Alma Ferović, mlada sopranistica sa zavidnom svjetskom karijerom, vratila se iz Londona u Sarajevo i pokazala kako se iskustvo stečeno u zemlji privremenog boravka dobro može iskoristiti u vlastitoj domovini.
„Emina“ u izvedbi Himze Polovine bila je omiljena prelijepoj Emini iz čuvene Šantićeve pjesme.
Upravo ta pjesma otvorila je njenoj praunuci, sopranistici Almi Ferović vrata londonske Kraljevske muzičke akademije (Royal Academy of Music) na odsjeku Muzički teatar.
„Pjevala sam je jako puno, puno puta i uvijek mi je donosila sreću. Uvijek sam razmišljala o njoj kao o nečem što mora biti dio nekog mog repertoara. Nisam je, naravno, poznavala, što mi je jako žao. O njoj sam saznala kroz priču, kako moje mame, tako i mog dede, njenog sina. Kroz sve te priče mogla sam zaključiti da se radilo o jednoj veoma skromnoj ženi koja uopšte nije bila ni svjesna toga što se dogodilo, koja je zapravo bila dosta povučena od tog nekog javnog svijeta, ali jednostavno, imala je to 'nešto' što je Aleksa Šantić prepoznao u njoj kao nešto posve jedinstveno i nešto što je vrijedno da se o tome napiše“, priča ona.
Zavidnu karijeru ostvarila je u Velikoj Britanije, gdje je svoje umijeće i talenat pokazala u kultnom londonskom mjuziklu "Gospodar prstenova".
Sarađivala je i sa oskarovcem A.R. Rahmanom, Eltonom Džonom, a radila je muziku za mnoge filmove i predstave.
Danas, i nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, kontakte nije prekinula. Upravo radi muziku za bolivudski film „Rockstar“.
„To je bio moj prvi 'izlet' u bolivudski film, što je bilo poprilično smiješno" - smije se Alma. "To je ono što je pravo slatko. Recimo, ta jedna pjesma koja se zove 'Heartbreak song', to je ono što me mnogo, mnogo raduje. Jednostavno uplovim u jedan drugi svijet, a to je ono što sam doživjela, zapravo i shvatila - odlaskom u jednu takvu zemlju i dvogodišnjim školovanjem i njegovanjem indijskog pjevanja – koliko ništa ne znam. Ha, ha, to je toliko komplikovano! Svi mi na zapadu imamo jednu metodu, oni imaju drugu, i onda samo shvatite: 'Bože, koliko su oni detaljniji i koliko više pažnje polažu na sve to, ulažu u sve skupa i koliko je njihova tradicija i umjetnost, posebno pjevanje, duga!'.“
Kao stranac u Velikoj Britaniji trebala se boriti za svoje mjesto i - uspjela je. A danas skromno kaže da je imala sreće.
Britanci pomažu talentima, a Akademija, gdje je završila postdiplomski studij, i godinama nakon školovanja vodi računa o svim svojima studentima.
„Kadrove koje iškoluju, ljude za koje znaju da su jako dobri, momenat kada napuste fakultet nije zadnji momenat da su u kontaktu s dekanima, svojim profesorima. To je početak profesionalne priče i njihove profesionalne podrške studentima. Znači, nakon samog završetka, postanete dio sredine koja je vezana, konkretno, za Kraljevsku muzičku akademiju u Londonu, i sve poslovne mogućnosti, sve ono što oni prepoznaju da bi bilo dobro za vas, proslijede vam lično. Pozovu vas na audicije, pozovu vas na intervjue, konstantno vas drže u kontaktu i konstantno vas drže informisanim. Nažalost, ovdje nije tako. Ja sam, i mnogi moji studenti danas, doživljavala da to što oni imaju neke predispozicije ili neke određene ideje, ili velike talente koje treba, bukvalno rečeno, pogurati, budu jednostavno blokirani. Najveća razlika između ovih sistema jeste da Velika Britanija pomaže svojim studentima, a kod nas se odmah zaboravlja da smo uopšte i bili na tim fakultetima“, objašnjava Ferović.
Kroz muziku do emocije
Ono što je naučila u svijetu, željela je prenijeti bh. studentima. Počela je da predaje na Muzičkoj akademiju u Sarajevu, a osnovala je i Institut za muziku, teatar i multimediju.
„Tek smo počeli. Imamo deset polaznika, multimedija i muzički teatar. Kroz odjel multimedije kojeg vode moje kolege, bavimo se naobrazbom u oblasti DJ-inga: digitalnim DJ, DJ-produkcijom, muzičkom produkcijom, zatim imamo školu za muzičke urednike – onog što nemamo konkretno ili usko specijalizirano u smislu edukacije. Na odjelu za muzički teatar imamo glumu, pjevanje i ples“, nabraja ona.
Ono još što po čemu Alma Ferović poznata u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu je muzički dokument 'Srebrenica'.
