Za oko stotinu kilometara pređenih električnim automobilom trošimo svega oko pola eura, koliko košta punjenje baterije za tu razdaljinu, a ekonomičnosti našeg e-vozila doprinosi i to što mu ne treba servis kao standardnim autima, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Meliha Šuškavčević, čija je porodica ove godine kupila "golf sedmicu" na električni pogon.
"S jednim punjenjem baterije za naše električno auto može se preći oko 260 kilometara, što zavisi od vremenskih prilika, jer kada je hladnije, baterija se brže troši. Brže se troši i uzbrdo, ali zato kada vozite nizbrdo, ili kad kočite, baterija se nadopunjuje. Izačunali smo da naše auto troši 0,60 eura struje za pređenih stotinu kilometara", kaže Meliha, koja auto bateriju puni koristeći kućnu utičnicu.
"Oni koji imaju sopstvenu kuću kao mi, lako napune bateriju tokom noći. Ali je problem što u Crnoj Gori nedostaje mreža punionica, pa se za sada ne možemo e-autom uputiti ka udaljenijim mjestima", objašnjava naša sagovornica.
Jedanaest javnih punionica, uz pomoć UNDP
No, dobra vijest za vlasnike e-vozila je je da će, osim nekoliko punionica koje već postoje u Crnoj Gori - ali uglavnom u ekskluzivnim hotelima za potrebe turista, uskoro biti instalirano ukupno jedanaest javnih punionica, koje će finansirati UNDP (Program za razvoj Ujedinjenih nacija).
Od tri planirane za glavni grad, jedna punionica je nedavno postavljena u Podgorici, nakon toga i na Žabljaku. Uskoro će se punionice ugraditi i na sjeveru, u Bijelom Polju i Kolašinu, na Cetinju i Vranjini na Skadarskom jezeru, a očekuje se ovih dana i jedna u Budvi.
Korišćenje svih ovih punionica će biti besplatno prvih godinu dana, kaže za RSE menadžerka programa UNDP-a Aleksandra Kiković.
Do sada su takve punionice bile uglavnom u ekskluzivnim hotelima za potrebe turista
Od oko 235.000 registrovanih vozila u Crnoj Gori, prošle godine je bilo 126 automobila na struju. Iako stotinu kilometara pređenih električnim vozilima košta pet do deset puta manje nego što potroše automobili na tečna goriva, studija e-mobilnosti UNDP-a je pokazala da su finansijski razlozi najveća barijera većoj upotrebi električnih kola, jer su oni značajno skuplji od konvencionalnih.
"Razlika u cijeni električnih u odnosu na konvencionalna vozila, poput golfa ili renoa, je za sada 15.000-20.000 eura", kaže Kiković i dodaje da je neophodno uvesti subvencije za kupovinu električnih auta po uzoru na zemlje EU, gdje država ima ključnu ulogu u razvoju tržišta električnih vozila.
Pročitajte i ovo: 'Tesla auto u Srbiji, samo za dase'Subvencije kroz Eko fond
Subvencije za e-vozila u Crnoj Gori trebao bi da omogući državni Eko fond koji je formiran prošle godine, ali još nije profunkcionisao.
"Planirano je da se taj fond puni od ekoloških taksi na automobile, tako da se novac od saobraćaja ponovo ulaže u saobraćaj preko subvencija za kupovinu električnih automobila. Planirani iznos subvencije iz tog fonda za kupovinu jednog električnog vozila bi trebala biti 7.500 eura", kaže za RSE prof. dr. Radoje Vujadinović sa Mašinskog fakulteta u Podgorici.
Podgorica će ovih dana dobiti prva Tesla taksi vozila na električni pogon
Vujadinović navodi primjer skandinavskih država poput Norveške, gdje zahvaljujući državnim subvencijama i ekološkoj svijesti građana, više od polovine automobila pokreće električni pogon. On objašnjava zašto smatra da su e-automobili idealna opcija za Crnu Goru.
"U našoj zemlji se električna energija u najvećem obimu proizvodi iz obnovljivih izvora energije, vode, vjetra i sunca. To znači da eventualna redukcija tečnih goriva u budućnosti ne bi značajno pogodila sektor saobraćaja. Takođe, u višedecenijskom spoljnotrgovinskom deficitu Crne Gore, veliku stavku čini uvoz fosilnih goriva koji se velikim dijelom troši za saobraćaj, a taj uvoz možemo supstituisati sopstvenom strujom iz obnovljivih izvora", kaže Vujadinović.
Pročitajte i ovo: Rimac za nauk HrvatskojSaobraćaj pravi petinu emisije gasova
Prema podacima UNDP-a, sektor saobraćaja proizvodi jednu petinu ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte u Crnoj Gori. Na njegovo smanjenje bi značajno mogli uticati e-vozila jer ne proizvode izduvne gasove.
To kod svog električnog četvorotočkaša posebno cijeni i Meliha Šuškavčević.
"Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da je mnogo više pluseva nego minusa pri korišćenju električnog automobila. Jeste da je njihova cijena skuplja od klasičnih automobila, ali se ta razlika ipak na kraju "ispegla" uštedama na gorivu i servisiranju. A tu je i ekološki osjećaj koji imate dok vozite električno auto, jer postajete svjesni da i sami doprinosite zaštiti životne sredine", kaže.
Prema analizama razvoja e-mobilnosti, ukoliko se uvedu državne subvencije, do 2025. godine bi u Crnoj Gori moglo biti više od 2.200 električnih vozila.
Među njima će biti i taksi automobili na električni pogon u glavnom gradu Crne Gore. Iz Opštine su najavili da će Podgorica ovih dana dobiti prva Tesla taksi vozila na električni pogon, zahvaljujući poslovnoj inicijativi kompanije Venn tour.