Više od hiljadu vojnika iz Europske unije, Švicarske, Turske i Čilea decenijama čuva mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini.
Misija EUFOR Althea formirana je 1. decembra 2004. i slavi 20 rođendan. Svakog novembra Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžava joj jednogodišnji izvršni mandat, što znači da strani vojnici mogu upotrijebiti silu u slučaju da 16 domaćih policijskih agencija i oko 8.000 domaćih vojnika ne mogu očuvati stabilno okruženje.
Dodatno, sporazum "Berlin plus" potpisan sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO) omogućuje raspoređivanje dodatnih 3.500 vojnika u slučaju prijetnje sigurnosti.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i istodobnih neustavnih i secesionističkih koraka proruskih vlasti u Republici Srpskoj, broj vojnika EUFOR-a je udvostručen na više od 1.500 koji raspolažu vojnim helikopterima i oklopnim vozilima, pored ostalog.
Kako je sve počelo?
Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH bio je osigurati mir i sigurnost.
Zaštitne snage Ujedinjenih nacija (UNPROFOR) osnovane su 21. februara 1992. godine i pokrivale su cijelu bivšu Jugoslaviju, s izuzetkom Slovenije.
Oko 40.000 vojnika trebalo je "uspostaviti uvjete za rješenje krize".
Stanovnici lijeve obale Neretve sjede nasred ulice kako bi blokirali UN-ov konvoj kamiona da napusti Mostar 26. avgusta 1993. u strahu da će snage HVO-a, koje kontroliraju desnu obalu, nastaviti granatiranje ako UN-ove trupe odu s juga zemlje.
UNPROFOR je u Bosni i Hercegovini tijekom rata kontrolirao sarajevski aerodrom, dostavu humanitarne pomoći, štitio konvoje i pratio zone zabrane letenja.
Mandat je uključivao i čuvanje tzv. zaštićenih zona, poput Srebrenice u kojoj je Vojska Republike Srpske u ljeto 1995. godine počinila genocid nad Bošnjacima.
Kanadski UNPROFOR patrolira u oklopnom vozilu ulicama Srebrenice potpuno uništene granatiranjem te enklave u istočnoj Bosni, 25. 4. 1993.
Snage UNPROFOR-a činili su vojnici iz gotovo 40 zemalja svijeta, pored ostalih i iz Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine kojim je zaustavljen rat u BiH, UN-ova misija je transformirana u Snage za provedbu mira (IFOR).
Vojnik IFOR-a komunicira svojim radiom dok čuva stražu ispred vladine zgrade u pograničnom gradu Orašju u sjevernoj Bosni, 20. 12. 1995.
IFOR je brojao oko 60.000 vojnika, predvođenih NATO snagama, a u kojoj su i dalje sudjelovale zemlje poput Rusije, Ukrajine ili Malezije.
Iduće godine formirane su Stabilizacijske snage (SFOR) koji je brojao oko 12.000 vojnika.
Američki narednik David A. Hewett iz Charlotea u Sjevernoj Karolini razgovara s ruskim vojnikom SFOR-a Stanislavom Basovim iz Volgograda 23. 1. 1997. na kontrolnoj točki u blizini sela Gajevi kod Šamca u sjeveroistočnoj Bosni.
SFOR je rasformiran 2004. godine i formiran je EUFOR, čime je pitanje osiguranja mira i provođenja Daytonskog sporazuma u potpunosti preuzela Evropska unija.
Vojnici iz SAD-a, Rusije i drugih neeuropskih zemalja, s izuzetkom nekolicine vojnika iz Turske i Čilea, napustili su BiH.
U istom periodu je formirana i policijska misija Evropske unije (EUPM) koja je zamijenila policijsku misiju UN-a koja je radila na izgradnji policijskih snaga u BiH, a ukinuta je 2012. godine
Britanski vojnik SFOR-a lijepi novu naljepnicu "EUFOR" na svoje vozilo u vojnoj bazi Ramići u blizini Banja Luke na sjeverozapadu BiH, 1. 12. 2004.
Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.
Vojnici EUFOR-a su, kao i prethodne misije SFOR-a i IFOR-a sudjelovali u traženju i hapšenju optuženih ratnih zločinaca i njihovih pomagača.
Talijanski karabinjeri iz EUFOR-a na Palama kod Sarajeva 23. 11. 2007. godine, tokom racije domova članova obitelji ratnog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića, koji je bio u bijegu od UN-ovog suda za ratne zločine.
