Ovog mjeseca, u samo nekoliko dana, sa međunarodnih izložbi stigla su značajna priznanja za bh. inovatore. Nakon zlatne medalja iz Štokholma, u Zagrebu su, na izložbi inovacija „Arca 2011“, članovi Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine dobili sedam priznanja za 12 prikazanih izuma.
Od 1995. izumitelji iz BiH dobili su preko 1.000 različitih nagrada. S druge strane, suočeni su s nebrigom predstavnika vlasti, s “mrvicama” iz budžeta, a ove godine izostala je i ta simbolična novčana, pa i moralna podrška.
Godinama već bh. inovatori zadivljuju svijet svojim izumima. Seul, Brisel, Budimpešta, Beograd, Pariz, Sevastopolj, Štokholm, Ženeva,Varšava, Celje, Zagreb... Sa svake izložbe, sajma ili drugog načina predstavljanja, njima stižu medalje i nagrade. Priznanja uglavnom „putuju“ u BiH jer izumitelji nisu u prilici da ih sami preuzmu - nema novca za putne i druge troškove.
Ljubomir Samardžija iz Bihaća početkom ovog mjeseca uspio je platiti avionsku kartu i otputovati u Štokholm. Tamo je imao „sponzorisano noćenje“. Na izložbi inovacija, u povodu 125 godina Švedskog udruženja inovatora, najstarijeg na svijetu, dobio je zlatnu medalju za “brodsku platforma za prikupljanje i preradu plastičnog plutajućeg otpada”.
„Taj problem već dosta dugo pokušavam riješiti. Posebno sam se pripremio za Štokholm sa prezentacijom brodske platforme, napravio sam model. Što se tiče plastičnog otpada, ja mislim da određen broj slušalaca zna da se formiralo u zadnjih nekoliko godina pet plivajućih otoka smeća, a najveći je pacifički. Taj otok smeća se praktički počeo sakupljati na na sjevernom Atlantiku i ja zato mislim da su se Šveđani odlučili da me nagrade sa zlatnom medaljom. A posebno sam bio počašćen posjetom jednog njihovog biologa koji mi je rekao da je izuzetno zadovoljan sa rješenjem jer ja imam praktički na plutajućoj platformi jednu vrstu fabrike koja sakuplja, prerađuje i tako prerađeni granulat priprema za isporuku“, objašnjava Samardžija.
Nekoliko dana kasnije, u Zagrebu, na 8. međunarodnoj izložbi inovacija "Arca 2011.", ponovo je nagrađen “Samardžijin brod”. Jedno od značajnijih priznanja dobio je i Josip Gujić iz Kaknja, za “cjevastu pritku za cvijeće, voće, povrće i ostalo bilje”.
„Tim se postiže da se inače štedi, posebno recimo u zaštiti flore i faune da se ne siječe šuma, znači one mlade pritke. Sad dobivamo ovim izumom zamjensku pritku. To je jedna od niz inovacija. Prva je bila štap sa svjetlom, ortopedis i narodni štap. Onda imam mehanizam za čišćenje dimnjaka bez penjanja na korv. Nisam ni očekivao, da budem iskren, da ću išta postići na razini nagrađivanja kad sam pogledao između nas 12 koji nastupamo samo iz BiH - ma to je za nevjerovati koji su to izumi, koja je to kvaliteta izuma“, kaže Gujić.
Kornet u kome se ne topi sladoled i brava bez ključa
Generalni sekretar asocijacije inovatora BiH Husein Hujić, koji jeste najzaslužniji za inovatorski rad u zemlji, kaže da za ovu godinu nisu sređeni podaci o nagradama jer će do kraja 2011. biti još međunarodnih smotri.
„1995. godine, dok je još bio rat, dok su trajali pregovori u Dejtonu, mi smo tada prvi put predstavili inovacije naših građana. To je bilo u Njemačkoj, u Nirnbergu. Od tada, od tog prvog nastupa, do kraja 2010. godine imamo precizan pregled. Ukupno smo u tom periodu dobili 1.022 svjetska priznanja za pamet“, navodi Hujić.
