Pitanje sankcija u fokusu kada se bude odlučivalo o novcu iz Plana rasta, navela Evropska komisija

Sedište Evropske komisije u Briselu (foto arhiv)

Svaka zemlja Zapadnog Balkana će, u okviru reformske agende, morati da objasni kako namerava da napreduje u usklađivanju spoljne politike sa politikama Evropske unije, uključujući ovde i sankcije, potvrdila je Evropska komisija.

"Usklađivanje sa zajedničkom spoljnom politikom EU je uključeno, kao poseban cilj, u kontekstu reformskih agendi. To znači da će zemlje u reformskim agendama morati da navedu objašnjenje o tome kako se očekuje da ove mere i mere koje nameravaju da preduzmu u okviru svojih reformskih agenda, doprinesu progresivnom i kontinuiranom usklađivanju kada je u spoljna politika", rekla je portparolka Komisije, Ana Pisonero.

Srbija je jedina zemlja iz regiona Zapadnog Balkana koja nije uvela sankcije Rusiji, u skladu sa odlukama EU kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine.

Do sada je Brisel uveo 14 paketa sankcija protiv Rusije.

Ostale zemlje regiona su se uskladile sa svim odlukama EU u vezi sa Rusijom.

Usklađivanje nije preduslov za prijem novca iz Plana rasta, ali ostaje fokus tokom donošenja odluka o isplatama.

Svaka zemlja regiona je obavezana da izradi reformsku agendu, a usvajanje će se obaviti kroz komisijinu provedbenu odluku.

"Pre nego što se to desi, očigledno ćemo konsultovati države članice. Tako da ovo tek treba da se desi. Procena je u toku. Znate da će za dobijanje finansijske podrške u okviru ovog objekta to zavisiti od uspešnog sprovođenja reformi, koje će morati da budu dogovorene sa Evropskom komisijom", navela je Pisonero.

Reforme se odnose na društveno-ekonomsku oblast i osnovne vrednosti, uključujući i spoljnu politiku.

Prve tranše otplate iz Plana rasta se očekuju tokom ove jeseni.

Reč je o najambiciozinijem paketu Evropske unije za region, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomija u zemljama Zapadnog Balkana.

Plan rasta za Zapadni Balkan pokrivaće period 2024. - 2027. Planira se da se za zemlje regiona obezbedi šest milijardi eura.

Od ove sume, dve milijarde evra su u obliku grantova odnosno bespovratne pomoći, a preostalih četiri milijarde evra u obliku zajmova sa veoma povoljnim ratama.