Predsjedništvo BiH, zatim lideri 14 političkih partija, poslanici i delegati oba doma Skupštine BiH – ukratko, svi najodgovorniji nosioci vlasti u BiH potpisali su i preuzeli obavezu provođenja reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji. Međutim, od verbalne podrške se nije odmaklo. Umjesto dugoročnih reformi, praktično, samo se gase dnevno – politički požari.
Od izjave Predsjedništva BiH proteklo je pet, od ekspozea predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, tri mjeseca, u kojem je kao prioritet naveo:
“Naš prioritet je otklanjanje zastoja u procesu evropskih integracija, da radimo vrlo kredibilno na pripremi i provođenju reformi kako bi bili u prilici da podnesemo aplikaciju odnosno da dobijemo kandidatski status za članstvo u EU”, poručio je Zvizdić.
Dugoročne reforme na ekonomskom i socijalnom planu koje bi BiH izvele iz krize i otklonile ogroman zastoj u procesu evropskih integracija, nisu ni na vidiku.
Bh. političari su zauzeti otklanjanjem svakodnevnih problema i gašenjem trenutnih požara. Potpredsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić je dao ostavku na članstvo u SDS-u i na sve funkcije. Opozicija govori o novoj skupštinskoj većini pa čak i o novom premijeru. Branislav Borenović iz Partije demokratskog progresa kaže:
„Mi ćemo učiniti sve da formiramo novu skupštinsku većinu, i smatramo da ona treba biti sastavljena bez Saveza nezavisnih socijaldemokrata kao nekog ko je bio ključni politički factor u vlasti RS ali i BiH.”
Fadil Novalić
U Federaciji, stalne nesuglasice u jedva sastavljenoj vladajućoj koaliciji. Nakon posljednje sjednice Vlade, premijer Fadil Novalić je kao poseban domet ocijenio to što su svi ministri radili svoj posao:
“Najbolja odluka koja spade u moj domen, sa čime sam ja najzadovoljniji je to što su na sjednicu došli svi ministri”, rekao je Novalić.
Ovo “svi ministri” se odnosi na članove Vlade iz HDZ BiH, koji su bojkotovali dvije sjednice zbog neslaganja oko smjena i imenovanja u javnim preduzećima. Politička analitičarka, Ivana Marić kaže da je riječ o različitim prioritetima koje imaju političari i građani, odnosno o drugačijim pogledima onog što je najbitnije za budućnost zemlje.
„Za političke stranke prioriteti su očito bili, prvo – zauzimanje ministarskih pozicija, pa zauzimanje direktorskih pozicija i moći nad javnim poduzećima, tako da će građani morati još sačekati dok oni završe svoje prioritete, pa će se onda, možda, pozabaviti i s onim što su obećali. Međutim, već je sedmi mjesec nakon izbora, još uvijek nema tih reformi, nema novih radnih mjesta, nema boljih uvjeta za socijalno ugrožene građane. Očito je da je njima najvažnije da se preuzmu centri moći u poduzećima, da se riješe kadrovski mjesta koja su vjerovatno obećali ljudima koji su ih podržavali u izbornoj kampanji.. A, građani? Oni mogu čekati. To nije baš visoko na njihovoj listi prioriteta“, kaže Marić.
Program menadžer Centara civilih inicijativa, Adis Arapović smatra da bh. političari nemaju interes za provođenje ekonomskih i drugih strukturalnih reformi, jer bi one znatno smanjile moć koju sada imaju. Reforme ne traži samo Evropska unija nego i Međunarodni monetarni fond, podsjeća Arapović.
„Bh. politički establišment će u bliskoj budućnosti pokušavati na sve načine da minimizira opseg i obuhvat očekivanih reformi, čak će ih blokirati gdje god to mogu, sa prostom namjerom da zadrže status quo, a da taj status quo neko drugi plati, jer domaćeg novca za zadržavanje statusa quo više nema. To je ustvari ta igra mačke i miša sa MMF-om, kojeg oni ubjeđuju već nekoliko godina unazad da će ipak provoditi reforme, ali pod uslovom da njima MMF da novac da se začepe trenutne budžetske rupe. S druge strane, MMF-ova logika je potpuno suprotna: provedite reforme pa ćemo onda, na temelju rezultata koje proizvedete, mi vrlo rado sufinansirati ekonomski oporavak“, navodi Arapović.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, dr Azra Hadžiahmetović kaže da je u BiH još uvijek politika, a ne ekonomija na prvom mjestu, navodeći još jedan faktor koji presudno utiče na reformsko zaostajanje zemlje
Azra Hadžiahmetović
“To je nerazumijevanje potrebe da se što brže i u što kraćem roku reaguje na ključna pitanja koje aktuelno vrijeme traži, odnosno ono na šta su se bh. političari obavezali potpisujući Izjavu o ubrzanju procesa evropskih integracija. Želim još da napomenem da jačanjem ekonomskih faktora, konkurentnosti bh. ekonomije i njeno osposobljavanje da funkcioniše na širem prostoru kakav je tržište EU od preko 500 miliona stanovnika, jedan od ključnih elemenata prilagođavanja i procesa integrisanja BiH u EU”, ističe Hadžiahmetović.
Bh. političari više nemaju manevarskog prostora za izbjegavanje reformi, ali neefikasnost i sporost u njihovoj pripremi i provođenju, dovešće do najtežeg scenarija koji će najviše pogoditi bh. građane, ionako ugrožene sa svih strana, kaže Adis Arapović.
„Nas će, najvjerovatnije, dočekati najgora moguća opcija, a to su brze, obuhvatne i vrlo bolne ekonomske i socijalne reforme, koje će osjetiti veliki broj ljudi koji su na ovaj ili onaj način povezani s javnim sektorom, ali ne samo oni. I, to neće trajati kratko. Nama će trebati nekoliko godina da se krupne reforme provedu. Da je bilo pameti unazad nekoliko godina, to se moglo rasporediti na najmanje jedan ili dva politička mandata, odnosno na četiri ili osam godina. Proćerdano je osam godina. Sada, u ovom mandatu nas vjerovatno očekuje sve ono što se odbijalo, svjesno ili nesvjesno, uraditi unazad petnaest godina“, poručuje Arapović.