Tri nevladine udruge traže od Skupštine Grada Zagreba da preimenuje naziv Avenije, koja od 1997. nosi ime Tuđmanovog ministra obrane, Gojka Šuška.
U obrazloženju stoji da je riječ o kontroverznoj osobi čije se ime veže uz zataškavanje i nekažnjavanje mnogih ratnih zločina u Hrvatskoj i BiH, te da Gojko Šušak ne zaslužuje da se po njemu zove bilo koja ulica u Zagrebu.
Predsjednik Građanskog Odbora za ljudska prava Zoran Pusić pojašnjava da se puno toga znalo i ranije, ali da su ih na pokretanje takve inicijative posebno motivirala suđenja za ratne zločine koja nevladine udruge prate i na kojima, čak i neposredni izvršioci tih zločina, sve češće spominju ime ratnog ministra Gojka Šuška i njegovu odgovornost za prikrivanje zlodjela, a neki su počinitelji, kaže Pusić, kao Mirko Norac u zločinima nad civilima u Gospiću, na izričit Šuškov zahtjev, još i promovirani:
„Norac je, prvotno, nakon zločina nad civilima u Gospiću doveden u Zagreb, a onda se tamo ponovo vratio, kao pukovnik, što znači da su se zločini 'isplatili'," kaže, uz ostalo, Pusić.
Da su zločini '91. istog trenutka kažnjavali ne bi se, smatra Pusić događali ni oni kasnije:
„Ne bi se vjerojatno dogodio ni Medački džep ni ratni zločini '95. niti bi imali ovih problema sa Haagom koje imamo, niti bi imali sve one logore u Bosni itd. što su trajna sramota za Hrvatsku. Iza svega toga je stajalo jedno pokriće i potpora Gojka Šuška, a čovjek iza kojeg se vuku takvi 'repovi' nije baš najbolje ime koje bi trebala nositi jedna zagrebačka avenija.“
Sličnan zahtjev za vraćanjem starog imena, Aleja izviđača, toj širokoj ulici od zagrebačkog Maksimira i Dubrave prema Sljemenu, uputili su prije nekoliko godina, sami izviđači, u povodu 100. obljetnice postojanja, ali prijedlog je odbijen, pojašnjava predsjednik Vijeća Gradske četvrti Maksimir, Marijan Pilaš.
„A, čujte, bilo je tu svega i politike i svega. Preimenovanju su se snažno protivile i braniteljske udruge itd. Moj stav je da treba vratiti staro ime i prijedlog ću staviti na Vijeće .“
Brzopleto preimenovanje ulica
Braniteljske udruge su i danas protiv brisanja imena Gojka Šuška, ističe Dario Dujić iz Udruge Hrvatskih dragovoljaca domoivnskog rata, a tvrdnje kako je Šušak prerano i 'brzopleto' dobio svoju ulicu uspoređuje s ranijim promjenama ulica u Zagrebu.
„Moje mišljenje je da se 'na brzinu' ('45. ) promijenilo i ime Kazališnog trga u Trg Maršala Tita, koji i dan-danas ostaje, unatoč protivljenju mnogih. Ako brišemo Šuška, onda idemo mijenjati sve, samo na koju godinu da se vratimo s nazivima ulica?!“
I gradski Odbor zagrebačkog HDZ-a je protiv brisanja Šuškove Avenije i HDZ-ovi zastupnici u gradskoj Skupštini i ovaj put će glasati protiv, kazala nam je zastupnica Margareta Madjerić:
„Mi u HDZ-u smatramo da je to tema koja je potpuno nepotrebno otvorena, kao i objava Registra branitelja, i smatramo da ne treba mijenjati nazive ulica i trgova sa svakim dolaskom na vlast. Ovog trenutka," ističe Madjerić, "ima puno važnijih tema koje muče Zagrepčane i Zagrepčanke, a ovo je jedna od tema koja ne donosi nikakvu dobrobit građanima glavnog grada Hrvatske već po različitim kriterijima ponovo dijeli Hrvate i Hrvatice, pa tako i stanovnike Zagreba.“
Oprečni stavovi
No, većinu u Skupštini Grada Zagreba ima Socijaldemokratska partija Hrvatske kojoj preimenovanje Aleje Gojka Šuška nije strano.
Predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, SDP-ovac, Marin Kenzović:
„Gojko Šušak je, u svakom slučaju, imao bitnu ulogu u ratu za obranu Hrvatske, kao ministar obrane. No, isto tako se mora istaknuti i njegova uloga u zataškavanju nekih zločina koji su napravljeni s hrvatske strane tijekom tog razdoblja, a koja dolazi sve više do izražaja. Postoji već i široka suglasnost o pogrešnoj hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini u doba njegova ministrovanja, a protežirao je i neke ljude u ovom našem lopovskom procesu privatizacije. Sve to ga čini, u velikoj mjeri, kontroverznom osobom i imenovanje ulice njegovim imenom učinjeno je brzopleto, neprimjereno je i takve se stvari kod imenovanja ulica ne bi smjele raditi.“
Član Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova i gradski zastupnik, dr Zvonko Maković vjeruje da bi ovaj put inicijativa morala proći:
„Pozdravljam ideju da se ime Gojka Šuška skine s te velike ulice u Dubravi, jer držim da ovaj grad ima mnogo zaslužnijih ljudi od ratnog ministra obrane. Ja mislim da je ličnost Gojka Šuška prebrzo dobila ulicu i na taj način, mnoge stvari zacementirala. I smrt Gojka Šuška je mnoge stvari zatvorila, međutim postoje knjige memoara i arhivska građa koja se možda još ne čita. Ali, čitajte knjigu Josipa Boljkovca, pa ćete neke stvari vidjeti o Gojku Šušku. Vice Vukojević, Branimir Glavaš i Gojko Šušak, s jedne strane, a s druge ubojstvo Reihl Kira (osječkog šefa policije '91.). Govorim samo o '91. godini, a postoje dokumenti i za kasnija događanja. Prema tome, osoba koja ima takve kvalifikacije, držim da ne zaslužuje da nosi ime jedne zagrebačke ulice.“
U obrazloženju stoji da je riječ o kontroverznoj osobi čije se ime veže uz zataškavanje i nekažnjavanje mnogih ratnih zločina u Hrvatskoj i BiH, te da Gojko Šušak ne zaslužuje da se po njemu zove bilo koja ulica u Zagrebu.
Predsjednik Građanskog Odbora za ljudska prava Zoran Pusić pojašnjava da se puno toga znalo i ranije, ali da su ih na pokretanje takve inicijative posebno motivirala suđenja za ratne zločine koja nevladine udruge prate i na kojima, čak i neposredni izvršioci tih zločina, sve češće spominju ime ratnog ministra Gojka Šuška i njegovu odgovornost za prikrivanje zlodjela, a neki su počinitelji, kaže Pusić, kao Mirko Norac u zločinima nad civilima u Gospiću, na izričit Šuškov zahtjev, još i promovirani:
„Norac je, prvotno, nakon zločina nad civilima u Gospiću doveden u Zagreb, a onda se tamo ponovo vratio, kao pukovnik, što znači da su se zločini 'isplatili'," kaže, uz ostalo, Pusić.
Da su zločini '91. istog trenutka kažnjavali ne bi se, smatra Pusić događali ni oni kasnije:
„Ne bi se vjerojatno dogodio ni Medački džep ni ratni zločini '95. niti bi imali ovih problema sa Haagom koje imamo, niti bi imali sve one logore u Bosni itd. što su trajna sramota za Hrvatsku. Iza svega toga je stajalo jedno pokriće i potpora Gojka Šuška, a čovjek iza kojeg se vuku takvi 'repovi' nije baš najbolje ime koje bi trebala nositi jedna zagrebačka avenija.“
Sličnan zahtjev za vraćanjem starog imena, Aleja izviđača, toj širokoj ulici od zagrebačkog Maksimira i Dubrave prema Sljemenu, uputili su prije nekoliko godina, sami izviđači, u povodu 100. obljetnice postojanja, ali prijedlog je odbijen, pojašnjava predsjednik Vijeća Gradske četvrti Maksimir, Marijan Pilaš.
