Inicijativa ambasadora Hrvatske pri UNESCO Iva Goldsteina u Crnoj Gori dočekana je sa odobravanjem i spremnošću tamošnje vlasti da najznačajnije spomenike antifašističke borbe uvrsti pod okrilje svjetske baštine. Očekivano, i u SUBNOR-u Crne Gore pozdravljalju tu inicijativu.
Antifašizam je neodvojivi dio crnogorske istorije a 13-julski ustanak prevazišao je crnogorske, i tadašnje jugoslovenske okvire i imao međunarodni značaj kao jedan od prvih ustanaka protiv fašizma u svijetu.
Za Crnu Goru, kako kaže Marija Ražnatović iz Ministarstva kulture, sasvim je prirodno da učestvuje u svakom projektu koji njeguje i afirmiše antifašističke vrijednosti i tekovine te borbe. Takav je slučaj, kaže Ražnatović i inicijativa koja je potekla od ambasadora Hrvatske u UNESCO Iva Goldsteina:
"Sigurni smo da spomenici posvećeni borbi proti fašizma nastali u period nakon Drugog svjetskog rata na prostoru bivše Jugoslavije posjeduju izuzetnu univerzalnu vrijednost i da će se sa njihovim upisom na UNESCO listu svjetske baštine potvrditi i njihov međunarodni značaj. Kao dio svjetske baštine spomenici antifašizmu postaju predmet pažnje međunarodne zaštite, to je jako važno jer značajni su za cjelokupno čovječanstvo, što im u konačnom i pripada”, konstatuje Marija Ražnatović.
Ministarstvo kulture dobilo je prijedlog hrvatskih kolega iz UNESCO, potvrdila je Ražnatović u izjavi našem radiju. Sada slijedi nastavak posla do konačnog cilja da ta organizacija uvrsti crnogorske spomenike antifašizma na svoju listu zaštićene kulturno-istorijske baštine.
"U periodu pred nama ćemo posvetiti pažnju izboru spomenika za upis na listu a u skladu sa kriterijumima i propozicijama UNESCO-a, naravno u saradnji sa kolegama iz regiona", kaže Marija Ražnatović.
Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Ljubo Sekulić pozdravlja inicijativu ambasadora Hrvatske pri UNESCO:
"Veoma pozdravljamo takvu inicijativu. To zaista treba da dođe u red kulturnih dobara jer je antifašistička borba uslovila mnogo žrtava tako da mi u Crnoj Gori imamo otprilike preko 1.700 spomenika i spomen obilježja posvećenih poginulim te određenim drugim važnim istorijiskim događajima. Po kategorijama imamo značajnih i manje značajnih spomenika", kaže Sekulić.
Spomenici antifašističke borbe u Crnoj Gori nerijetko su bili meta vandala. Mediji su u nekoliko navrata izvijestili o skrnavljenju spomenika koji slave borbu crnogorskog naroda. Ljubo Sekulić iz SUBNOR-a kaže da će stavljanje najznačajanijih spomenika pod zaštitu UNESCO značiti da će i država morati efikasnije da ih štiti od nasrtaja vandala.
"Redovno je oskrnavljuju. Naročito u doba euforije nacionalizma nakon devedesetih godina. Mnogi spomenici, a naročito spomen biste, su kod nas nastradali, ali kada je riječ o spomen bistama mora se reći da to može da pripada opštem kriminalu jer su to bile bronzane biste i to je bilo interesantno za za one koji bi to prodavali. Ali, bilo je i vandalizama iz političko-ideoloških razloga. Tako je napr jako oskrnavljenj, tako reći pola spomenika je porušeno u Ćeklićima, onda spomen bista narodnog heroja Đoka Pavićevića u Nikšiću, Đine Vrbice, onda je oskrnavljenjo i niz drugih spomenika po Crnoj Gori", podsjeća Sekulić.
Iz SUBNOR-a ipak kažu da danas u Crnoj Gori nema nijednog spomenika koji je u izuzetno lošem stanju. Doduše, intervencije su potrebne i one su svakodnevne, ali generalno gledano stanje je iz godine u godinu sve bolje.
