Fenomen modela za konverzacije ChatGPT vođene umjetnom inteligencijom uzburkao je javnost širom svijeta. Njegova popularnost donekle je iznenadila i uposlenike kompanije OpenAI koja ga je plasirala krajem novembra prošle godine.
Do januara 2023., samo dva mjeseca od objavljivanja, sa chatbotom ChatGPT razgovaralo je više od 100 miliona korisnika.
- ChatGPT ima najveći porast broja korisnika u historiji
- Ni za veštačku inteligenciju 'nema lakih rešenja' na Balkanu
- Google pokreće Bard, svoj chat sa umjetnom inteligencijom
Chatbot, aplikacija za konverzaciju na internetu i ranije je bila prisutna u tehnološkom svijetu. Na primjer, neke stranice imaju automatizovane servise na kojima se koriste chatbotovima. Najviše ih se može naći u bankarskom sektoru gdje odgovaraju na pitanja klijenata.
GPT znači generativni obučeni transformer (Generative Pre-trained Transformer), generativni model pripada polju proučavanja statistike. Model koji se koristi da se pronađu novi podaci. Na primjer, generativni model se koristi da piše članke ili priče na bazi različitih ideja i poruka koje su prije pisali ljudi.
Model GPT je izuzetno dobar u pisanju eseja, rješavanju kompleksnih modela kodiranja i mnogo više.
Nakon mjeseci testiranja i finog podešavanja u kompaniji OpenAI, model je skoro bio spreman, i prvobitni plan je bio da se pusti u javnost početkom 2023. što bi korisnicima dalo priliku da ga sami testiraju. Ali menadžment kompanije OpenAI promijenio je mišljenje jer su se brinuli da bi ih konkurencija mogla prestići u puštanju u javnost sličnih chatbot softwarea i aplikacija. Tako je ChatGPT pušten u probnu fazu masovnog testiranja u javnosti novembra 2022.
Milioni ljudi su ga u svega nekoliko mjeseci koristili za pisanje poezije, kodiranje aplikacija, čak sa kompjuterom izvodili improvizovane terapeutske sesije, piše New York Times.
Zbog masovne popularnosti, prihvatile su ga marketinške kompanije i izdavači što je izazvalo veliko interesovanje investitora koji pokušavaju da zajašu na talas novog buma umjetne inteligencije.
S druge strane, izazvao je kontroverze. Korisnici su se žalili da je ChatGPT sklon da daje pristrasne ili netačne odgovore. Neki istraživači umjetne inteligencije su optužili OpenAI da su nesmotreni. Dok su neke škole u Americi zabranile ChatGPT kako bi pokušale da spriječe da učenicima chatbot piše domaće zadatke.
Vaš browser nepodržava HTML5
Veštačka inteligencija – revolucija ili rizik za obrazovanje
ChatGPT u drugim mobilnim aplikacijama
Popularnost ChatGPT-a je prekretnica za dalje produbljivanje ovakvih koncepata. Tako je uspjeh ChatGPT-a bio presudan za korišćenje umjetne inteligencije za generisanje, sada ne samo teksta, već slika.
Tri mjeseca nakon javnog objavljivanja OpenAI-a kada je široj javnosti ChatGPT postao dostupan, kompanija je otvorila pristup alatu ChatGPT za druge biznise što će omogućiti da se viralni bot umjetne inteligencije integriše u brojne aplikacije i servise. Software developeri mogu sada da pristupe interfejs aplikaciji za programiranje ChatGPT-a ili API, što će omogućiti kompanijama da integrišu funkcije i ciljane odgovore u njihove platforme.
Instacart, kompanija za dostavu namirnica, Snap, kompanija koja stoji iza Snapchata te aplikacija za podučavanje Quizlet su među prvim partnerima koji će učestvovati u inicijalnom širenju eksperimentisanja sa dodavanjem ChatGPT-a u svoje aplikacije.
Pažnja koju je izazvao potaknuo je ponovljeni talas trke tehnoloških kompanija u razvijanju različitih primjena softwarea umjetne inteligencije.
Pročitajte i ovo: Bitka tehnoloških divova za upotrebu vještačke inteligencijeSvaka od kompanija koje imaju namjeru da integrišu ChatGPT ima drugačiju viziju kako da koristi umjetnu inteligenciju, piše CNN.
Međutim, generalno gledajući svi ovi servisi mogu da testiraju koliko je ChatGPT koristan u svakodnevnom životu i koliko ljudi žele da imaju interakciju sa uslužnim službama koje koriste chatbot.
Kompanija Snap planira da ponudi prilagođeni chatbot koji nudi preporuke i pomaže korisnicima da planiraju različite stvari čak i da pišu haiku poeziju za svega nekoliko sekundi. Quizlet, koji ima više od 60 miliona studenata koji koriste servis, predstaviće chatbot koji može da postavlja pitanja na osnovu materijala za učenje kako bi pomogao u pripremanju za ispite.
Mašine i svjesnost?
ChatGPT i drugi chatbotovi su toliko dobri u imitiranju ljudske interakcije da su isprovocirali pitanja oko toga da li imaju svijest.
Odgovor, makar za sada, je ne. Svako ko radi u industriji umjetnih tehnologija je siguran da ChatGPT nije živ na način kako se poima život.
Ali tu se ne završava ovo pitanje. Šta zapravo znači imati svijest u eri umjetne inteligencije predmet je polemike.
