Odlazak Havela, velikog borca za demokratiju

Počast Vaclavu Havelu

FOTOGALERIJA: Počast Vaclavu Havelu

Mirjana Rakela

Vaclav Havel, disident, dramatičar, predsjednik i vodeća figura „baršunaste revolucije“ koja je srušila komunizam u Čehoslovačkoj, umro je u 76. godini.

U vrijeme komunizma njegove drame su bile zabranjene, a on je proveo pet godina u zatvoru .

Godine 1989., stao je na čelo Baršunaste revolucije, postao posljednji predsjednik Čehoslovačke, a tri godine kasnije, i prvi predsjednik nove neovisne Republike Češke.

Vrijeme provedeno u zatvoru, ali i ovisnost o cigaretama, utjecali su na njegovo zdravlje. No, iako bolestan, nakon brojnih operacija, Havel je nastavio svoju borbu za ljudska prava i demokraciju.

Iako već odavno nije predsjednik Češke, mnogi smatraju da je bio savjest nacije.

"Želimo živjeti u slobodnoj, demokratskoj i prosperitetnoj Čehoslovačkoj. Želimo da se vratimo u Europu, i nikada nećemo odustati od naših ideala, bez obzira na sve što se događa u narednim danima",rekao je Vaclav Havel 23. novembra 1989. pred oko 300.000 građana na Vaclavskom trgu u Pragu.

VIDEO: Intervju Havela za RSE o Baršunastoj revoluciji (novembar 2009.)

Vaclav Havel - Plišana revolucija, 1989.god.

Baršunasta revolucija počela je šest dana ranije, uz miran prosvjed studenata koji je nasilno slomila policija. No, to nije zaustavilo prosvjede protiv sovjetske okupacije i komunistčke represije. U narednim danima, stotine tisuća Čeha i Slovaka su izašli na ulice.

Havel, disident i dramatičar, postaje ključna figura revolucije, i zahvaljajući njegovoj sposobnosti za pregovore, uslijedio je miran kraj komunističke vladavine.

Do kraja te godine, Havel je izabran za predsjednika slobodne Čehoslovačke. Četiri desetljeća komunizma za građane te zemlje bila su prošlost.

U zgradi dražavnog parlamenta koju će 1995. prepustiti Radiju Slobodna Evropa tada je rekao.:

"Jednoglasno sam izabran za predsjednika naše republike od strane Savezne skupštine. Hvala svima, Česima, Slovacima, pripadnicima drugih nacionalnosti za podršku. Obećavam da neću izigrati povjerenje koje ste mi dali. Vodiću ovu zemlju na slobodne izbore“.

Vaclav Havel je rođen 5. oktobra 1936. godine u bogatoj obitelji.

Komunisti, koji su došli na vlast 1948., zaplijenili su većinu obiteljske imovine a Havelu je zabranjeno studiranje.

Nakon vojske, počinje ga privlačiti kazalište, i najprije radi kao kazališni radnik, a zatim, šezdesetim, piše drame koje su se često bavile apsurdnosti života u komunizmu.

FOTOGALERIJA: Vaclav Havel

Život Vaclava Havela

Godine 1968., pod vodstvom sovjetskih vojnika i Varšavskog pakta, u Čehoslovačkoj naslino okončava reformističko Praško proljeća.

Zabranjuju se i Havelove predstave, među njima Audicija i Izložba. Pisac je stavljen pod stalni policijski nadzor.

Godine 1976., on je suaotor Povelje 77, peticije kojom se traži poštovanje međunarodnih sporazuma o građanskim pravima. Potpisnici Povelje su bili progonjeni, a Havel je bio zatvoren tri i pol godine.

Trinaset godina kasnije, istočna Europa je na pragu burnih promjena. U septembru te godine, tisuće Istočnih Nijemaca stižu u Prag, u pokušaju da prebjegnu na Zapad. Dva mjeseca kasnije srušen je Berlinski zid.

U novembru se policija sukobljava sa studentima na demonstracijama u Pragu. To je izazvalo masovni gnjev građana i prosvijede.

Rađa se Baršunasta revolucija, a Havel postaje njena vodeća figura, kao jedan od osnivača građanskog opozicijskog foruma.

Uz komunistički režim koji je brzo pucao po šavovima, Havel je lansirao svoju kampanju za predsjednika Čehoslovačke 10. decembra – na Međunarodni dan ljudskih prava, riječima:

"Nemojmo dopustiti da bilo tko, na bilo koji način, prlja lijepo lice naše mirne revolucije. Istina i ljubav moraju pobijediti laži i mržnju."

VIDEO: Havel o Radiju Slobodna Evropa (mart 2009.)

Havel: RSE je važan za slobodnu komunikaciju (mart 2009.)

Havel je izabran za predsjednika 29. decembra 1989, manje od šest tjedana nakon prvih masovnih demonstracija koje su pozvale na promjenu.

Nakon ponovnog izbora 1990., Havel je proveo veći dio svog vremena pokušavajući sačuvati čehoslovačku federaciju od razbijanja.

Nije uspio i podnio je ostavku 1992. godine. No, nakon „razvoda“ Čehoslovačke, bio je izabran za predsjednika nove neovisne Republike Češke dva puta - 1993. i 1998. godine.

Do trenutka kada Havel odlazi u poltičku mirovinu 2003., Češka je članica NATO-a i na pragu ulaska u Europsku uniju.

U svojim kasnijim godinama, pratile su ga bolesti. Godine 1996., prva supruga Olga umrla je od raka pluća, sam je podvrgnut operaciji zboga tumora na plućima. Dvije godine kasnije, skoro je umro nakon operacije zbog puknuća debelog crijeva.

Iako bolestan, nastavlja svoju borbu za ljudska prava i demokraciju. Diže svoj glas zbog stanja na Kubi, u Rusiji, Kini i Bjelorusiji.

U jednom od svojih posljednjih intervjua za Radio Slobodnu Evropu, Havel je, osvrćući se na događaje 1989. kazao da je postalo jasno da će prije ili kasnije doći do promjena, samo je pitanje bilo kada. Studentske demonstracije su bile okidač:

"Oni nisu mogli predvidjeti kako će se sve to ispasti i da će to biti gruda snijega koja će pokrenuti lavinu. Naravno, nismo znali ni.mi. Pod 'mi' mislim na potpisnike Povelje 77, disidente. Ono što je bilo jasno, međutim – o tome sam govorio ili pisao - jeste da će se prije ili kasnije ta gruda snijega pretvoriti u lavinu, no nismo znali kaka će se to dogoditi. No bilo je jasno da će prije ili kasnije moralo dogoditi. "

Tokom života, Havel se borio za "civilno društvo" koje se temelji na poštenju i humanizmu. Kako su godine prolazile često je dolazio u sukob s pragmatičnim političarima u svojoj zemlji.

Havel je nadgledao put svoje zemlje i mirnu tranziciju u demokraciju. Bilo je na tom putu problema, ali danas je Češka dio zapadne demokracije.

U svijetu će biti zapamćen, jednako kao i među svojim sunarodnjacima, zbog svega što je radio i čemu je posvetio svoj život – ustrajnoj borbi za prava čovjeka i demokraciju.