa druge. Imaš dva redara, dvije zbornice, dvije čistačice, sve po dvoje. Jedino što nam je isto bilo je što nam je u isto vrijeme zvonilo“, opisuje kako u praksi izgleda ta podjela bivša učenica OŠ „13. rujan“, hrvatske nacionalnosti, Ivana Radić.

Radić je sada učenica srednje škole u Jajcu. za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča kako joj je to tada „sve djelovalo kao neki drugi svijet“. No njena najbolja prijateljica u srednjoj školi postala je Bošnjakinja, koja je pohađala istu osnovnu, „onu drugu“ školu tokom koje se nisu viđali.

I Sabra Klapuh koja je upravo završila srednju školu, u osnovnoj je bila u sistemu 'dvije škole pod jednom krovom'.

„Nismo imali nikakav kontakt. Vidimo se u dvorištu. I u dvorištu se znalo čije je čije mjesto, znalo se gdje se ko skuplja i bar moj razred i moja okolina, nismo se miješali“, priča Sabra za RSE.

Navodi kako su se razlike posebno osjetile za praznike.

„Oni su imali, na primjer, jelku. Ja se ne sjećam da smo mi išta imali kada je bio Bajram ili tako nešto. I znam isto tako, oni su imali ona pisma za Valentinovo, mi nismo i bilo je tako tih sitnih razlika između nas. Bilo nam je krivo, eto to za Valentinovo što mi nismo imali priliku to da imamo“, navodi Sabra. Dodaje da od mlađih čuje da i dalje te podjele u školi traju.

„Čim sam krenula u srednju školu, ti zidovi su pali i sve je normalno. Apsolutno se ne osjeti nikakva razlika, svi se prihvatamo. Na primjer, moja najbolja prijateljica je Hrvatica i to ne utiče nimalo na naš odnos“, navodi Sabra.

Srednjoškolci iz Jajca su protestima 2018.godine spriječili daljnju podjelu škola u tom gradu. To je bio povod da im iste godine u Hagu bude uručeno međunarodno priznanje "Max van der Stoel", Ministarstva vanjskih poslova Holandije i OSCE-a, za izvanredna postignuća s ciljem promoviranja integracije i društvene kohezije.

Pobjeda srednjoškolaca Jajca

Rezultati segregacije

Po principu „dvije škole pod jednim krovom“ rade i škole u Gornjem Vakufu/Uskoplju, gradiću u srednjoj Bosni koji je, tokom 90-ih, bio poprište ratnih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike BiH.

U jednoj od tih škola, u koju učenici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ulaze na različite ulaze i nastavu pohađaju u odvojenim učionicama, predavala je Jasminka Drino – Kirlić.

Ova profesorica u penziji ocjenjuje za RSE da će posljedice obrazovnog sistema „zasnovanog na segregaciji, dugoročno biti pogubne“. Rješenje vidi u korjenitoj obrazovnoj reformi i novim kurikulimima.

„Imate i osnovne škole koje su potpuno fizički odvojene. Pola kilometra jedne od drugih i ja ne znam da nešto zajedno rade. Nema nikakvih kontakata između osoblja, nikakvih zajedničkih stvari, mladi iz dvije zajednice sve manje komuniciraju i rade zajedno“, kaže Drino - Kirlić.

Za nju je upitno je šta se zapravo promoviše ukoliko se potencira nacionalni element u svim predmetima.

„Jedina svrha je da grupiše mlade oko nacionalnog odnosno vjerskog identiteta, a to su tako zatvoreni identiteti koji im onemogućavaju da iz njih izađu“, poručuje ova profesorica u penziji.

Ističe da nacionalne političke strukture, godinama nakon rata, iskorištavaju obrazovni sistem kako bi proizveli nove generacije glasača koji će ih održati na vlasti.

„Oni na ovakav način proizvode generacije koje prihvaćaju sve ovo i naučeni su na to. Svako ima svoje i treba priznati da su to postigli. Ja sam davno rekla da se na ovaj način proizvodi vojska mladih ratnika, koji još nisu uzeli oružje, ali su strašna glasačka mašinerija. Šta je sa nama drugima? Evo sa mnom koja sam među 'Ostalima' (jedan od načina ustavnog izjašnjavanja o nacionalnosti u BiH, op.a.) Kako bi se recimo moje dijete trebalo ovdje školovati?“, pita Drino-Kirlić.

