Pripadnici marginalne ekstremno desne pravaške stranke postavili su šator pored spomenika antifašističkom ustanku u Srbu, mjestu u Lici. Tamo do kraja mjeseca planiraju držati predavanja o ratu u Hrvatskoj. Antifašisti žele tamo obilježiti 27.srpnja, koji se pod Jugoslavijom slavio kao dan ustanka, i obratiti će se državnom vrhu sa zahtjevom da im se to omogući.
Antifašisti će pismeno zatražiti od državnih vlasti da im se omogući da 27. srpnja kod spomenika nedaleko Srba, gdje je sada desetak pripadnika marginalne ekstremno desne pravaške stranke postavilo šator, održe manifestaciju kao i svake godine do sada. Pod Jugoslavijom taj datum slavio se kao službeni Dan ustanka naroda Hrvatske, na spomen na masovni ustanak većinom srpskog stanovništva tog kraja god. 1941,a neformalno se obilježava i danas.
„To se čini namjerno. Ovo je pokušaj da se spriječi obilježavanje tog datuma, jer se ovdje dogodio općenarodni oružani ustanak u vrijeme kada je Europa bila u mraku nacifašističke okupacije“, kaže predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
Naime, u petak su pored spomenika ustanku pripadnici marginalne, ali radikalne desne Autohtone hrvatske stranke prava (A-HSP) postavili šator, i prijavilo policiji da će tamo do kraja srpnja držati predavanja o stradanjima Hrvata u Domovinskom ratu. Ne misle se maknuti, najavljuje njihov lider Dražen Keleminec.
„Svatko ima pravo na svoje okupljanje. Mi smo tu prijavljeni do 1.8. Oni mogu svoj skup održati 2.8, ili bilo koji drugi dan.“
Milorad Pupovac
Lider srpske manjine u Hrvatskoj Milorad Pupovac tvrdi da su ova grupa ekstremnih pravaša čiji je skup policija odobrila - sljedbenici poražene ustaške ideologije, širitelji govora mržnje i negiratelji tekovina antifašističke borbe.
„Naša policija odlučila je da takve ljude, takvu politiku, takvu grupaciju stavi pod svoju zaštitu.“
Glasnogovornik županijske policijske uprave Elis Žodan kaže da je policija postupala unutar svojih ovlasti.
„Policija prema Zakonu o javnom okupljanju ne odobrava javna okupljanja, nego ih eventualno može zabraniti ako postoje zakonske osnove prema zakonu o javnom okupljanju. Ovdje nije bilo zakonskih zapreka i nije bilo razloga da se to javno okupljanje zabrani u obliku u kojem je bilo prijavljeno.“
Predsjednik Lige antifašista Zoran Pusić vjeruje da će antifašisti održati skup 27. srpnja, a da će država skloniti ove – kako je kazao – političke egzibicioniste.
Zoran Pusić
„Karakteristično je za takve tipove koji predstavljaju politički 'ludi rub' da im je izazivanja škandala i privlačenje pozornosti javnosti uglavnom – glavni cilj.“
Autohtona HSP među najmanjima je od nekoliko pravaških sekti – to je registrirana izvanparlamentarna stranka, svoje proglase potpisuju ustaškim pozdravom „Za dom spremni!“, a u veljači ove godine postrojili su i svoju stranačku vojsku od dvadesetak ljudi u središtu Zagreba. Ne treba ih brkati sa HSP Ante Starčević koja je parlamentarna stranka, ili sa izvanparlamentarnom Čistom HSP poznatom po neuspjeloj organizaciji anti-Gay pridea.
Dan antifašističke borbe slavi se u Hrvatskoj 22. lipnja kao državni praznik i neradni dan, na obljetnicu formiranja Prvog sisačkog partizanskog odreda god. 1941. Taj se datum prešućivalo do raspada Jugoslavije, jer je Politbiro CK KPJ tek 4.7.1941 donio odluku o dizanju ustanka, pa su republički ustanci mogli biti tek nakon odluke Politbiroa, a nikako prije nje. Zato se pod Jugoslavijom slavio 27. srpnja kao Dan ustanka naroda Hrvatske, a posljednjih godina obilježava se neformalno.