Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić prozvao je hrvatsku Vladu lijevog centra zbog donošenja novog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, zbog uvođenja u škole zdravstvenog odgoja s elementima seksualnog odgoja i zbog prešućivanjja partizanskih zločina tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega. Istražili smo - što stoji u pozadini ovog Bozanićevog istupa, najžešćeg u mandatu ove Vlade.
Pred 25 tisuća vjernika okupljenih u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici nedaleko Zagreba, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić oštro je prozvao aktualne hrvatske Vlasti za provođenje – kako je kazao – „kulturne revolucije“ kojom vjeru i crkvu žele izgurati iz javnog prostora.
„S jedne se strane donosi u najmanju ruku dvojbene odluke kojima se zadire u srž života pojedinca, obitelji i naroda, prikazujući vjeru nevažnom i nepoželjnom u javnome prostoru, a s druge se strane unosi sve veći strah u naše sredine.“
Bozaniću smeta novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, novouvedeni zdravstveni odgoj s elementima seksualnog odgoja u školama, eksperimentalno uvođenje građanskog odgoja kao moguća alternativa vjeronauku i prešućivanje istine o partizanskim zločinima tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Novinar zagrebačkog „Večernjeg lista“ i izvrstan poznavatelj prilika u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj Darko Pavičić kaže kako se sada i kardinal Bozanić konačno pozicionirao u odnosu na pretežni dio visokog hrvatskog katoličkog klera koji već ima brojne primjedbe na račun ove Vlade.
„Mi do sada nismo imali prilike čuti kardinala Bozanića da je ovako oštar. Dakle, on naprosto mora u tom dijelu svog jata biti identičan kao i svi. Možda su mu čak prigovorili da je previše benevolentan prema ovoj crveno-liberalnoj vlasti, jer su ga – ako se sjećate – još davno optuživali da je onom sintagmom 'grijeh struktura' 2000-te doveo 'crvene' na vlast. Doslovce su ga tako optuživali iz same crkve. Prema tome, kardinal nije rekao ništa novo što nismo već čuli od nekih drugih biskupa, što nismo čitali u 'Glasu koncila', što nismo čuli od nekih drugih svećenika. On je taksativno pobrojao te stvari, i naprosto ih poslao vlasti kao jednu svoju poruku. Budući je on najistaknutija figura u cijeloj crkvenoj hijerarhiji, naravno da je to naišlo na vrlo velik odjek“, kaže Pavičić.
I sociolog religije i bivši jugoslavenski, pa hrvatski veleposlanik pri Svetoj stolici Ivica Maštruko za RSE kaže kako se kardinal Bozanić priključio grupi hrvatskih biskupa koji se žele nametnuti kao vodstvo hrvatske političke oporbe, i kako mu je osobno zbog toga - žao.
„Čini mi se da ne bi trebalo biti u naravi nadbiskupa, a usto i kneza Katoličke crkve da progovara rječnikom jedne ideološke isključivosti koja čak u sebi nosi naznake mržnje. Meni su razumljivi njegovi napori da govori sa stanovišta katoličkog moralnog nauka o nekim aspektima društvenih zbivanja – to je razumljivo – ali su kvalifikacije i etikete koje daje zastupnicima drugačijih stavova – mislim na Vladu, državno vodstvo i slično – prešle granicu dobrog religijskog i dobrog građanskog ukusa i ponašanja“, ocjenjuje Maštruko.
Špekulacije oko Milanovićeve posjete Vatikanu
Koji je – prema doktoru Maštruku - motiv za ovakve istupe drugih hrvatskih biskupa, a sada i kardinala Bozanića?
„Umjesto propovijedi Evanđelja, od hrvatskih biskupa zapravo slušamo političke pamflete kojima se želi prikriti činjenica da vodstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj zaboravlja svoju religijsku funkciju, jer je okupirano svojim financijskim i materijalnim probitkom.“
Ako se već kardinal Bozanić želi baviti poviješću, Maštruko mu sugerira još jednu temu.
„Kao bivši krčki biskup, mogao bi progovoriti nešto i o povijesnoj ulozi Svete stolice u Dalmaciji za vrijeme Mussolinijeve vladavine“.
Mediji špekuliraju da je ova pojačana retorika vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj u kontekstu prve posjete premijera Zorana Milanovića Vatikanu, koji još nije službeno dogovoren, ali očekuje se koncem listopada.
Naime, špekulira se da bi Milanović tada s papom Benediktom mogao načeti temu revizije međudržavnih ugovora između Hrvatske i Svete stolice koji hrvatski proračun godišnje koštaju oko 250 milijuna kuna – nešto više od 33 milijuna eura, i smanjenja proračunskih izdvajanja za crkvu.
Iz Vlade poručuju da teme razgovora nisu definirane, dok Maštruko kao bivši veleposlanik u Vatikanu kaže kako ta tema ne može biti otvarana u razgovoru s papom Benediktom, ako na nižim razinama već prethodno nisu napravljena 3 – 4 pripremna koraka. Pavičić pak kaže kako u situaciji kada imaju toliko drugih problema, hrvatskoj Vladi možda i ne bi bilo pametno na toj temi ulaziti u sukob sa vrhom Katoličke crkve.