„Iskreno, nikada se ne bih usudila sama, na neko svoje sopstveno insistiranje ili razmišljanje, ili želju, ili ideju, napraviti takav jedan muzički dokument. To je došlo sasvim spontano do mene, odnosno pozvao me iz Velike Britanije Aki Navaz, lider grupe Fun-Da-Mental i rekao da bi za svoj novi album 'All is war' (Sve je rat) htio imati jednu kompoziciju, numeru koja je posvećena Srebrenici. Bez ikakvih smjernica u kom pravcu to treba da ide, šta mi treba da kažemo, ili kako, ostavljena sam bila da napravim i tekst, i samu melodiju, da to sve i otpjevam u studiju, i da to i odsviram u studiju, da aranžiram. Potpuno sve je bilo na meni. Tad, kada sam razmišljala o svemu skupa, instinktivno sam reagirala. Sada, kad pogledam unazad, nisam sigurna - da sam znala šta sve treba da uradim, da li bih ikada to prihvatila. Bilo je to vrlo, vrlo komplikovano. Pokušala sam dati svoje viđenje te situacije, jer ipak sam bila u ratu i znam barem toliko, te kroz taj umjetnički izraz donijeti ono što je najvažnije – emociju prema kojoj niko neće ostati ravnodušan, pa čak ni stranci, bez obzira na tu govorno-jezičku barijeru, i napraviti jedan tekst koji je bez neke vremenske odrednice, jer sam željela da taj dokument bude nešto što će trajati. Što više godina prolazi – dokument je napravljen 2006. godine – sve više i više ljudi to gleda. Iz raznoraznih zemalja su mi se ljudi javljali. Recimo, prošle godine, u okviru obilježavanja 11. jula, imala sam poziv čak iz Japana. Zvali su sa Kagoshima univerziteta u Japanu i pitali da li bi mogli koristiti muzički dokument u svom edukativnom procesu, u nastavi“, kaže Ferović.
(Muzički dokument Srebrenica)
Svjesna činjenice da se talentima u Bosni i Hercegovini ne pruža dovoljno prilike za uspjeh, Alma ne prestaje da se bori. Oformila je ansambl „Cabaret“, grupu mladih telentovanih djevojaka, bivših studentica Akademije, koje profesionalno nastupaju i u bh. kabareu “Ja, mahaluša” u kojem je Alma muzički reditelj.
U budućnosti se namjerava posvetiti studijskom radu i koncertima, ali i komponovanju. Nedavno je komponovala muziku za dokumentarni film “Heroji našeg doba” koja je dobila sjajne kritike.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
„Emina“ u izvedbi Himze Polovine bila je omiljena prelijepoj Emini iz čuvene Šantićeve pjesme.
Upravo ta pjesma otvorila je njenoj praunuci, sopranistici Almi Ferović vrata londonske Kraljevske muzičke akademije (Royal Academy of Music) na odsjeku Muzički teatar.
„Pjevala sam je jako puno, puno puta i uvijek mi je donosila sreću. Uvijek sam razmišljala o njoj kao o nečem što mora biti dio nekog mog repertoara. Nisam je, naravno, poznavala, što mi je jako žao. O njoj sam saznala kroz priču, kako moje mame, tako i mog dede, njenog sina. Kroz sve te priče mogla sam zaključiti da se radilo o jednoj veoma skromnoj ženi koja uopšte nije bila ni svjesna toga što se dogodilo, koja je zapravo bila dosta povučena od tog nekog javnog svijeta, ali jednostavno, imala je to 'nešto' što je Aleksa Šantić prepoznao u njoj kao nešto posve jedinstveno i nešto što je vrijedno da se o tome napiše“, priča ona.
Zavidnu karijeru ostvarila je u Velikoj Britanije, gdje je svoje umijeće i talenat pokazala u kultnom londonskom mjuziklu "Gospodar prstenova".
Sarađivala je i sa oskarovcem A.R. Rahmanom, Eltonom Džonom, a radila je muziku za mnoge filmove i predstave.
Danas, i nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, kontakte nije prekinula. Upravo radi muziku za bolivudski film „Rockstar“.
„To je bio moj prvi 'izlet' u bolivudski film, što je bilo poprilično smiješno" - smije se Alma. "To je ono što je pravo slatko. Recimo, ta jedna pjesma koja se zove 'Heartbreak song', to je ono što me mnogo, mnogo raduje. Jednostavno uplovim u jedan drugi svijet, a to je ono što sam doživjela, zapravo i shvatila - odlaskom u jednu takvu zemlju i dvogodišnjim školovanjem i njegovanjem indijskog pjevanja – koliko ništa ne znam. Ha, ha, to je toliko komplikovano! Svi mi na zapadu imamo jednu metodu, oni imaju drugu, i onda samo shvatite: 'Bože, koliko su oni detaljniji i koliko više pažnje polažu na sve to, ulažu u sve skupa i koliko je njihova tradicija i umjetnost, posebno pjevanje, duga!'.“
"Najveća razlika sa sistemom u BiH jeste da Velika Britanija pomaže svojim studentima, a kod nas se odmah zaboravlja da smo uopšte i bili na tim fakultetima", priča sopranistica Alma Ferović.
