Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić najavio je da bi odgovore na upitnik Evropske komisije, BiH mogla dostaviti na hrvatskom jeziku i na taj način riješiti problem koji je nastao s predvođenjem na engleski, dokumenta koji će sadržavati više od 25.000 stranica.
Vrijeme ističe a još nije odabrana prevodilačka agencija koja bi preuzela ovaj obiman i odgovoran posao.
Zvizdićeva izjava izazvala je oštru reakciju u Udruženju prevodilaca iz kojeg je saopšteno da Bosna i Hercegovina ima iskusne i vrsne stručnjake za prevod odgovora iz Upitnika.
Odgovori na Upitnik koji je Evropska komisija uručila BiH u decembru 2016. godine, kada je počeo teći rok za njihovo popunjavanje od šest mjeseci, osim problema na političkom polju, dobio je još jednu negativnu dimenziju. Kako su izjavili nadležni, u BiH nema ko da prevede 25.000 stranica Upitnika ili odgovore na više od 3.242 pitanja.
Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, po povratku iz Brisela, gdje je bio učesnik sastanka koji je za lidere balkanskih zemalja organizovala visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Federica Mogherini je, između ostalog, izjavio da je uočen problem nedostatka agencija koje bi u što skorijem roku mogle prevesti tako obiman dokument.
"Postoji problem u činjenici da se na posljednji natječaj za prevođenje nije prijavila ni jedna agencija koja je smatrala da ima dovoljan kapacitet da u jednom kondenzovanom vremenskom periodu na profesionalan način prevede 25.000 stranica. Mi smo otvorili razgovore s predstavnicima Evropske komisije o različitim modalitetima njihove pomoći", rekao je Zvizdić.
Denis Zvizdić je istakao da, kada je riječ o ovoj problematici, BiH želi izbjeći poteškoće sa kojima su se suočavale ostale zemlje regiona.
"Postoji ideja da BiH svoje odgovore dostavi na jednom od zvaničnih jezika EU. Mislim na hrvatski, jer je hrvatski jezik 24. zvanični jezik EU. Vidjećemo na koji način ćemo to riješiti, ali jasno je da imamo problem jer veoma brzo treba provesti ogroman broj stranica i to vrlo kvalitetno. Zemlje regiona su dobijale dodatna pitanja upravo zbog nerazumijevanje ili nedovoljnog kvaliteta prevoda. Mi to želimo izbjeći, da ne dobijemo mnogo dodatnih pitanja", rekao je Zvizdić.
Međutim, predsjedavajući Vijeća ministara Zvizdić je smetnuo s uma dvije činjenice.
Prva je da u uvodnim napomenama Upitnika Evropske komisije precizno stoji: "Odgovore je potrebno dostaviti Komisiji na engleskom jeziku".
Druga je, da u BiH nikad ne bi bio osiguran pristanak da se odgovori daju samo na hrvatskom jeziku, jer se u ovoj zemlji i mnogo manje važni dokumenti štampaju na sva tri jezika – na bosanskom, hrvatskom i srpskom.
Bespotrebno tražiti strane prevodioce
Ipak, nakon Zvizdićevog govora uslijedila je oštra reakcija iz Udruženja prevodilaca u Bosni i Hercegovini, čiji članovi smatraju uvredljivim izjave o nepostojanju dovoljnog broja kvalifikovanih prevodilaca za engleski jezik koji bi mogli prevesti odgovore na upitnik Evropske komisije.
"Bosna i Hercegovina ima više nego dovoljan broj iskusnih i vrsnih prevodilaca engleskog jezika koji su u stanju uraditi kvalitetan prevod odgovora u razumnom roku, ritmu i uz dobru koordinaciju nadležne institucije", navodi se u saopštenju Udruženja i ističe:
"Ne postoji nikakva stvarna potreba za traženjem pomoći iz susjednih zemalja. Udruženje prevodilaca može u svakom trenutku dati spisak od preko stotinu provjerenih, iskusnih i visoko kvalitetnih bosanskohercegovačkih prevodilaca za engleski jezik koji mogu uraditi taj posao."
Tako je posao prevođenja bacio u sjenu stvarni problem u vezi s Upitnikom, a to je da se s odgovorima kasni.
Nedavno je sastanak posvećen upravo ovom zadatku organizovao predsjedavajući bh. Predsjedništva Mladen Ivanić, koji je potvrdio da svaki nivo vlasti ima svoj odgovor, ali se nije ušlo u pripremu zajedničkog odgovora.
"Ne postoje zajednički odgovori. Svaki nivo vlasti ima svoje odgovore ali to nisu odgovori Bosne i Hercegovine. Bh. odgovori će biti kada zajedno, kroz konsensus, kroz mehanizam koordinacije, BiH ponudi odgovore", rekao je Ivanić.
Mladen Ivanić: BiH treba zajedno da ponudi odgovore
Ivanić je ocijenio da postoji spornih skoro 150 pitanja. Jedno od konkretnih je – da li BiH planira ustavne promjene?
"Vjerovatno će se napisati 'Jedni misle da treba, a drugi misle da ne treba'. Ali to nije nikakav odgovor", smatra Ivanić.
Uslove Direkcije nemoguće ispuniti
Premijerka Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović je izjavila da je RS pripremila odgovore još prije nekoliko mjeseci, ali ih Vlada nije dostavila i "neće ih ni dostaviti sve dok ne budu jasno definisane procedure".
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je poručio da je ovaj entitet pripremio odgovore na sva pitanja, ali da ne zna tačno dokle su došli entiteti s odgovorima iz njihove nadležnosti.
Tako, onaj jedan glas kojim bi morala govoriti Bosna i Hercegovina u procesu integrisanja, u Briselu će se još čekati. Isto kao i na odgovore na Upitnik, dok se ne pronađe kompromisno rješenje kako bi posao obavljali bh. prevodioci, ali i kako bi odgovori stigli što prije u evropske institucije koje će procjenjivati spremnost zemlje za status kandidata.
Na prvi javni poziv koji je raspisala Direkcija za evropske integracije za dostavu ponuda za pružanje usluga prevođenja, od tri prijavljena ponuđača izabran je jedan dok su se druga dva žalila.
Nakon toga, Direkcija je utvrdila da ni jedna ponuda nije prihvatljiva i ovaj postupak je poništen. Na drugi javni poziv ni jedna agencija se nije prijavila. Prevodioci tvrde da su uslovi takvi da ih je nemoguće ispuniti.
Komesar za politiku proširenja Evropske unije Johannes Hahn u decembru 2016. uručio je u Sarajevu Upitnik Evropske komisije na koji vlasti Bosne i Hercegovine imaju rok od šest mjeseci da daju odgovore kako bi Evropska komisija ušla u proces odlučivanja o dodjeli statusa kandidata za BiH.
Zvaničnici Bosne i Hercegovine su u više prilika najavili da će BiH dobiti kandidatski status krajem 2017. ili početkom 2018. godine.
To bi moglo biti realno, ukoliko se odgovori na Upitnik "ne izgube u prevodu"...