Nakon dvije decenije planiranja i razgovora koji su kulminirali maratonskim pregovorima proteklih nekoliko dana u Njujorku, više od 190 zemalja složilo se oko teksta ugovora Ujedinjenih nacija (UN) koji bi zaštitio biodiverzitet okeana.
Budući da se život u moru suočava s prijetnjama klimatskih promjena, pretjeranog ribolova, mogućnosti rudarenja na morskom dnu i drugim opasnostima, ugovor bi omogućio stvaranje zaštićenih morskih područja i donošenje drugih mjera zaštite otvorenog mora koje se nalazi izvan državnih granica i čini dvije trećine okeana na Zemlji, pišu svjetski mediji.
'Istorijski trenutak'
Nakon gotovo 20 godina razgovora, države članice Ujedinjenih nacija složile su se kasno u subotu navečer (4. marta) oko pravnog okvira za dijelove okeana izvan nacionalnih granica, napisao je Gardijan (The Guardian).
Istorijski ugovor ključan je za provođenje takozvanog obećanja '30x30' koje su zemlje dale na UN-ovoj konferenciji o biodiverzitetu u decembru, da će zaštititi trećinu mora (i kopna) do 2030.
Ovo je, naglasio je Gardijan, treći put u manje od godinu dana da su države članice sjedile u sjedištu UN-a u Njujorku kako bi postigle "konačan" dogovor. Pregovori, koji su trajali dvije sedmice od 20. februara, bili su peti krug pregovora nakon što su raniji pregovori završili prošlog avgusta bez dogovora.
Pokrivajući gotovo dvije trećine okeana koji se nalazi izvan nacionalnih granica, ugovor će pružiti pravni okvir za uspostavljanje golemih zaštićenih morskih područja (MPA) za zaštitu od gubitka divljih životinja i dijeljenje genetskih resursa otvorenog mora.
Uspostavit će konferenciju strana (Cop) koja će se povremeno sastajati i omogućiti državama članicama da budu odgovorne za pitanja kao što su upravljanje i biodiverzitet.
Pročitajte i ovo: UN postigle 'istorijski dogovor' o zaštiti otvorenog moraPokazujući spremnost na kompromis u posljednjim danima pregovora, 'koalicija visokih ambicija', koja uključuje Evropsku uniju, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kinu, bila je, ukazuje Gardijan, ključni igrač u posredovanju ka posljednjem dogovoru.
Evropski komesar za okoliš, okean i ribarstvo Virginijus Sinkevičius opisao je sporazum kao "istorijski trenutak za okean" i kulminaciju više od decenije rada i međunarodnih pregovora.
Okeanski ekosistemi, ističe list, proizvode polovinu kisika koji udišemo, predstavljaju 95 posto biosfere planete i upijaju ugljen dioksid. Ipak, do sada su iskorištavanje omogućavala fragmentirana i slabo primjenjivana pravila koja upravljaju otvorenim morem.
Prethodni sporazum od prije 40 godina
Nakon višegodišnjeg odlaganja pregovora zbog nesuglasica oko finansiranja i prava na ribolov, novi dogovor o otvorenom moru, države članice su postigle poslije 38 sati razgovora u sjedištu UN-a u Njujorku, ističe BBC.
Posljednji međunarodni sporazum o zaštiti okeana, UN-ova Konvencija o pravu mora, potpisan je prije 40 godina 1982. godine. Njime je uspostavljeno područje koje se zove otvoreno more - međunarodne vode u kojima sve zemlje imaju pravo loviti ribu, ploviti i istraživati. Međutim, ističe BBC, samo 1,2 posto tih voda je zaštićeno.
Pročitajte i ovo: Invazivne vrste mijenjaju biodiverzitet JadranaŽivi svijet u moru izvan tih zaštićenih područja bio je u opasnosti zbog klimatskih promjena, pretjeranog lova i pomorskog saobraćaja. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je u posljednjoj procjeni utvrdila da je gotovo 10 posto morskih vrsta u opasnosti od izumiranja.
Nova zaštićena područja, utvrđena ugovorom, ograničit će količinu ribolova, rute brodskih puteva i istraživačke aktivnosti poput dubokomorskog rudarenja - kada se minerali uzimaju iz morskog dna 200 m ili više ispod površine.
Međunarodno tijelo za morsko dno koje nadzire izdavanje dozvola je u izjavi za BBC navelo da će ubuduće "svaka buduća aktivnost u dubokom morskom dnu biti podložna strogim ekološkim propisima i nadzoru kako bi se osiguralo da se izvode održivo i odgovorno".