„A, čujte, bilo je tu svega i politike i svega. Preimenovanju su se snažno protivile i braniteljske udruge itd. Moj stav je da treba vratiti staro ime i prijedlog ću staviti na Vijeće .“
Brzopleto preimenovanje ulica
Braniteljske udruge su i danas protiv brisanja imena Gojka Šuška, ističe Dario Dujić iz Udruge Hrvatskih dragovoljaca domoivnskog rata, a tvrdnje kako je Šušak prerano i 'brzopleto' dobio svoju ulicu uspoređuje s ranijim promjenama ulica u Zagrebu.
„Moje mišljenje je da se 'na brzinu' ('45. ) promijenilo i ime Kazališnog trga u Trg Maršala Tita, koji i dan-danas ostaje, unatoč protivljenju mnogih. Ako brišemo Šuška, onda idemo mijenjati sve, samo na koju godinu da se vratimo s nazivima ulica?!“
I gradski Odbor zagrebačkog HDZ-a je protiv brisanja Šuškove Avenije i HDZ-ovi zastupnici u gradskoj Skupštini i ovaj put će glasati protiv, kazala nam je zastupnica Margareta Madjerić:
„Mi u HDZ-u smatramo da je to tema koja je potpuno nepotrebno otvorena, kao i objava Registra branitelja, i smatramo da ne treba mijenjati nazive ulica i trgova sa svakim dolaskom na vlast. Ovog trenutka," ističe Madjerić, "ima puno važnijih tema koje muče Zagrepčane i Zagrepčanke, a ovo je jedna od tema koja ne donosi nikakvu dobrobit građanima glavnog grada Hrvatske već po različitim kriterijima ponovo dijeli Hrvate i Hrvatice, pa tako i stanovnike Zagreba.“
Oprečni stavovi
No, većinu u Skupštini Grada Zagreba ima Socijaldemokratska partija Hrvatske kojoj preimenovanje Aleje Gojka Šuška nije strano.
Predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, SDP-ovac, Marin Kenzović:
„Gojko Šušak je, u svakom slučaju, imao bitnu ulogu u ratu za obranu Hrvatske, kao ministar obrane. No, isto tako se mora istaknuti i njegova uloga u zataškavanju nekih zločina koji su napravljeni s hrvatske strane tijekom tog razdoblja, a koja dolazi sve više do izražaja. Postoji već i široka suglasnost o pogrešnoj hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini u doba njegova ministrovanja, a protežirao je i neke ljude u ovom našem lopovskom procesu privatizacije. Sve to ga čini, u velikoj mjeri, kontroverznom osobom i imenovanje ulice njegovim imenom učinjeno je brzopleto, neprimjereno je i takve se stvari kod imenovanja ulica ne bi smjele raditi.“
Član Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova i gradski zastupnik, dr Zvonko Maković vjeruje da bi ovaj put inicijativa morala proći:
„Pozdravljam ideju da se ime Gojka Šuška skine s te velike ulice u Dubravi, jer držim da ovaj grad ima mnogo zaslužnijih ljudi od ratnog ministra obrane. Ja mislim da je ličnost Gojka Šuška prebrzo dobila ulicu i na taj način, mnoge stvari zacementirala. I smrt Gojka Šuška je mnoge stvari zatvorila, međutim postoje knjige memoara i arhivska građa koja se možda još ne čita. Ali, čitajte knjigu Josipa Boljkovca, pa ćete neke stvari vidjeti o Gojku Šušku. Vice Vukojević, Branimir Glavaš i Gojko Šušak, s jedne strane, a s druge ubojstvo Reihl Kira (osječkog šefa policije '91.). Govorim samo o '91. godini, a postoje dokumenti i za kasnija događanja. Prema tome, osoba koja ima takve kvalifikacije, držim da ne zaslužuje da nosi ime jedne zagrebačke ulice.“