Kada su oružane snage Gruzije pronašle Mirijana Bezitadzea, on je pronašao Boga.
Nije da je Bezitadze religiozan. Kao i hiljade drugih potencijalnih regruta njegovih godina, 21-godišnjak se poziva na religiju da bi izbjegao obaveznu vojnu službu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Bezitadze je iskoristio rupu u zakonu o regrutaciji upisavši se kao sveštenik u Crkvi biblijske slobode, samostalno opisane kao "kršćansko-evangelističko-protestantske" organizacije osnovane 2017. godine.
Da biste bili zaređeni morate se pojaviti na sastanku sa ličnom kartom i 50 larisa (18,50 dolara).
Crkva kaže da je do sada oko 20.000 mladih dobilo dokumente koji ih klasifikuju kao sveštenike, što im omogućava da odlože vojnu službu u ovoj malenoj zemlji u ruskom susjedstvu na istočnoj obali Crnog mora.
"Ja sam protiv nasilja kojem država izlaže gruzijsku omladinu", kaže Bezitadze za RSE. "To je oblik nasilja kada prisilite osobu da izgubi godinu svog života u službi nekih apstraktnih ideja. Skriveno u patriotskim motivima, ali zapravo je samo oblik robovskog rada jer se ti ljudi jednostavno koriste kao neplaćeni radnici."
Relikt sovjetskih vremena
Vojna obaveza u Gruziji, gdje su svi muškarci u dobi od 18 do 27 godina podvrgnuti obaveznom 12-mjesečnom boravku u vojsci, dugo se smatrala reliktom sovjetskih vremena.
Od sticanja nezavisnosti početkom devedesetih godina, država se kretala tamo-vamo oko pitanja vojne obaveze, jer je trebalo stvoriti profesionalnu vojsku.
Gruzijska vojska se našla u stanju stalne pripravnosti nakon što je separatistička regija Abhazija, koju podupire Rusija, proglasila nezavisnost početkom devedesetih godina usred sukoba između separatista i gruzijske vlade.
Nakon petodnevnog gruzijsko-ruskog rata u avgustu 2008. godine, Moskva je priznala nezavisnost Abhazije i još jedne odmetnute gruzijske regije, Južne Osetije.
Gruzija i velika većina međunarodne zajednice smatraju oba regiona kao teritorije koje su okupirali Rusi.
Gruzija nastoji stvoriti istinski profesionalnu vojsku.
Gruzijska vojska ima oko 26.000 muškaraca i žena, podaci su Informativne grupe Džejn (Jane Information Group), što je čerdeseti dio ukupne veličine ruske vojske.
Ali s platom od oko 75 larisa mjesečno, Bezitadze i drugi tvrde da oko 6.000 regruta svake godine za državu znači vojnu ali i jeftinu radnu snagu.
'Hrišćanska dužnost'
I sama Crkva biblijske slobode utemeljena je na političkom interesu, a ne na vjerskoj osnovi.
Libertarijanska politička stranka Girči osnovala je crkvu 2017. s ciljem da pomogne mladim Gruzijcima da izbjegnu vojnu službu.
Ona koristi Zakon o služenju vojnog roka, u kojem se navodi da sveštenici i oni koji studiraju u vjerskim školama imaju pravo zahtijevati izuzeće od obavezne službe. Biskup crkve, Ačo Kačidze, kaže da ga njegova vjera prisiljava da donese više slobode narodu.
"Smatram da je to naša hrišćanska dužnost da se borimo protiv sistema koji je napravljen da ugnjetava osobu i vodi je tamo gdje ne želi biti odvedena", kaže on. "Smatramo da bi obavezna vojna služba trebala biti ukinuta i da bi zemlja trebala prijeći na ugovorni sistem, gdje su vojnici ljudi koji žele biti vojnici i tretiraju se kao profesionalci.“
Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili (lijevo) i patrijarh gruzijske pravoslavne crkve Ilija II sudjeluju u molitvi tokom ceremonije komemoracije u Tbilisiju.
Skoro svaku raspravu, pa tako i o regrutaciji, u uveliko nadzire Gruzijska pravoslavna crkva. Većina od ukupno pet miliona ljudi u južnom Kavkazu smatra se pravoslavcima, a 85-godišnji patrijarh Ilija II uživa široko poštovanje.
Nezadovoljni Girčijevim potezom, članovi parlamenta iz vladajuće stranke u martu su predložili amandman na zakon koji bi pravoslavnim sveštenicima ograničio izuzeće od služenja vojnog roka.
Inicijator takvog prijedloga, Irakli Sešijašvili, kaže da je đavo u sitnim detaljima: prema njegovim riječima, pet Muslimana, 165 Jehovinih svjedoka, 50 pravoslavnih kršćana i 6.908 sljedbenika Crkve biblijske slobode koriste zakon da bi izbjegli službu.
Povratna reakcija
U rijetkom protivljenju dominaciji Pravoslavne crkve, inicijativu je odmah osporilo nekoliko vjerskih organizacija. "Ne možemo imati jednu religijsku organizaciju koja bi bila superiornija od druge", rekao je Tariel Nakaidze, šef Unije gruzijskih muslimana.
"Naša muslimanska zajednica nikada nije odstupila od vojne službe, ali poenta je u pristupu koji parlament vodi prema svojim građanima. Mi kao građani moramo da štitimo demokratiju, sekularizam i jednakost u ovoj zemlji."
Povratna reakcija je bila toliko jaka da je njen autor stavio prijedlog na čekanje, barem za sada.
Međutim, Sešijašvili, šef Odbora za odbranu, kaže da inicijativa nije zamrla i da će nastaviti konsultacije s političkim strankama kako bi se vidjelo šta se može učiniti.
U međuvremenu, Gruzijska pravoslavna crkva poduzima korake u borbi protiv uspona Crkve biblijske slobode.
Ona je stvorila je novu vjersku organizaciju, Zajednicu pravoslavnih kršćana u katakombama, "kako bi spasila gruzijsku omladinu od Girči kulta", kaže Džordži Andriadze, koji je dobro povezan sa zvaničnom Pravoslavnom crkvom.
"Pravoslavna omladina nema drugog načina i prisiljeni su na ovo šarlatanstvo, nepostojeći kult koji je Girči stvorio", kaže on.
"Sada imamo šansu da te ljude vratimo pravoj pravoslavnoj crkvi. Ovi mladići kažu da su bili primorani da postanu članovi crkve Girči kako bi izbjegli službu i da bi radije postali članovi jedne pravoslavne organizacije", dodaje on.