BiH bi do 2050. godine mogla ostati bez polovine od sadašnjih oko četiri miliona stanovnika ukoliko se nastavi negativan prirodni priraštaj. Ovo je zasnovano samo na procjenama jer popisa stanovništva u BiH nema već 20 godina.
Međutim, iste rezultate donio je i posljednji izvještaj UN-ovog populacijskog fonda, koji je objavljen prije nekoliko dana.
Prosječna starost Bosanaca i Hercegovaca je oko 40 godina, a fertilitet 1,3 djeteta po jednoj ženi, što je drastičan pad u odnosu na period od prije 50 godina, kaže doc. dr. Amra Pobrić iz Sarajeva:
„Mi smo vam od 1953., kad smo imali skoro petereo djece po majci, po ženi, u 1991. došli na 1,88, što je galopirajuće. A sad smo došli, po različitim procjenama, na 1,3 djece. Jako malo.I što je još začuđujuće, po mojoj analizi mi imamo niži fertilitet u ruralnim naseljima nego u urbanim.
Poslije rata mi definitivno imamo pražnjenje sela, depopulaciju, gašenje sela.“
Iz zemlje je tokom i nakon rata otišlo između 200 do 250 hiljada mladih ljudi, reproduktivno sposobnih, i zbog toga se zabrinjavajuće brzo povećava procenat starih.
S početka 90-ih pripadali smo tipu zemlje čije je stanovništvo tek ulazilo u fazu starenja, dok je situacija danas drastično drugačija, što u brojkama izgleda ovako, kaže Pobrić:
„Imali smo mladih do 14 godina negdje 25 posto, što je vrlo solidno, a starih nam je bilo između šest i osam postotaka. Sad imamo stanovnika preko 60 godina oko 16 posto. Procjene i UN-a i unutranje tako se nekako vrte. A čim vam stanovništvo staro prelazi osam posto, već je zbarinjavajuće, 12 posto posebno, tako da smo mi došli po tipu stanovništva skoro u duboku starost - ne čak ni starost nego prelazimo u duboku starost.“
Neophodna pronatalitetna strategija razvoja
Prema nekim istraživanjima, smanjenje broja populacije u BiH biće vidljivo već u narednih 10 godina, tvrdi demograf Stevo Pašalić iz Banje Luke, a razlozi za to su brojni.
„Smanjena stopa rađanja, sklapanja brakova, razvod brakova, umiranja, negativan migracioni saldo, odnosno veći odlazak nego dolazak stanovništva na ove prostore, najdirektnije utiču na smanjivanje ukupnog broja stanovnika. Prema nekim mojim proračunima, za narednih 10 godina broj
Bh. društvo moralo bi se ozbiljno pozabaviti problemom depopulacije stanovništva jer su posljedice trajne i ozbiljne, ističe profesor sarajevskog Univerziteta Jusuf Žiga. Sve procjene i analize ukazuju da će se broj stanovnika BiH u narednih 40 prepoloviti i neophodno je da država usvoji pronatalitetnu strategiju razvoja, kaže Žiga.
„Koja podrazumijeva da mladi ljudi imaju realne šanse da se na odgovarajući način školuju, da se na odgovarajući način zaposle i žive od svoga rada, da na odgovarajući način mogu rješavati svoje egzistencijalne probleme, da će imati stabilnu situaciju u društvu, da će onda kao normalni ljudi poželjeti barem da imaju jedno, dvoje djece. S druge strane, svako treće, svako četvrto dijete itd. treba dodatno stimulirati i bdjeti nad tim djetetom - ono će biti privilegirano,
njegovi roditelji će imati poreske olakšice, majka će imati dvogodišnje, trogodišnje plaćeno odsustvo“, navodi Žiga.
Sve ovo, sto je praksa u mnogim zemljama daleko je od stvarnosti BiH u kojoj su žene izložene diskriminaciji, pa vrlo često na radnom mjestu suočene sa otkazima ukoliko ostanu u drugom stanju.
U pet kantona u Federaciji djeca iz socijalno ugroženih porodica uopšte ne ostvaruju pravo na dječiji doplatak, a u ostalih pet jedno dijete od države za mjesec dana života može dobiti od 11 KM u Zeničko-dobojskom do 33 u Sarajevskom.
RS će dati doplatak samo onome ko dobije i drugo dijete - 35 KM po djetetu. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, profesor Žiga predviđa:
„Oni koji rukovode društvom treba da shvate da je uzaludna borba, čak da budem do kraja otvoren, za prostore na ovome području ukoliko te prostore sutra neće imati ko naseljavati. Ja vas uvjeravam, sa već nastalom tom bijelom kugom ove prostore u veoma dogledno vrijeme neće više naseljavati potomci ni ovdašnjih Bošnjaka, ni Srba, ni Hrvata. Ovaj prostor će postati jedan pust prostor, jedna pustara, ili će naseliti potomci nekih drugih naroda. Dakle, mora se stvoriti ambijent za normalan način življenja. Neće u ovakvoj paklenoj situaciji niko poželjeti da živi, ni potomci Srba, ni Hrvata, ni Bošnjaka, bez obzira ko sa njima danas manipulira na način kako manipulira.“
Međutim, iste rezultate donio je i posljednji izvještaj UN-ovog populacijskog fonda, koji je objavljen prije nekoliko dana.