Sudjelovali su i u prikupljanju i uništavanju nelegalnog oružja zaostalog iz prethodnog rata, čišćenju minskih polja, kao podrška domaćim snagama kod traženja i iskopavanja masovnih grobnica ili su, naprimjer, pomagale pri evakuaciji ugroženih tijekom poplava i gašenju šumskih požara.
Vojnici EUFOR-a osiguravaju forenzičke stručnjake iz Međunarodne komisije za nestale osobe 16. 6. 2008. godine, tokom ekshumacije masovne grobnice s posmrtnim ostacima Bošnjaka ubijenih u genocidu u Srebrenici 1995. godine.
Početni kapacitet EUFOR-a u BiH bio je oko 7.000 vojnika i taj broj je postupno smanjivan do 2022. godine kad ih je bilo oko 600 raspoređenih širom BiH u tzv. promatračkim timovima za vezu (LOT kuće).
Njemački pripadnik mirovne misije EUFOR-a diže palac gore dok oklopno vozilo uništava puške zaostale iz prethodnog rata u bazi EUFOR-a Rajlovac kod Sarajeva 5. 12. 2005.
Nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija je odlučila skoro udvostručiti veličinu svojih mirovnih snaga EUFOR-a na 1.100 vojnika slanjem rezervi, kako bi spriječila potencijalnu nestabilnost.
Vlasti u Republici Srpskoj su u to vrijeme pokušale na neustavan način prenijeti nadležnosti s nivoa države na nivo entiteta, a spominjalo se i formiranje Vojske Republike Srpske.
Pripadnici EUFOR-a i Oružanih snaga BiH tijekom vježbe simulacije nereda 25. 4. 2013. u sklopu vojne vježbe "Brzi odgovor", u Pazariću kod Sarajeva.
EUFOR svake godine provodi "Brzi odgovor", vježbu brze aktivaciju i integracije stotina vojnika rezervnih snaga iz matičnih država s redovnim trupama na terenu u BiH. Neke od vježbi su, naprimjer, razbijanje demonstracija.
Operacija Althea se 2012. konfigurirala i tad je fokus stavljen na "neizvršni" dio mandata koji podrazumijeva izgradnju kapaciteta i obuku Oružanih snaga BiH.
EUFOR, pored ostalog, ima ulogu nadzora i mentorstva u aktivnostima razminiranja i zbrinjavanja hiljada tona viška oružja i municije zaostale iz rata.
Žena i djeca izlaze iz helikoptera EUFOR-a nakon što su spašeni iz poplavljenog sela Šerići kod Žepča, u Zenici, srednja Bosna, 17. 5. 2014.
Iz EUFOR-a ističu kako je od početka misije odgovornost za izvršenje mnogih zadataka predana domaćim vlastima prema principu "lokalno vlasništvo" i u skladu s putem BiH prema članstvu u Europskoj uniji.
Nakon svoje odluke iz decembra 2022. godine da dodijeli BiH status zemlje kandidata, Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s BiH u martu 2024. godine.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rukuje se s vojnikom EUFOR-a, dok posjećuje područje pogođeno nedavnim poplavama u Donjoj Jablanici, na jugu BiH, 24. 11. 2024.
Unatoč tome, EUFOR navode da "zadržavaju punu odgovornost i ovlasti za ponovno preuzimanje kontrole ako bude potrebno".
Što u slučaju povlačenja EUFOR-a iz BiH?
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je do sad svake godine jednoglasno produžavalo mandat EUFOR-u. Iz NATO-a su prethodnih godina saopćavali da, u slučaju da UN ne produži mandat EUFOR-u, "neće dozvoliti 'sigurnosni vakuum'", odnosno da će NATO preuzeti misiju europskih snaga u BiH.
Pročitajte i ovo: NATO smije primijeniti silu u BiH
General-pukovnik Hubert Cottereau (FR), zamjenik načelnika štaba SHAPE-a, vojne komande NATO-a smještene nedaleko od Brisela, trenutačni je komandant operacije EUFOR-a.
U Bosni i Hercegovini djeluje i NATO štab koji je smješten na istoj lokaciji u kasarni Butmir kraj Sarajeva. Njegova osnovna misija je reforma Oružanih snaga BiH kako bi se BiH integrirala u NATO.
BiH je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) koji je, pojednostavljeno, pripremna faza za punopravno članstvo. Vlasti BiH su se Zakonom o obrani obvezale da će raditi na članstvu u toj alijansi.