Priča o ustavnim promjenama u BiH, čini se, ponovo se vraća u klupe državnog Parlamenta. Nakon bezuspješnih pokušaja u proteklih nekoliko godina da se o ovoj temi raspravlja na nivou političkih lidera u zemlji, «prudska trojka» Sulejman Tihić, Dragan Čović i Milorad Dodik, nakon što ni sami nisu mogli pronaći dogovor o ovom pitanju, «vruć krompir» vraćaju na raspravu poslanicima.
Jedan od povoda da se u državnom Parlamentu raspravlja o promjeni Ustava BiH, kaže predsjednik SDA Sulejman Tihić, je taj što domaći političari trebaju preuzeti odgovornost da rješavaju važna pitanja. Tihić navodi i da se izmjene Ustava odnose na njegovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zatim nadležnosti države, središnjih i lokalnih nivoa vlasti, funkcionalnije institucije BiH, teritorijalnu organizaciju države i središnjih nivoa vlasti, te ostala ustavna pitanja:
„Na ovaj način želimo da kažemo da ne postoji tabu tema, da o svemu možemo razgovarati, pa i o ovako teškim pitanjima. Hoćemo li se dogovoriti, nećemo, isto će biti kao i sa preostalim pitanjima koja jesu sadržaj ustavne reforme.“
Iako je dosadašnja praksa bila da se o nekom pitanju prvo izjašnjava Zastupnički, pa tek onda Dom naroda državnog Parlamenta, odluka da o izmjenama Ustava raspravljaju poslanici prvo je prihvaćena u Domu naroda. Prvi čovjek SDA kaže kako je to urađeno dogovorom prudske trojke, pa stoga ni ne čudi što predstavnica SNSD-a Dušanka Majkić poziva sve predstavnike političkih partija u BiH da podrže izmjene Ustava ocjenjujući kako domaći predstavnici vlasti o tome trebaju raspravljati, a ne da očekuju da to umjesto njih uradi međunarodna zajednica:
„Taj prijedlog prvenstveno znači poziv svim političkim partijama i svim narodima unutar Parlamentarne skupštine da pokušaju da se okupe i da nađu zajednički dogovor o pitanjima vezanim za ustavne promjene.“
Ideja da se o ustavnim promjenama raspravlja u Parlamentu BiH za većinu poslanika je dobra. Oni ocjenjuju kako svaka rasprava tog tipa neće donijeti ništa loše. Predsjedavajući Zastupničkog doma Beriz Belkić:
„Ovi procesi u budućnosti će se voditi u Parlamentarnoj skupštini - da li sa posebnim komisijama ili sa postojećim ustavnopravnim komisijama, to ćemo vidjeti. To ne isključuje, naravno, uključivanje i političkih partija, nevladinih organizacija, lidera itd.“
Poslanik HDZ 1990 Vinko Zorić:
„Svaku odluku i incijativu da se o Ustavu raspravlja u Parlamentu ja pozdravljam jer je to jedino mjesto gdje se odlučuje o ustavnim amandmanima.“
Nema šansi za dogovor
Za razliku od predstavnika vlasti, opozicija u Parlamentu skeptična je da će rasprava o Ustavu u Parlamentu donijeti nešto dobro. Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić ide i korak dalje. On kaže kako se radi o nepripremljenom eksperimentu jer i lideri SDA, SNSD-a i HDZ BiH imaju oprečna mišljenja o organizacionoj strukturi BiH:
"Teritorijalna organizacija je pitanje oko koga, po mom uvjerenju, ni minimalnih šansi nema da se dogovori. A ova tema se otvara. Čemu će ona poslužiti narednih mjeseci? Zabavljanju naroda, iznošenju sopstvenih političkih stavova, tvrdoći u kojoj svako brani svoj politički pogled. I kao krajnji rezultat - potpuno negativan politički ambijent.“
Predstavnik SDS-a Mladen Šaraba tvrdi kako je odluka o izmjenama Ustava BiH, o kojoj bi raspravljao državni Parlament, suprotna Deklaraciji koju je nedavno usvojila Skupština Republike Srpske:
„Ova odluka je u suprotnosti s ovom deklaracijom, sa članom 2, tačka 2, 3 i 4. I sigurno bih našao više mjesta gdje je ova odluka u suportnosti s ovom deklaracijom.“
Za razliku od Ivanića i Šarabe, poslanica SDP-a u Parlamentu BiH Mirjana Malić kaže da o ustavnim promjenama treba raspravljati u Parlamentu, ali i ocjenjuje kako se radi o prikupljanju političkih poena uoči opštih izbora zakazanih za narednu godinu:
„Što se budemo više približavali izbornoj godini sve će više biti kvazi priča o reformama u BiH, koje su tako visoko sofisticirane, a koje zamagljuju pravu, životnu priču od koje ovisi egzistencija svakog građanina.“
Nakon što je odluka o promjeni Ustava BiH podržana na Domu naroda državnog Parlamenta, o njenoj sudbini sutra će raspravljati i Kolegij Zastupničkog doma. Ukoliko dobije zeleno svjetlo, o njoj bi se poslanici trebali izjasniti tokom ove sedmice. Od njihovog glasanja zavisi hoće li o ustavnim promjenama u narednom periodu zadnju riječ imati Parlament ili politički lideri. Podsjećamo da u protekolih nekoliko godina niti jedna incijativa o promjenama bh. ustava u Parlamentu nije dobila potrebnu većinu glasova. To se desilo i sa tzv. aprilskim paketom ustavnih promjena, na čijem usvajanju je insistirala, između ostalog, i međunarodna zajednica.