Prosječna starost Bosanaca i Hercegovaca je oko 40 godina, a fertilitet 1,3 djeteta po jednoj ženi, što je drastičan pad u odnosu na period od prije 50 godina, kaže doc. dr. Amra Pobrić iz Sarajeva:
„Mi smo vam od 1953., kad smo imali skoro petereo djece po majci, po ženi, u 1991. došli na 1,88, što je galopirajuće. A sad smo došli, po različitim procjenama, na 1,3 djece. Jako malo.I što je još začuđujuće, po mojoj analizi mi imamo niži fertilitet u ruralnim naseljima nego u urbanim.
Doc.dr. Amra Pobrić navodi kao poseban fenomen što poslije rata BiH bilježi pražnjenje sela, depopulaciju, gašenje sela.
Iz zemlje je tokom i nakon rata otišlo između 200 do 250 hiljada mladih ljudi, reproduktivno sposobnih, i zbog toga se zabrinjavajuće brzo povećava procenat starih.
S početka 90-ih pripadali smo tipu zemlje čije je stanovništvo tek ulazilo u fazu starenja, dok je situacija danas drastično drugačija, što u brojkama izgleda ovako, kaže Pobrić:
„Imali smo mladih do 14 godina negdje 25 posto, što je vrlo solidno, a starih nam je bilo između šest i osam postotaka. Sad imamo stanovnika preko 60 godina oko 16 posto. Procjene i UN-a i unutranje tako se nekako vrte. A čim vam stanovništvo staro prelazi osam posto, već je zbarinjavajuće, 12 posto posebno, tako da smo mi došli po tipu stanovništva skoro u duboku starost - ne čak ni starost nego prelazimo u duboku starost.“
Neophodna pronatalitetna strategija razvoja
Prema nekim istraživanjima, smanjenje broja populacije u BiH biće vidljivo već u narednih 10 godina, tvrdi demograf Stevo Pašalić iz Banje Luke, a razlozi za to su brojni.
„Smanjena stopa rađanja, sklapanja brakova, razvod brakova, umiranja, negativan migracioni saldo, odnosno veći odlazak nego dolazak stanovništva na ove prostore, najdirektnije utiču na smanjivanje ukupnog broja stanovnika. Prema nekim mojim proračunima, za narednih 10 godina broj
Klinika za ginekologiju i akušerstvo u Sarajevu, foto: Midhat Poturović
stanovnika i u BiH i u njenim entitetima biće smanjen za više od 100.000 ljudi u odnosu na sadašnji“, kaže Pašalić.Bh. društvo moralo bi se ozbiljno pozabaviti problemom depopulacije stanovništva jer su posljedice trajne i ozbiljne, ističe profesor sarajevskog Univerziteta Jusuf Žiga. Sve procjene i analize ukazuju da će se broj stanovnika BiH u narednih 40 prepoloviti i neophodno je da država usvoji pronatalitetnu strategiju razvoja, kaže Žiga.
„Koja podrazumijeva da mladi ljudi imaju realne šanse da se na odgovarajući način školuju, da se na odgovarajući način zaposle i žive od svoga rada, da na odgovarajući način mogu rješavati svoje egzistencijalne probleme, da će imati stabilnu situaciju u društvu, da će onda kao normalni ljudi poželjeti barem da imaju jedno, dvoje djece. S druge strane, svako treće, svako četvrto dijete itd. treba dodatno stimulirati i bdjeti nad tim djetetom - ono će biti privilegirano,
njegovi roditelji će imati poreske olakšice, majka će imati dvogodišnje, trogodišnje plaćeno odsustvo“, navodi Žiga.
Sve ovo, sto je praksa u mnogim zemljama daleko je od stvarnosti BiH u kojoj su žene izložene diskriminaciji, pa vrlo često na radnom mjestu suočene sa otkazima ukoliko ostanu u drugom stanju.
U pet kantona u Federaciji djeca iz socijalno ugroženih porodica uopšte ne ostvaruju pravo na dječiji doplatak, a u ostalih pet jedno dijete od države za mjesec dana života može dobiti od 11 KM u Zeničko-dobojskom do 33 u Sarajevskom.
RS će dati doplatak samo onome ko dobije i drugo dijete - 35 KM po djetetu. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, profesor Žiga predviđa:
„Oni koji rukovode društvom treba da shvate da je uzaludna borba, čak da budem do kraja otvoren, za prostore na ovome području ukoliko te prostore sutra neće imati ko naseljavati. Ja vas uvjeravam, sa već nastalom tom bijelom kugom ove prostore u veoma dogledno vrijeme neće više naseljavati potomci ni ovdašnjih Bošnjaka, ni Srba, ni Hrvata. Ovaj prostor će postati jedan pust prostor, jedna pustara, ili će naseliti potomci nekih drugih naroda. Dakle, mora se stvoriti ambijent za normalan način življenja. Neće u ovakvoj paklenoj situaciji niko poželjeti da živi, ni potomci Srba, ni Hrvata, ni Bošnjaka, bez obzira ko sa njima danas manipulira na način kako manipulira.“