Šta piše u presudi Ustavnog suda BiH?

Ustavni sud je zaključio da su u presudama nižih sudova prekršeni članovi Ustava BiH i Evropske konvencije u vezi sa pravom na obrazovanje, te opštom zabranom diskriminacije.

„Štaviše, sudovi nisu negirali činjenicu postojanja dvije škole u jednoj školskoj zgradi, ali su to tumačili isključivo kao administrativno pitanje, a ne pitanje razdvajanja djece po etničkom principu u obrazovnom procesu“, navedeno je u obrazloženju presude Ustavnog suda BiH.

Tuženo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK, prema presudi Ustavnog suda BiH, „nije dokazalo da ne postoji razdvajanje djece u školama na području SBK, niti su dokazali da za to postoji objektivno i razumno opravdanje, odnosno da se nastoji postići legitimni cilj“.

Vrhovnom sudu FBiH naloženo je da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.

„Vrhovni sud FBiH, mora u roku od 60 dana od dana dostavljanja odluke obavijestiti Ustavi sud BiH o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke“, stoji u odluci Ustavnog suda BiH.

Sudovi nisu negirali činjenicu postojanja dvije škole u jednoj školskoj zgradi, ali su to tumačili isključivo kao administrativno pitanje, a ne pitanje razdvajanja djece po etničkom principu u obrazovnom procesu, navedeno je u obrazloženju presude Ustavnog suda BiH (na fotografiji ulaz u Ustavni sud BiH)

Dvanaest godina pravne borbe

Presuda je donesena po žalbi koju je Udruženje „Vaša prava BiH“ podnijelo 2018. godine, nakon što je Vrhovni sud Federacije BiH 3. oktobra 2017. odbio apelaciju Udruženja, kojom je tražena revizija presuda nižih sudskih instanci.

„Cilj nam je bio da na bazi činjeničnog i pravnog stanja dokažemo da je na sceni najteži oblik diskriminacije, odnosno segregacija djece na etničkoj osnovi u školama u SBK“, naveo je za RSE izvršni direktor Udruženja „Vaša prava BiH“ Emir Prcanović, ne krijući zadovoljstvo zbog presude Ustavnog suda BiH.

Prcanović navodi kako pravna borba za ukidanje segregacije u školama, poznatijeg pod nazivom „dvije škole pod istim krovom“, traje već 12 godina u dva kantona u FBiH, Srednjebosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK).

Podsjeća da je Vrhovni sud Federacije BiH, nakon sporova na opštinskom i Kantonalnom sudu, 2014. godine donio presudu da fenomen “dvije škole pod jednim krovom” u HNK predstavlja etničku segregaciju učenika i da takva praksa mora biti ukinuta, te da je i Ustavni sud BiH 2017. godine odbio reviziju te presude.

još tema o podijeljenim školama

No, Prcanović upozorava da, ni nakon pet i po godina, u HNK nije u potpunosti sprovedena ta presuda.

„Već smo na pragu nove školske godine i bilo bi idealno da Vrhovni sud FBiH to riješi na odgovarajući način, odnosno da utvrdi postojanje diskriminacije jer su sve činjenice na našoj strani. No, bojimo se da taj fenomen nepostupanja po presudama ne bude imao identičan scenarij i u ovom predmetu za područje SBK“, istakao je Prcanović, čime bi, kako kaže još jedna generacija učenika bila izložena nacionalnim podjelama u školama.

Ocjenjuje da se politička dogma i indoktrinacija moraju izuzeti iz nastavnih planova i škola, kako bi učenici imali obrazovanje u skladu s ciljevima i principima iz važećih zakona.

„Cilj nam je uvijek bio da je radi po jedinstvenom nastavnom planu i programu na području cijele BiH, uvažavajući određene osobitosti i želju i volju roditelja da se djeca obrazuju na maternjem jeziku. To je moguće i lako izvodivo ukoliko se se samo primjene propisi koji su na snazi. Zakoni o obrazovanju su jasni i precizni i ne ostavljauju prostora za dvosmislena tumačenja“, kaže Prcanović.

