Dolazak uragana Idalia na obalu Floride navodi na mogućnost da sezona uragana na Atlantiku ove godine možda neće biti tako mirna kao što su meteorolozi predviđali.
Naučnici su u maju prvobitno prognozirali da će u SAD biti zabilježena skoro normalna sezonu uragana, ali su tu prognozu promijenili sredinom avgusta, predviđajući opasniju sezonu oluja.
Razlog tome jeste što su površinske temperature okeana širom svijeta bile izuzetno visoke ove godine. To bi se, kažu naučnici, moglo suprotstaviti ublaženom uticaju El Nina koji je trenutno aktivan, a koji obično smanjuje aktivnost uragana na Atlantiku.
Iako naučnici još nisu utvrdili utiču li klimatske promjene na snagu ili ponašanje uragana Idalija, postoje snažni dokazi da se ove razorne oluje pogoršavaju, piše Reuters.
Evo zašto.
Utiču li klimatske promjene na uragane?
Da, klimatske promjene čine uragane vlažnijim, vjetrovitijim i sveukupno intenzivnijim. Također postoje dokazi da uzrokuju sporije kretanje oluja, što znači da mogu izbaciti više vode na jednom mjestu. Da nema okeana, planeta bi bila puno toplija zbog klimatskih promjena. Ali u posljednjih 40 godina, okean je apsorbirao oko 90 posto zagrijavanja uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu.
Pročitajte i ovo: Nestanak struje i poplave nakon što je uragan Idalia pogodio Floridu i GeorgijuVelik dio topline okeana nalazi se blizu površine vode. Ova dodatna toplina može potaknuti intenzitet oluje i izazvati jače vjetrove. A ova godina je posebno loša.
Klimatske promjene također mogu povećati količinu padavina koju donosi oluja. Budući da toplija atmosfera također može zadržati više vlage, vodena para se nakuplja dok se oblaci ne probiju, što dovodi do jake kiše. Tokom sezone uragana u Atlantiku 2020. godine, najaktivnije otkako postoje mjerenja, klimatske promjene povećale su stopu padavina po satu za osam do 11 posto, prema studiji iz aprila 2022. u časopisu Nature Communications.
Svijet se već zagrijao za 1,1 stepen Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka. Naučnici iz američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) očekuju da bi pri zagrijavanju od dva stepena brzine uragana mogle porasti do deset posto.
Također predviđaju da bi udio uragana koji dostižu najintenzivnije nivoe, odnosno kategorije četiri i pet, mogao u ovom stoljeću porasti za oko deset posto.
Od 1851. pa do danas manje od petine oluja je dostuglo ovaj intenzitet.
Kako još klimatske promjene utiču na oluje?
Tipična "sezona" uragana se pomjera, jer zagrijavanje klime stvara uslove koji su pogodni za oluje tokom više mjeseci u godini.
A i sve više uragana stiže na tlo. Kada su u pitanju Sjedinjene Države najviše uragana pogode tlo na Floridi. Od 1851. godine zabilježeno je 120 direktnih udara.
Posljednjih godina neke od oluja postižu vrhunac intenziteta i udaraju u tlo na sjeveru, više nego ranije.
Pročitajte i ovo: Vrijeme će promijeniti sveKako navodi Reuters, naučnici smatraju da bi pomjeranje prema polovima moglo biti povezano s porastom globalne temperature zraka i okeana.
Ovaj trend je zabrinjavajući za gradove srednje geografske širine kao što su New York, Boston, Peking i Tokio, gdje "infrastruktura nije spremna" za takve oluje, rekla je atmosferska naučnica Allison Wing sa Univerziteta Florida.
Uragan Sandy, iako je bio samo oluja prve kategorije, bio je četvrti najskuplji uragan u SAD-u ikada zabilježen. Prouzrokvao je 81 milijardu dolara štete kada je pogodio sjeveroistočnu obalu 2012. godine.
Kada je u pitanju vremenski okvir, uragani su u Sjevernoj Americi uobičajeni od juna do novembra, a vrhunac dostižu u septembru, nakon ljetnog povećavanja toplote vode.
Međutim, oluje sada do kopna SAD-a stižu više od tri sedmice ranije no što je to bio slučaj 1900. Ovim se početak sezone pomjera na maj, navode u studiji objavljenoj u avgustu u magazinu Nature Communications.
Čini se da se isti trend dešava širom svijeta u azijskom Bengalskom zaljevu, gdje se od 2013. cikloni formiraju ranije nego inače, u aprilu i maju, navode u studiji u Scientific Reports.
Međutim, nejasno je da li klimatske promjene utiču na broj uragana koji se formiraju svake godine.
Vaš browser nepodržava HTML5
Posljedice sve bržeg gubitka leda na Antarktiku
Jedan tim naučnika nedavno je u Nature Communications izvijestio o porastu učestalosti uragana u Atlantiku u zadnjih 150 godina, no istraživanja su još uvijek u toku.
Kako nastaju uragani?
Za uragane su potrebne dvije stvari: topla voda okeana i vlažan zrak.
Kada topla morska voda isparava, njezina se toplinska energija prenosi u atmosferu. To potiče vjetrove da ojačaju. Bez toga, uragani se ne mogu pojačati i nestaju.
Ciklon, tajfun, uragan - u čemu je razlika?
Iako su tehnički isti fenomen sve ove velike oluje dobivaju različita imena ovisno o tome gdje i kako su nastale.
Oluje koje se formiraju iznad Atlantskog oceana ili središnjeg i istočnog sjevernog Pacifika nazivaju se "uragani" kada im brzina vjetra dostigne najmanje 119 kilometara na sat. Do te su tačke se nazivaju "tropskim olujama".
U istočnoj Aziji, žestoke oluje koje se stvaraju iznad sjeverozapadnog Pacifika nazivaju se "tajfuni", dok se "cikloni" pojavljuju iznad Indijskog okeana i južnog Pacifika.