Dio članica je Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) izrazio je zabrinutost za krhko primirje nakon trodnevnog sukoba između ekstremista Islamskog džihada i Izraela.
Na hitnom sastanku Savjeta bezbednosti zbog situacije u pojasu Gaze, izaslanik UN za Bliski istok Tor Venesland je kazao da je "primirje krhko" i upozorio da bi obnova neprijateljstava mogla imati razorne posljedice.
Ambasador Rusije Vasilij Nebeznia je izjavio da je Savjet duboko zabrinut razvojem događaja, jer bi mogao rezultirati punim vojnim sukobom i pogoršati tešku humanitarnu situaciju u Gazi.
Pročitajte i ovo: Prvi dan primirja nakon višednevnog nasilja između Izraela i GazeIzrael je u petak, 5. avgusta, pokrenuo artiljerijske i napade iz vazduha na pozicije Islamskog džihada u Gazi, a ekstremisti su odgovorili ispaljivanjem više od 1.000 raketa u znak odmazde, navodi izraelska vojska.
Prema podacima palestinskog Ministarstva zdravlja u Gazi, u sukobu je ubijeno 44 ljudi, uključujući 15 dece, dok je 360 osoba ranjeno.
To je bio najveći sukob od jedanaestodnevnog rata u Gazi prošle godine, a prekidu vatre je posredovao Egipat.
Pročitajte i ovo: Drugi dan borbi između Izraela i Gaze, broj poginulih rasteAmbasador Izraela u UN Gilad Erdan je uoči sastanka pozvao Savjet da odgovornim za sukob proglasi Islamski džihad, optužujući tu organizaciju da koristi stanovnike Gaze kao ljudske štitove.
Ambasadorka SAD u UN Linda Tomas Grinfild je kazala da podržava pravo Izraela "da brani svoj narod od prijetnji terorista".
"Ovaj savjet trebalo bi da bude u stanju da zajedno i bezuslovno odbaci terorizam palestinskog Islamskog džihada, čije su bezobzirne akcije rizikovale živote civila", rekla je Tomas Grinfild.
S druge strane, palestinski ambasador Rijad Mansur je osudio "neopravdanu agresiju" Izraela.
"Koliko još djece moramo da sahranimo dok neko ne kaže što je dosta, dosta je", kazao je Mansur.
Palestinski islamski džihad formiran je među militantnim Palestincima u Pojasu Gaze 1970-ih godina kao niz labavo povezanih frakcija, a ne kohezivna grupa, podaci su State Departmenta. Predan je stvaranju islamske palestinske države i uništenju Izraela kroz sveti rat. Zbog snažne podrške Izraelu, Sjedinjene Države su identificirale pokret kao neprijateljski. Pokret se protivi umjerenim arapskim vladama za koje vjeruje da su "zaražene zapadnim sekularizmom".
Pokret je prijetio odmazdom protiv Izraela i Sjedinjenih Država za ubistvo vođe Fathija Shaqaqija na Malti u oktobru 1995. Izvodio je samoubilačke bombaške napade na izraelske ciljeve na Zapadnoj obali, Pojasu Gaze i Izraelu. Prijetio je napadom na američke interese u Jordanu.
Broj pripadnika Pokreta nije poznat, prema podacima State Departmenta. Djeluje prvenstveno u Izraelu i okupiranim područjima te drugim dijelovima Bliskog istoka, uključujući Jordan i Liban. Najveća frakcija nalazi se u Siriji. Prima finansijsku pomoć od Irana i ograničenu pomoć od Sirije.