Ministar: Nema drugog modela

U Vrhovnom sudu FBiH nisu odgovorili na upit RSE na koji način će postupiti po presudi Ustavnog suda BiH.

Ministar obrazovanja SBK Bojan Domić kaže za RSE da je presudama, koje su, proteklih godina, donosili opštinski i kantonalni sud, te potvrdio i Vrhovni sud FBiH, utvrđeno da „u školama u SBK nema segregacije i diskriminacije i da je pravo roditelja da bira u koju će školu dijete ići“.

Tvrdi da, trenutno, nema drugog rješenja za ustroj sistema obrazovanja u SBK.

„Ukoliko želimo zagarantirati pravo svakom djetetu da pohađa nastavu na maternjem jeziku, u ovom trenutku je neminovno da dvije škole budu u jednoj školskoj zgradi. Jer nemamo dovoljno školskih zgrada. Po Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. svako dijete ima pravo da pohađa nastavu na svom jeziku“, smatra Domić.

Dodaje da je sistem „dvije škole pod jednim krovom“ napravljen kako bi se ostvarila prava djece, te osigurao povratak nakon rata, pod mentorstvom međunarodne zajednice.

„Mi nismo mogli pronaći neki drugi model, tako da je ta pojava danas tu, a sudovi su do sada potvrdili da to nije diskriminacija. Znači, nijednom djetetu nije zabranjeno da pohađa bilo koju školu i svako može upisati školu koju želi“, naveo je Domić.

Stav roditeljskih vijeća

Odluku Ustavnog suda BiH za RSE nije željela komentarisati odvjetnica Jasna Dunđer, koja zastupa roditeljska vijeća iz devet škola u Srednjobosanskom kantonu, koja su bila na strani tuženog kantonalnog Ministarstva obrazovanja nauka, kulture i sporta.

„Ne znam da je odluka donesena i nisam zainteresirana da sada govorim o tome“, kazala je Dunđer u kratkom telefonskom razgovoru za RSE.

Roditeljska vijeća su u procesu učestvovali kao „umješači na strani tuženog“. U obrazloženju presude Ustavnog suda navodi se da u umješači istakli da je kontradiktorno tražiti pravo djece da se obrazuju na maternjem jeziku, a istovremeno da to bude jedinstven naučno nastavni program.

„Postojanje dva nastavna plana na bosanskom i hrvatskom jeziku ne može se smatrati diskriminacijom, a u kantonu nije osnovana nijedna etnička škola, niti je tuženi dao saglasnost za organizovanje škole na etničkim principima, odnosno takve škole ne postoje u SBK/KSB“, navedi se u stavu umješača obrazloženju presude Ustavnog suda BiH.

Pročitajte i ovo:

I EU traži ukidanje 'dvije škole pod jednim krovom'

Prema Izvještaju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) s kraja 2018. godine, u Bosni i Hercegovini fenomen 'dvije škole pod istim krovom' u poslijeratnom periodu zabilježen je u 28 mjesta i 56 škola.

U istom Izvještaju navodi se i da u Srednjobosanskom kantonu postoji 18 slučajeva „dvije škole pod jednim krovom“ koji obuhvataju 36 škola (20 centralnih i 16 područnih škola) na 18 lokacija u Bugojnu, Busovači, Fojnici, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Jajcu, Kiseljaku i Vitezu.

U Izvještaju koji i simbolično nosi naziv "Dvije škole pod jednim krovom" OSCE je pozvao na ukidanje segregacije i iznio čitav niz preporuka, te ukazao na posljedice daljih etničkih podjela u školama.

„U svim tim školama se vrši segregacija djece, koja se kroz tu segregaciju u školi uče da među njima postoje nepremostive razlike. U postkonfliktnoj BiH, to povećava stepen nepovjerenja među pripadnicima različitih etničkih grupa, otežava pomirenje i predstavlja dugoročnu prijetnju stabilnosti, sigurnosti i ekonomskom napretku“, jedan je od zaključaka Izvještaja OSCE-a iz 2018. godine.

I Evropska unija (EU) je još 2018. godine u prijedlogu neformalnog dokumenta Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i BiH zatražila ukidanje segregacije u školama.