Kao stranac u Velikoj Britaniji trebala se boriti za svoje mjesto i - uspjela je. A danas skromno kaže da je imala sreće.
Britanci pomažu talentima, a Akademija, gdje je završila postdiplomski studij, i godinama nakon školovanja vodi računa o svim svojima studentima.
„Kadrove koje iškoluju, ljude za koje znaju da su jako dobri, momenat kada napuste fakultet nije zadnji momenat da su u kontaktu s dekanima, svojim profesorima. To je početak profesionalne priče i njihove profesionalne podrške studentima. Znači, nakon samog završetka, postanete dio sredine koja je vezana, konkretno, za Kraljevsku muzičku akademiju u Londonu, i sve poslovne mogućnosti, sve ono što oni prepoznaju da bi bilo dobro za vas, proslijede vam lično. Pozovu vas na audicije, pozovu vas na intervjue, konstantno vas drže u kontaktu i konstantno vas drže informisanim. Nažalost, ovdje nije tako. Ja sam, i mnogi moji studenti danas, doživljavala da to što oni imaju neke predispozicije ili neke određene ideje, ili velike talente koje treba, bukvalno rečeno, pogurati, budu jednostavno blokirani. Najveća razlika između ovih sistema jeste da Velika Britanija pomaže svojim studentima, a kod nas se odmah zaboravlja da smo uopšte i bili na tim fakultetima“, objašnjava Ferović.
Kroz muziku do emocije
Ono što je naučila u svijetu, željela je prenijeti bh. studentima. Počela je da predaje na Muzičkoj akademiju u Sarajevu, a osnovala je i Institut za muziku, teatar i multimediju.
„Tek smo počeli. Imamo deset polaznika, multimedija i muzički teatar. Kroz odjel multimedije kojeg vode moje kolege, bavimo se naobrazbom u oblasti DJ-inga: digitalnim DJ, DJ-produkcijom, muzičkom produkcijom, zatim imamo školu za muzičke urednike – onog što nemamo konkretno ili usko specijalizirano u smislu edukacije. Na odjelu za muzički teatar imamo glumu, pjevanje i ples“, nabraja ona.
Ono još što po čemu Alma Ferović poznata u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu je muzički dokument 'Srebrenica'.
„Iskreno, nikada se ne bih usudila sama, na neko svoje sopstveno insistiranje ili razmišljanje, ili želju, ili ideju, napraviti takav jedan muzički dokument. To je došlo sasvim spontano do mene, odnosno pozvao me iz Velike Britanije Aki Navaz, lider grupe Fun-Da-Mental i rekao da bi za svoj novi album 'All is war' (Sve je rat) htio imati jednu kompoziciju, numeru koja je posvećena Srebrenici. Bez ikakvih smjernica u kom pravcu to treba da ide, šta mi treba da kažemo, ili kako, ostavljena sam bila da napravim i tekst, i samu melodiju, da to sve i otpjevam u studiju, i da to i odsviram u studiju, da aranžiram. Potpuno sve je bilo na meni. Tad, kada sam razmišljala o svemu skupa, instinktivno sam reagirala. Sada, kad pogledam unazad, nisam sigurna - da sam znala šta sve treba da uradim, da li bih ikada to prihvatila. Bilo je to vrlo, vrlo komplikovano. Pokušala sam dati svoje viđenje te situacije, jer ipak sam bila u ratu i znam barem toliko, te kroz taj umjetnički izraz donijeti ono što je najvažnije – emociju prema kojoj niko neće ostati ravnodušan, pa čak ni stranci, bez obzira na tu govorno-jezičku barijeru, i napraviti jedan tekst koji je bez neke vremenske odrednice, jer sam željela da taj dokument bude nešto što će trajati. Što više godina prolazi – dokument je napravljen 2006. godine – sve više i više ljudi to gleda. Iz raznoraznih zemalja su mi se ljudi javljali. Recimo, prošle godine, u okviru obilježavanja 11. jula, imala sam poziv čak iz Japana. Zvali su sa Kagoshima univerziteta u Japanu i pitali da li bi mogli koristiti muzički dokument u svom edukativnom procesu, u nastavi“, kaže Ferović.
(Muzički dokument Srebrenica)
Svjesna činjenice da se talentima u Bosni i Hercegovini ne pruža dovoljno prilike za uspjeh, Alma ne prestaje da se bori. Oformila je ansambl „Cabaret“, grupu mladih telentovanih djevojaka, bivših studentica Akademije, koje profesionalno nastupaju i u bh. kabareu “Ja, mahaluša” u kojem je Alma muzički reditelj.
U budućnosti se namjerava posvetiti studijskom radu i koncertima, ali i komponovanju. Nedavno je komponovala muziku za dokumentarni film “Heroji našeg doba” koja je dobila sjajne kritike.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)