Sarajevski hirurg dr. Adnan Dizdar takođe širom svijeta osvaja priznanja inovacijom "ortopedska daščica sa rašljastim vijcima" .Gimnazijalka iz Ljubuškog Ajla Sadiković najmlađi je inovator nagrađen u Zagrebu, i to za "kornet iz kojeg se ne otapa sladoled".
„To je jedan običan kornet koji ima nastavak, tj taj držač da se sladoled ne može topiti, odnosno sav se otopljeni sladoled ponovo vraća u taj držač i ponovo se vraća u kornet. Bilo mi je teško neke patente napraviti, isprobati - jer dosta je teško finansijski. Jedan od najvećih problema je bilo, zapravo, to“, kaže Sadiković.
Ajla, koja je počela rad na izumima još u osnovnoj školi nagovještava problem broj jedan u bh. izumiteljskoj zajednici. Generalni sekretar Hujić je otvoreniji.
„Što se tiče naših uspjeha, zaista možemo biti više nego zadovoljni. Ali što se tiče uslova u kojima radimo obrnuto - možemo biti više nego nezadovoljni, ogorčeni. Još malo pa ćemo i mi ići na ulice. Ja sam sad došao iz Zagreba. Prva strana kataloga je pismo gospođe Kosor, predsjednice Vlade, predsjedniku Udruženja inovatora Hrvatske gdje se zahvaljuje na pozivu i prihvata da bude pokrovitelj. Kome se mi možemo obratiti i za kakvo pokroviteljstvo? Ali vjerujem da će to proći i zato ne dozvoljavamo da nam udruženje nestane zbog takvih gluposti, zbog takvih razloga zato što udruženje ne može dobiti sredstva sa budžeta? Nema budžeta devet, deset mjeseci“, kazao je Hujić.
Među najzapaženijim inovacijama je „brava bez ključa“, koja će, nadamo se, otključati put za adekvatnije priznavanje inovatora u vlastitoj zemlji.
Od 1995. izumitelji iz BiH dobili su preko 1.000 različitih nagrada. S druge strane, suočeni su s nebrigom predstavnika vlasti, s “mrvicama” iz budžeta, a ove godine izostala je i ta simbolična novčana, pa i moralna podrška.
Godinama već bh. inovatori zadivljuju svijet svojim izumima. Seul, Brisel, Budimpešta, Beograd, Pariz, Sevastopolj, Štokholm, Ženeva,Varšava, Celje, Zagreb... Sa svake izložbe, sajma ili drugog načina predstavljanja, njima stižu medalje i nagrade. Priznanja uglavnom „putuju“ u BiH jer izumitelji nisu u prilici da ih sami preuzmu - nema novca za putne i druge troškove.
Ljubomir Samardžija iz Bihaća početkom ovog mjeseca uspio je platiti avionsku kartu i otputovati u Štokholm. Tamo je imao „sponzorisano noćenje“. Na izložbi inovacija, u povodu 125 godina Švedskog udruženja inovatora, najstarijeg na svijetu, dobio je zlatnu medalju za “brodsku platforma za prikupljanje i preradu plastičnog plutajućeg otpada”.
Husein Hujić
„Taj problem već dosta dugo pokušavam riješiti. Posebno sam se pripremio za Štokholm sa prezentacijom brodske platforme, napravio sam model. Što se tiče plastičnog otpada, ja mislim da određen broj slušalaca zna da se formiralo u zadnjih nekoliko godina pet plivajućih otoka smeća, a najveći je pacifički. Taj otok smeća se praktički počeo sakupljati na na sjevernom Atlantiku i ja zato mislim da su se Šveđani odlučili da me nagrade sa zlatnom medaljom. A posebno sam bio počašćen posjetom jednog njihovog biologa koji mi je rekao da je izuzetno zadovoljan sa rješenjem jer ja imam praktički na plutajućoj platformi jednu vrstu fabrike koja sakuplja, prerađuje i tako prerađeni granulat priprema za isporuku“, objašnjava Samardžija.