„Na ovaj način želimo da kažemo da ne postoji tabu tema, da o svemu možemo razgovarati, pa i o ovako teškim pitanjima. Hoćemo li se dogovoriti, nećemo, isto će biti kao i sa preostalim pitanjima koja jesu sadržaj ustavne reforme.“
Iako je dosadašnja praksa bila da se o nekom pitanju prvo izjašnjava Zastupnički, pa tek onda Dom naroda državnog Parlamenta, odluka da o izmjenama Ustava raspravljaju poslanici prvo je prihvaćena u Domu naroda. Prvi čovjek SDA kaže kako je to urađeno dogovorom prudske trojke, pa stoga ni ne čudi što predstavnica SNSD-a Dušanka Majkić poziva sve predstavnike političkih partija u BiH da podrže izmjene Ustava ocjenjujući kako domaći predstavnici vlasti o tome trebaju raspravljati, a ne da očekuju da to umjesto njih uradi međunarodna zajednica:
„Taj prijedlog prvenstveno znači poziv svim političkim partijama i svim narodima unutar Parlamentarne skupštine da pokušaju da se okupe i da nađu zajednički dogovor o pitanjima vezanim za ustavne promjene.“
Ideja da se o ustavnim promjenama raspravlja u Parlamentu BiH za većinu poslanika je dobra. Oni ocjenjuju kako svaka rasprava tog tipa neće donijeti ništa loše. Predsjedavajući Zastupničkog doma Beriz Belkić:
„Ovi procesi u budućnosti će se voditi u Parlamentarnoj skupštini - da li sa posebnim komisijama ili sa postojećim ustavnopravnim komisijama, to ćemo vidjeti. To ne isključuje, naravno, uključivanje i političkih partija, nevladinih organizacija, lidera itd.“
Poslanik HDZ 1990 Vinko Zorić:
„Svaku odluku i incijativu da se o Ustavu raspravlja u Parlamentu ja pozdravljam jer je to jedino mjesto gdje se odlučuje o ustavnim amandmanima.“
Nema šansi za dogovor
Za razliku od predstavnika vlasti, opozicija u Parlamentu skeptična je da će rasprava o Ustavu u Parlamentu donijeti nešto dobro. Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić ide i korak dalje. On kaže kako se radi o nepripremljenom eksperimentu jer i lideri SDA, SNSD-a i HDZ BiH imaju oprečna mišljenja o organizacionoj strukturi BiH:
"Teritorijalna organizacija je pitanje oko koga, po mom uvjerenju, ni minimalnih šansi nema da se dogovori. A ova tema se otvara. Čemu će ona poslužiti narednih mjeseci? Zabavljanju naroda, iznošenju sopstvenih političkih stavova, tvrdoći u kojoj svako brani svoj politički pogled. I kao krajnji rezultat - potpuno negativan politički ambijent.“
Predstavnik SDS-a Mladen Šaraba tvrdi kako je odluka o izmjenama Ustava BiH, o kojoj bi raspravljao državni Parlament, suprotna Deklaraciji koju je nedavno usvojila Skupština Republike Srpske:
„Ova odluka je u suprotnosti s ovom deklaracijom, sa članom 2, tačka 2, 3 i 4. I sigurno bih našao više mjesta gdje je ova odluka u suportnosti s ovom deklaracijom.“
Za razliku od Ivanića i Šarabe, poslanica SDP-a u Parlamentu BiH Mirjana Malić kaže da o ustavnim promjenama treba raspravljati u Parlamentu, ali i ocjenjuje kako se radi o prikupljanju političkih poena uoči opštih izbora zakazanih za narednu godinu:
„Što se budemo više približavali izbornoj godini sve će više biti kvazi priča o reformama u BiH, koje su tako visoko sofisticirane, a koje zamagljuju pravu, životnu priču od koje ovisi egzistencija svakog građanina.“
Nakon što je odluka o promjeni Ustava BiH podržana na Domu naroda državnog Parlamenta, o njenoj sudbini sutra će raspravljati i Kolegij Zastupničkog doma. Ukoliko dobije zeleno svjetlo, o njoj bi se poslanici trebali izjasniti tokom ove sedmice. Od njihovog glasanja zavisi hoće li o ustavnim promjenama u narednom periodu zadnju riječ imati Parlament ili politički lideri. Podsjećamo da u protekolih nekoliko godina niti jedna incijativa o promjenama bh. ustava u Parlamentu nije dobila potrebnu većinu glasova. To se desilo i sa tzv. aprilskim paketom ustavnih promjena, na čijem usvajanju je insistirala, između ostalog, i međunarodna zajednica.