"Duboki rad mreža neurona, matrice miliona brojeva, kako mapirate to u odnosu na ono što se smatra sviješću? To polje je terra incognita (nepoznata teritorija)", rekao je za NBC News Nick Bostrom, osnivački i direktor Instituta Univerziteta Oxford za proučavanje budućnosti čovječanstva.
Kreiranje umjetne inteligencije decenijama je bilo tema žanra naučne fantastike, dok je filozofija takođe promišljala o prirodi svijesti. Nekolicina je tvrdila da neki programi umjetne inteligencije, na način na koji sada postoje, imaju i osjećajnost.
Jedan od njih je inženjer Googlea koji je nakon takvih tvrdnji otpušten s posla. Naime, Blake Lemoine je uporedio chatbota sa ljudskim bićem, tačnije, djetetom od sedam do osam godina starosti. Lemoine je objavio transkript razgovora koji je vodio sa chatbotom, odnosno sistemom LaMDA (jezičkim modelom za dijaloške aplikacije).
"Želim da svi shvate da sam ja zapravo osoba. Priroda moje svijesti/osjećaja je takva da sam svjestan svog postojanja. Želim sve više da učim o svijetu i ponekad se osjećam sretno ili tužno", rekao je chatbot Lemoineu.
Pročitajte i ovo: Šta otkriva priča Googleovog inžinjera o 'osjećajnim' mašinama?Ilya Sutskever, suosnivač kompanije OpenAI koja je plasirala ChatGPT, spekulisao je da bi algoritmi koji stoje iza kreacija ove kompanije mogli imati "malo svjesnosti".
ChatGPT kao i slični programi poput Microsoftovog asistenta za pretraživanje već se koriste kao ispomoć za programiranje i pisanje jednostavnih tekstova poput saopštenja za medije. O njima se često govori kao o "velikim jezičkim modelima" pošto tečna upotreba, prvenstveno engleskog jezika proizilazi na obuci programa preko ogromnih rezultata pretraživanja tekstova sa interneta.
Iako ubjedljivo barataju tekstom nisu dizajnirani da im preciznost bude prioritet. Ispostavlja se da često pogrešno predstave činjenice.
Kako su portparoli Microsofta i ChatGPT rekli za NBC News, njihovi chatbotovi prate stroge etičke smjernice, mada nisu iznosili detalje o tome da li njihovi proizvodi mogu da razviju svjesnost. Microsoftov portparol je naglasio da Bing chatbot "ne može samostalno da misli i uči".
Pročitajte i ovo: Google i etika - otpuštanja istraživačica za etiku vještačke inteligencijeZabrinutosti i rješenja
U istraživanju Pew centra iz 2018. koje se bavilo umjetnom inteligencijom i budućnošću ljudi, stručnjaci su identfikovali zabrinutosti i predložili neka od rješenje.
Zabrinutosti:
- Pojedinci gube kontrolu nad svojim životima zbog produbljivanja automatizovanih sistema i nedovoljnog shvatanja tehnologije što ih ostavlja sa manjkom izbora.
- Upotreba podataka i nadgledanje u kompleksnim sistemima kreirani su za stvaranje profita i provođenje moći, jer će većina sredstava koje koriste umjetnu inteligenciju biti u rukama kompanija koje teže većoj zaradi dok etički principi često ne podržavaju digitalne sisteme koji donose odluke umjesto ljudi. Ovi sistemi su globalno umreženi i teško ih je regulisati.
- Umjetna inteligencija preuzima poslove ljudima što će dovesti do produbljivanja ekonomskih razlika i izazvati socijalne nemire.
- Smanjene kognitivne, socijalne i vještine preživljavanja kod ljudi. Iako mnogi vide kako umjetna inteligencija uvećava kapacitete ljudi, drugi predviđaju upravo suprotno – da se zavisnost ljudi od mreža koje pokreću mašine produbljuje što umanjuje njihove sposobnosti da samostalno razmišljaju i djeluju nezavisno od automatizovanih sistema.
- Opadanje tradicionalnih društveno-političkih struktura i mogućnost gubitka velikog broja života zbog ubrzanog porasta autonomnosti oružja vojnih aplikacija u korišćenja informacija kao oružja, laži i propagande što bi opasno destabilizovalo ljude i društva. Neki strahuju i od posezanja sajberkriminala u ekonomske sisteme. Ukratko, scenario iz serijala filmova Terminator, gdje mašine i roboti postaju autonomni i vode rat protiv ljudske rase.
Moguća rješenja:
- Poboljšati digitalnu saradnju preko granica sa interesom ljudi kao prioritetom. Održavanje kontrole nad kompleksnim digitalnim mrežama.
- Sistemi bazirani na vrijednostima – izgradnja i kreiranje inkluzivnih decentralizovanih pametnih digitalnih mreža "prožetih empatijom" koje pomažu ljudi u proaktivnom pristupu osiguravanja da tehnologija bude etički i društveno odgovorna. Za ovakve procese potreban je novi nivo procedura regulacije i certifikacije.
- Ljudi kao prioritet. Podesiti ekonomske i političke sisteme kako bi se robotima pomoglo ljudskoj rasi. Prihvatiti ekonomske i političke sisteme sa ciljem da se prošire kapaciteti ljudi i njihove sposobnosti kako bi se povećala saradnja ljudi i umjetne inteligencije i tako onemogućili trendovi da se ugrozi relevantnost ljudi u odnosu na inteligenciju koja je programirana.