Mora kao 'Divlji zapad'
Uprkos tome što se preko 190 članica UN-a složilo s konačnom verzijom teksta dogovora o zaštiti biodiverzitetu svjetskih okeana, koji će prema stručnjacima "apsolutno promijeniti svijet", očekuje se da će trebati godine da države članice formalno prihvate ugovor i da on stupi na snagu, piše Vašington post (The Washington Post).
Nakon stupanja na snagu, sprovođenje dogovora će vjerovatno ostati izazov jer su danas, ocjenjuje list, međunarodne vode neka vrsta Divljeg zapada, s malo ili nimalo nadzora, dok je ilegalni ribolov raširen, a na nekim brodovima je čak zabilježen i robovski rad.
Ipak, ističe Vašington post, sporazum je prijeko potreban početak očuvanja na otvorenom moru budući da dopušta da golemi dijelovi ugroženih morskih ekosistema u međunarodnim vodama budu pod zaštitom. Također će ponuditi zaštitu za milione organizama koji obitavaju u otvorenom moru - najvećem fizičkom staništu na Zemlji.
Propadanje morskih ekosistema moglo bi naštetiti milijardama stanovnika Zemlje, naročito onih na priobalju koji ovise o morskim plodovima zbog proteina, ukazuje list, ističući da je u okeanima broj morskih zvijezda, jesetri i drugih vrsta već u opadanju, morski psi su ugroženi pretjeranim lovom, a koraljni grebeni podliježu zakiseljavanju okeana.
Konačni tekst ugovora još nije bio objavljen u cijelosti ali, tvrde iz Stejt departmenta, njime se također uspostavljaju okviri za države za koordinaciju procjena uticaja na okoliš i dijeljenje morskih genetskih resursa — naučnog znanja o organizmima dubokih mora pronađenim u udaljenim vodama koje bi mogle biti vrijedne za čovječanstvo.
Iako je glavni cilj novog ugovora očuvanje života u otvorenim morima, on će također pomoći naporima u borbi protiv klimatskih promjena, napisao je Vašington post, ukazujući na novija istraživanja koja sugerišu da bi napori da se zaštiti veći dio svjetskih voda ne samo podržali morsku raznolikost, već bi također povećali količinu ugljika koju okean apsorbuje.
Otvoreno more, pojasnio je list, počinje na granici ekskluzivnih ekonomskih zona zemalja, koje se protežu do 200 nautičkih milja (370 kilometara) od obale i ne potpada pod jurisdikciju nijedne zemlje.
Trijumf nad geopolitikom
Niz spornih pitanja kočio je maratonske pregovore proteklih dana u Njujorku o istorijskom sporazumu koji je planiran i pripreman skoro dvije decenije a čiji je primarni fokus zaštita morskog biodiverziteta, piše Njujork tajms (The New York Times).
Neka od pitanja oko kojih se polemisalo bila su: koji dijelovi otvorenog mora se mogu smatrati zaštićenim morskim područjima i kako će se o tome odlučiti ili kako će ekološke provjere funkcionisati kada kompanije žele rudariti, bušiti ili preduzeti drugu potencijalno štetnu aktivnost.
Ipak, naglasio je list, jedno od 'najtvrdoglavijih' pitanja bilo je ko će profitirati ako se vrijedni genetski resursi, na primjer, lijek za rak, otkriju negdje u pučini?
Zemlje u razvoju su naglasile da imaju pravo da učestvuju u naučnim saznanjima i mogućoj budućoj dobiti, dok su bogatije zemlje uzvratile da bi, ako kompanije ne mogu dobiti dovoljan povrat ulaganja, mogle izgubiti interes za ulaganja u istraživanje mora. Siromašnije zemlje su iskazale frustraciju naglasivši kako ne bi trebale biti kažnjene za probleme koji su uglavnom rezultat aktivnosti bogatijih, a ne siromašnijih zemalja.
Na kraju su, nakon višesatnih pregovora, učesnici objavili dogovor, napisao je list, dodajući da iako zemlje nisu službeno usvojile tekst, složile su se da neće ponovno otvarati pregovore o njemu.
Zaštićena morska područja odredit će se glasanjem, odlučili su delegati, što je pobjeda za biološki diverzitet jer bi druga mogućnost, konsenzus, jednoj zemlji mogla omogućiti da blokira akciju. Bogatije zemlje pristale su da podijele dio profita od otkrića u dubokim morima.
Organizacija Grinpis (Greenpeace) nazvala je sporazum "monumentalnom pobjedom za zaštitu okeana" i važnom za multilateralizam u svijetu koji se može činiti sve više podijeljen.
Aktivistkinja Grinpisa za okeane Laura Meler (Meller), koja je prisustvovala razgovorima, rekla je: "Zaštita prirode i ljudi može trijumfirati nad geopolitikom."