Međunarodna likovna kolonija u Breškama kod Tuzle dvanaesti put je otvorila vrata brojnim poklonicima umjetnosti. Ova likovna manifestacija među najznačajnijim je kulturnim događajima u BiH, a prepoznata je i van bh. granica. To potvrđuje činjenica da svake godine sve više umjetnika iz drugih evropskih zemalja želi biti dio Kolonije.
Kultura u bh. društvu na samim je marginama. Razlog tome je, smatraju i umjetnici i sociolozi – poremećeni sustav vrijednosti. Nekada su umjetnici živjeli od umjetnosti i za umjetnost, danas teško žive, a njihova djela postala su samo roba na tržištu.
„Neki sociolozi kulture govore da velike krize stvaraju velika djela. Međutim, ja mislim da je to stoljeće nove rezignacije, stoljeće mediokriteta, stoljeće kvaziumjetnika, kvazivrijednosti. Mislim da dolazi vrijeme početka kraja umjetnosti“, smatra Čazim Sarajlić, likovni umjetnik.
Slična iskustva imaju i u Crnoj Gori, kaže tamošnja mlada umjetnica Ana Ščekić.
„U Crnoj Gori je bukvalno sreća da li ćete moći da unovčite nešto, neki svoj umjetnički rad. Značaj se pridaje samo komercijali, tako da mnogi umjetnici koji bi stvarali nešto što je stvarno njihovo, lagano odustaju od toga i bave se stvarima koje su prijemčive za ljude“, navodi ona.
Umjetnica iz Hrvatske, Jelena Đurkić, smatra, pak, da je svako vrijeme i stoljeće imalo posebnu težinu za umjetnike.
„Prije svega, mislim da je to nekako - relativna stvar, relativne prirode. Na primjer, umjetnik prije sto, dvjesto godina, mislim da je imao istih ovakvih poteškoća, problema, što se tiče shvaćanja od strane društva i publike. A isto tako, kad se dogodi nekakva izložba, ovakva nekakva kolonija, mislim da je to onda nekakav poticaj, ohrabrenje.“
Za kulturu i umjetnost ne mare ni političari ni vlast. U kantonalnim proračunima za kulturu se izdvaja tek jedan posto sredstava.
Sarajlić: Evropa pred "trijumfalnom kapijom poraza"
HKD Napredak Tuzla uspjelo je ove godine organizirati 12. Međunarodnu likovnu koloniju - samo zahvaljujući entuzijazmu.
„Koliko god mi mislili da se bez vlasti ne može raditi, ipak svi fondovi, svi projekti koji idu prema vlasti trebaju biti prepoznati. Ono što je vrlo žalosno – da u većini slučajeva se svi projekti stavljaju pod isto, bez obzira da li to trajalo godinu, dvije, deset, petnaest godina, tako da imam osjećaj nekada da nitko ne gleda u to koliko se radi, što ostaje iza toga i koliki je značaj nečega, nego da se pro forma daju samo novci“, kaže predsjednik HKD Napredak, Nikola Čiča.
Trpimir Grgić, umjetnik iz Hercegovine, kaže da će biti bolje onda kada pravi ljudi budu postavljeni na prava mjesta.
„Već sam rekao da bi priliku trebalo dati mladima, ima dosta talentiranih mladih ljudi i sposobnih da nešto učine što se tiče kulture u Bosni i Hercegovini, samo nam treba pružiti priliku. Neko dobije, neko ne dobije, neko manje, neko više, neki se zatvore u svoje ateljee, ne izlaze nikako, ne pokazuju se, ne prave izložbe. Treba nam dati neku dodatnu injekciju, nešto“, smatra Grgić.
Ali umjetnici koji dolaze iz drugih zemalja u Bosnu i Hercegovinu vraćaju se u svoje zemlje s pozitivnim dojmovima. Smatraju da je naša zemlja prepuna umjetničkih potencijala, a da s nerazumijevanjem umjetnika ima svugdje problema, pa i u zemljama Evropske unije.
„Ah, svakako je umjetnicima teško. Neki formulari za dotacije su suviše komplicirani da se popune, traže nam neke specijalne potvrde, mišljenja historičara umjetnosti, tako da umjetnici ne mogu uvijek lako doći do tih dotacija, iako nam se govori da Evropska unija podržava i da ima neke projekte upravo za kulturu. U praksi to baš i nije tako“, kaže Petra Jovanovska, umjetnica iz Češke.
I zato smatra Čazim Sarajlić - Europa je opterećena procesom globalizacije pa i krizom duha.
