Katolici danas slave svoj najveći i najstariji blagdan - Uskrs ili Vazam - dan uskrsnuća Isusa Krista kao najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život.
Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče porijeklo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je on pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru. Prvobitno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu.
Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz taj najvažniji kršćanski blagdan.
Na Uskrs je, prema pravoslavnom vjerovanju, Isus vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Prema crkvenom učenju, Isus je razapet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božiji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse".
Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs.
Za Vaskrs se jaja boje raznim bojama i poklanjaju prijateljima, a jaje ima simboličko značenje jer se iz njega rađa život.
Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče porijeklo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je on pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru. Prvobitno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu.
Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz taj najvažniji kršćanski blagdan.
Na Uskrs je, prema pravoslavnom vjerovanju, Isus vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Prema crkvenom učenju, Isus je razapet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božiji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse".
Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs.
Za Vaskrs se jaja boje raznim bojama i poklanjaju prijateljima, a jaje ima simboličko značenje jer se iz njega rađa život.