Prema njihovim riječima najbolje se održavaju spomenici na Brezi, Jasikovcu, Ćeklićima, na Virpazaru, Grahovu, Šćepan polju, Katunskoj nahiji.U narednom periodu obnoviće spomenike u Lješanskoj nahiji i Ljubotinju, brojne spomen-ploče i brojna spomen-obilježja.
Antifašizam je neodvojivi dio crnogorske istorije a 13-julski ustanak prevazišao je crnogorske, i tadašnje jugoslovenske okvire i imao međunarodni značaj kao jedan od prvih ustanaka protiv fašizma u svijetu.
Za Crnu Goru, kako kaže Marija Ražnatović iz Ministarstva kulture, sasvim je prirodno da učestvuje u svakom projektu koji njeguje i afirmiše antifašističke vrijednosti i tekovine te borbe. Takav je slučaj, kaže Ražnatović i inicijativa koja je potekla od ambasadora Hrvatske u UNESCO Iva Goldsteina:
"Sigurni smo da spomenici posvećeni borbi proti fašizma nastali u period nakon Drugog svjetskog rata na prostoru bivše Jugoslavije posjeduju izuzetnu univerzalnu vrijednost i da će se sa njihovim upisom na UNESCO listu svjetske baštine potvrditi i njihov međunarodni značaj. Kao dio svjetske baštine spomenici antifašizmu postaju predmet pažnje međunarodne zaštite, to je jako važno jer značajni su za cjelokupno čovječanstvo, što im u konačnom i pripada”, konstatuje Marija Ražnatović.
Ministarstvo kulture dobilo je prijedlog hrvatskih kolega iz UNESCO, potvrdila je Ražnatović u izjavi našem radiju. Sada slijedi nastavak posla do konačnog cilja da ta organizacija uvrsti crnogorske spomenike antifašizma na svoju listu zaštićene kulturno-istorijske baštine.
"U periodu pred nama ćemo posvetiti pažnju izboru spomenika za upis na listu a u skladu sa kriterijumima i propozicijama UNESCO-a, naravno u saradnji sa kolegama iz regiona", kaže Marija Ražnatović.
Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Ljubo Sekulić pozdravlja inicijativu ambasadora Hrvatske pri UNESCO:
"Veoma pozdravljamo takvu inicijativu. To zaista treba da dođe u red kulturnih dobara jer je antifašistička borba uslovila mnogo žrtava tako da mi u Crnoj Gori imamo otprilike preko 1.700 spomenika i spomen obilježja posvećenih poginulim te određenim drugim važnim istorijiskim događajima. Po kategorijama imamo značajnih i manje značajnih spomenika", kaže Sekulić.
Spomenici antifašističke borbe u Crnoj Gori nerijetko su bili meta vandala. Mediji su u nekoliko navrata izvijestili o skrnavljenju spomenika koji slave borbu crnogorskog naroda. Ljubo Sekulić iz SUBNOR-a kaže da će stavljanje najznačajanijih spomenika pod zaštitu UNESCO značiti da će i država morati efikasnije da ih štiti od nasrtaja vandala.
"Redovno je oskrnavljuju. Naročito u doba euforije nacionalizma nakon devedesetih godina. Mnogi spomenici, a naročito spomen biste, su kod nas nastradali, ali kada je riječ o spomen bistama mora se reći da to može da pripada opštem kriminalu jer su to bile bronzane biste i to je bilo interesantno za za one koji bi to prodavali. Ali, bilo je i vandalizama iz političko-ideoloških razloga. Tako je napr jako oskrnavljenj, tako reći pola spomenika je porušeno u Ćeklićima, onda spomen bista narodnog heroja Đoka Pavićevića u Nikšiću, Đine Vrbice, onda je oskrnavljenjo i niz drugih spomenika po Crnoj Gori", podsjeća Sekulić.
Iz SUBNOR-a ipak kažu da danas u Crnoj Gori nema nijednog spomenika koji je u izuzetno lošem stanju. Doduše, intervencije su potrebne i one su svakodnevne, ali generalno gledano stanje je iz godine u godinu sve bolje.
Prema njihovim riječima najbolje se održavaju spomenici na Brezi, Jasikovcu, Ćeklićima, na Virpazaru, Grahovu, Šćepan polju, Katunskoj nahiji.U narednom periodu obnoviće spomenike u Lješanskoj nahiji i Ljubotinju, brojne spomen-ploče i brojna spomen-obilježja.