„Evropa se danas, nažalost, našla, da tako kažem, pred trijumfalnom kapijom sopstvenog poraza, jer Evropa je umorna, Evropa je premorena, a nama su potrebni ljudi nove inspiracije. Međutim, potrebno je da se doživi katarza u svim sferama života, pa i u umjetnosti.“
Kultura u bh. društvu na samim je marginama. Razlog tome je, smatraju i umjetnici i sociolozi – poremećeni sustav vrijednosti. Nekada su umjetnici živjeli od umjetnosti i za umjetnost, danas teško žive, a njihova djela postala su samo roba na tržištu.
„Neki sociolozi kulture govore da velike krize stvaraju velika djela. Međutim, ja mislim da je to stoljeće nove rezignacije, stoljeće mediokriteta, stoljeće kvaziumjetnika, kvazivrijednosti. Mislim da dolazi vrijeme početka kraja umjetnosti“, smatra Čazim Sarajlić, likovni umjetnik.
Ščekić: U Crnoj Gori je bukvalno sreća da li ćete moći da unovčite nešto, neki svoj umjetnički rad. Značaj se pridaje samo komercijali
„U Crnoj Gori je bukvalno sreća da li ćete moći da unovčite nešto, neki svoj umjetnički rad. Značaj se pridaje samo komercijali, tako da mnogi umjetnici koji bi stvarali nešto što je stvarno njihovo, lagano odustaju od toga i bave se stvarima koje su prijemčive za ljude“, navodi ona.
Umjetnica iz Hrvatske, Jelena Đurkić, smatra, pak, da je svako vrijeme i stoljeće imalo posebnu težinu za umjetnike.
„Prije svega, mislim da je to nekako - relativna stvar, relativne prirode. Na primjer, umjetnik prije sto, dvjesto godina, mislim da je imao istih ovakvih poteškoća, problema, što se tiče shvaćanja od strane društva i publike. A isto tako, kad se dogodi nekakva izložba, ovakva nekakva kolonija, mislim da je to onda nekakav poticaj, ohrabrenje.“
Za kulturu i umjetnost ne mare ni političari ni vlast. U kantonalnim proračunima za kulturu se izdvaja tek jedan posto sredstava.
Sarajlić: Evropa pred "trijumfalnom kapijom poraza"
HKD Napredak Tuzla uspjelo je ove godine organizirati 12. Međunarodnu likovnu koloniju - samo zahvaljujući entuzijazmu.
„Koliko god mi mislili da se bez vlasti ne može raditi, ipak svi fondovi, svi projekti koji idu prema vlasti trebaju biti prepoznati. Ono što je vrlo žalosno – da u većini slučajeva se svi projekti stavljaju pod isto, bez obzira da li to trajalo godinu, dvije, deset, petnaest godina, tako da imam osjećaj nekada da nitko ne gleda u to koliko se radi, što ostaje iza toga i koliki je značaj nečega, nego da se pro forma daju samo novci“, kaže predsjednik HKD Napredak, Nikola Čiča.
Trpimir Grgić, umjetnik iz Hercegovine, kaže da će biti bolje onda kada pravi ljudi budu postavljeni na prava mjesta.
Grgić: Priliku trebalo dati mladima, ima dosta talentiranih mladih ljudi i sposobnih da nešto učine.
Ali umjetnici koji dolaze iz drugih zemalja u Bosnu i Hercegovinu vraćaju se u svoje zemlje s pozitivnim dojmovima. Smatraju da je naša zemlja prepuna umjetničkih potencijala, a da s nerazumijevanjem umjetnika ima svugdje problema, pa i u zemljama Evropske unije.
„Ah, svakako je umjetnicima teško. Neki formulari za dotacije su suviše komplicirani da se popune, traže nam neke specijalne potvrde, mišljenja historičara umjetnosti, tako da umjetnici ne mogu uvijek lako doći do tih dotacija, iako nam se govori da Evropska unija podržava i da ima neke projekte upravo za kulturu. U praksi to baš i nije tako“, kaže Petra Jovanovska, umjetnica iz Češke.
I zato smatra Čazim Sarajlić - Europa je opterećena procesom globalizacije pa i krizom duha.
„Evropa se danas, nažalost, našla, da tako kažem, pred trijumfalnom kapijom sopstvenog poraza, jer Evropa je umorna, Evropa je premorena, a nama su potrebni ljudi nove inspiracije. Međutim, potrebno je da se doživi katarza u svim sferama života, pa i u umjetnosti.“