Nekoliko dana kasnije, u Zagrebu, na 8. međunarodnoj izložbi inovacija "Arca 2011.", ponovo je nagrađen “Samardžijin brod”. Jedno od značajnijih priznanja dobio je i Josip Gujić iz Kaknja, za “cjevastu pritku za cvijeće, voće, povrće i ostalo bilje”.
„Tim se postiže da se inače štedi, posebno recimo u zaštiti flore i faune da se ne siječe šuma, znači one mlade pritke. Sad dobivamo ovim izumom zamjensku pritku. To je jedna od niz inovacija. Prva je bila štap sa svjetlom, ortopedis i narodni štap. Onda imam mehanizam za čišćenje dimnjaka bez penjanja na korv. Nisam ni očekivao, da budem iskren, da ću išta postići na razini nagrađivanja kad sam pogledao između nas 12 koji nastupamo samo iz BiH - ma to je za nevjerovati koji su to izumi, koja je to kvaliteta izuma“, kaže Gujić.
Kornet u kome se ne topi sladoled i brava bez ključa
Generalni sekretar asocijacije inovatora BiH Husein Hujić, koji jeste najzaslužniji za inovatorski rad u zemlji, kaže da za ovu godinu nisu sređeni podaci o nagradama jer će do kraja 2011. biti još međunarodnih smotri.
„1995. godine, dok je još bio rat, dok su trajali pregovori u Dejtonu, mi smo tada prvi put predstavili inovacije naših građana. To je bilo u Njemačkoj, u Nirnbergu. Od tada, od tog prvog nastupa, do kraja 2010. godine imamo precizan pregled. Ukupno smo u tom periodu dobili 1.022 svjetska priznanja za pamet“, navodi Hujić.
Sarajevski hirurg dr. Adnan Dizdar takođe širom svijeta osvaja priznanja inovacijom "ortopedska daščica sa rašljastim vijcima" .Gimnazijalka iz Ljubuškog Ajla Sadiković najmlađi je inovator nagrađen u Zagrebu, i to za "kornet iz kojeg se ne otapa sladoled".
Hujić: Što se tiče naših uspjeha, zaista možemo biti više nego zadovoljni. Ali što se tiče uslova u kojima radimo obrnuto - možemo biti više nego nezadovoljni.
„To je jedan običan kornet koji ima nastavak, tj taj držač da se sladoled ne može topiti, odnosno sav se otopljeni sladoled ponovo vraća u taj držač i ponovo se vraća u kornet. Bilo mi je teško neke patente napraviti, isprobati - jer dosta je teško finansijski. Jedan od najvećih problema je bilo, zapravo, to“, kaže Sadiković.
Ajla, koja je počela rad na izumima još u osnovnoj školi nagovještava problem broj jedan u bh. izumiteljskoj zajednici. Generalni sekretar Hujić je otvoreniji.
„Što se tiče naših uspjeha, zaista možemo biti više nego zadovoljni. Ali što se tiče uslova u kojima radimo obrnuto - možemo biti više nego nezadovoljni, ogorčeni. Još malo pa ćemo i mi ići na ulice. Ja sam sad došao iz Zagreba. Prva strana kataloga je pismo gospođe Kosor, predsjednice Vlade, predsjedniku Udruženja inovatora Hrvatske gdje se zahvaljuje na pozivu i prihvata da bude pokrovitelj. Kome se mi možemo obratiti i za kakvo pokroviteljstvo? Ali vjerujem da će to proći i zato ne dozvoljavamo da nam udruženje nestane zbog takvih gluposti, zbog takvih razloga zato što udruženje ne može dobiti sredstva sa budžeta? Nema budžeta devet, deset mjeseci“, kazao je Hujić.
Među najzapaženijim inovacijama je „brava bez ključa“, koja će, nadamo se, otključati put za adekvatnije priznavanje inovatora u vlastitoj zemlji.