Pred 25 tisuća vjernika okupljenih u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici nedaleko Zagreba, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić oštro je prozvao aktualne hrvatske Vlasti za provođenje – kako je kazao – „kulturne revolucije“ kojom vjeru i crkvu žele izgurati iz javnog prostora.
„S jedne se strane donosi u najmanju ruku dvojbene odluke kojima se zadire u srž života pojedinca, obitelji i naroda, prikazujući vjeru nevažnom i nepoželjnom u javnome prostoru, a s druge se strane unosi sve veći strah u naše sredine.“
Bozaniću smeta novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, novouvedeni zdravstveni odgoj s elementima seksualnog odgoja u školama, eksperimentalno uvođenje građanskog odgoja kao moguća alternativa vjeronauku i prešućivanje istine o partizanskim zločinima tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Kardinal Josip Bozanić, foto: zoomzg
Novinar zagrebačkog „Večernjeg lista“ i izvrstan poznavatelj prilika u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj Darko Pavičić kaže kako se sada i kardinal Bozanić konačno pozicionirao u odnosu na pretežni dio visokog hrvatskog katoličkog klera koji već ima brojne primjedbe na račun ove Vlade.
„Mi do sada nismo imali prilike čuti kardinala Bozanića da je ovako oštar. Dakle, on naprosto mora u tom dijelu svog jata biti identičan kao i svi. Možda su mu čak prigovorili da je previše benevolentan prema ovoj crveno-liberalnoj vlasti, jer su ga – ako se sjećate – još davno optuživali da je onom sintagmom 'grijeh struktura' 2000-te doveo 'crvene' na vlast. Doslovce su ga tako optuživali iz same crkve. Prema tome, kardinal nije rekao ništa novo što nismo već čuli od nekih drugih biskupa, što nismo čitali u 'Glasu koncila', što nismo čuli od nekih drugih svećenika. On je taksativno pobrojao te stvari, i naprosto ih poslao vlasti kao jednu svoju poruku. Budući je on najistaknutija figura u cijeloj crkvenoj hijerarhiji, naravno da je to naišlo na vrlo velik odjek“, kaže Pavičić.
I sociolog religije i bivši jugoslavenski, pa hrvatski veleposlanik pri Svetoj stolici Ivica Maštruko za RSE kaže kako se kardinal Bozanić priključio grupi hrvatskih biskupa koji se žele nametnuti kao vodstvo hrvatske političke oporbe, i kako mu je osobno zbog toga - žao.
„Čini mi se da ne bi trebalo biti u naravi nadbiskupa, a usto i kneza Katoličke crkve da progovara rječnikom jedne ideološke isključivosti koja čak u sebi nosi naznake mržnje. Meni su razumljivi njegovi napori da govori sa stanovišta katoličkog moralnog nauka o nekim aspektima društvenih zbivanja – to je razumljivo – ali su kvalifikacije i etikete koje daje zastupnicima drugačijih stavova – mislim na Vladu, državno vodstvo i slično – prešle granicu dobrog religijskog i dobrog građanskog ukusa i ponašanja“, ocjenjuje Maštruko.
Špekulacije oko Milanovićeve posjete Vatikanu
Koji je – prema doktoru Maštruku - motiv za ovakve istupe drugih hrvatskih biskupa, a sada i kardinala Bozanića?
Ivica Maštruko
„Umjesto propovijedi Evanđelja, od hrvatskih biskupa zapravo slušamo političke pamflete kojima se želi prikriti činjenica da vodstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj zaboravlja svoju religijsku funkciju, jer je okupirano svojim financijskim i materijalnim probitkom.“
Ako se već kardinal Bozanić želi baviti poviješću, Maštruko mu sugerira još jednu temu.
„Kao bivši krčki biskup, mogao bi progovoriti nešto i o povijesnoj ulozi Svete stolice u Dalmaciji za vrijeme Mussolinijeve vladavine“.
Mediji špekuliraju da je ova pojačana retorika vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj u kontekstu prve posjete premijera Zorana Milanovića Vatikanu, koji još nije službeno dogovoren, ali očekuje se koncem listopada.
Naime, špekulira se da bi Milanović tada s papom Benediktom mogao načeti temu revizije međudržavnih ugovora između Hrvatske i Svete stolice koji hrvatski proračun godišnje koštaju oko 250 milijuna kuna – nešto više od 33 milijuna eura, i smanjenja proračunskih izdvajanja za crkvu.
Iz Vlade poručuju da teme razgovora nisu definirane, dok Maštruko kao bivši veleposlanik u Vatikanu kaže kako ta tema ne može biti otvarana u razgovoru s papom Benediktom, ako na nižim razinama već prethodno nisu napravljena 3 – 4 pripremna koraka. Pavičić pak kaže kako u situaciji kada imaju toliko drugih problema, hrvatskoj Vladi možda i ne bi bilo pametno na toj temi ulaziti u sukob sa vrhom Katoličke crkve.