Razgovori visokog nivoa u Evropskoj komisiji između delegacija BiH i Hrvatske, a sa evropske strane čak pet komesara, otvorili su novo poglavlje u odnosima BiH i Hrvatske. Raspravljalo se o konkretnim mjerama prilagođavanja situaciji u kojoj će se zemlja naći, kada sredinom naredne godine Hrvatska postane evropska članica i njena granica sa BiH, postane južna granica Unije.
Htjeli to ili ne, Unija uskoro dolazi u najbliže susjedstvo BiH - od prvog jula naredne godine, sa ulaskom Hrvatske u evropsko članstvo, BiH će se susresti sa novim okolnostima, koje će tražiti drugačiji odnos prema zapadnom susjedu.
Kako se pripremiti i kako riješiti brojna, još uvijek otvorena pitanja između Zagreba i Sarajeva? Razgovorima, i to uz posredovanje EU, poručuju iz Brisela, stavljajući na sto sve što čeka rješenje.
"Dozvolite da u procentima izrazim koliko smo pitanja, koja su bila na dnevnom redu – a bilo ih je šest, uspjeli riješiti , ja bih rekla 75 % smo dogovorili, a jedno od pitanja je bilo i budući prolaz kroz Neum. Bilo je tu i cijeli niz drugih pitanja, naprimjer malogranični prelazi, oni famozni BIP-ovi ili granični prelazi preko kojih mogu prelaziti životinje, pitanje graničnih prelaza koji imaju fitosanitarne inspekcije za voće i povrće, zatim prolaz kroz Neum od 1. 07. 2013. , prolaz od luke Ploče do BiH, pitanje trgovine odnosno uvoza i izvoza iz BiH koristeći luku Ploče. Zatim, pitanje dugotrajnog ili srednjoročnog rješenja prolaza i spajanja teritorija Hrvatske i Evropske Unije", kazala je ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić.
Za bh. stranu je važno da konačno rješenje granice ne dovede u pitanje vezu sa lukom Ploče, kao i da se ne uspori i komplikuje transport roba preko teritorije dvije zemlje, imajući u vidu kompleksnost geografske situacije na prostoru od Ploča do Neuma.
"Postoji dobra volja, i mi smo iz Sarajeva došli s pozicijom da trebamo biti uključeni u Studiju koju priprema EU, pozvao nas je komesar za proširenje da sudjelujemo u tome i mi ćemo dati svoj aktivan doprinos. Ono što je važno je da izgradnja mosta koji povezuje hrvatsko kopno je nešto što se može uraditi tako da se ispoštuje suverenitet BiH, ono što zemlji pripada prema međunarodnom pomorskom pravu, odnosno da jednog dana ne moramo tražiti derogaciju pravila EU da naši brodovi ne prolaze kroz more evropske Unije nego da su plovila iz BiH direktno na otvorenom moru", kazao je Lagumdžija.
Sada riječ imaju eksperti, koji će, uz političku i materijalnu podršku Evropske komisije na izradi studije izvodljivosti, pokušati ponuditi svima prihvatljiva rješenja povezivanja Hrvatske, ne dovodeći u pitanje suverenitet BiH.
Isto tako, od bosanskohercegovačke strane se traži da ubrza rad na uspostavi efikasne kontrole poljoprivrednih proizvoda, bez koje neće biti u stanju izvoziti na prostor Unije. Zadaci podijeljeni, a do koje mjere će biti izvršeni, biće analizirano na narednom trilateralnom sastanku istog formata, planiranom za početak decembra.
Biće to još jedan test za bh. političare da, umjesto bavljenja vlastitim političkim agendama, zasuču rukave i rješavaju pitanja koja ne čekaju, jer, polovina naredne godine je tu, i ukoliko je ne dočekamo spremni, granica sa Unijom će, umjesto da spaja, biti granica koja razdvaja BiH od evropskog prostora.
Htjeli to ili ne, Unija uskoro dolazi u najbliže susjedstvo BiH - od prvog jula naredne godine, sa ulaskom Hrvatske u evropsko članstvo, BiH će se susresti sa novim okolnostima, koje će tražiti drugačiji odnos prema zapadnom susjedu.
Kako se pripremiti i kako riješiti brojna, još uvijek otvorena pitanja između Zagreba i Sarajeva? Razgovorima, i to uz posredovanje EU, poručuju iz Brisela, stavljajući na sto sve što čeka rješenje.
"Dozvolite da u procentima izrazim koliko smo pitanja, koja su bila na dnevnom redu – a bilo ih je šest, uspjeli riješiti , ja bih rekla 75 % smo dogovorili, a jedno od pitanja je bilo i budući prolaz kroz Neum. Bilo je tu i cijeli niz drugih pitanja, naprimjer malogranični prelazi, oni famozni BIP-ovi ili granični prelazi preko kojih mogu prelaziti životinje, pitanje graničnih prelaza koji imaju fitosanitarne inspekcije za voće i povrće, zatim prolaz kroz Neum od 1. 07. 2013. , prolaz od luke Ploče do BiH, pitanje trgovine odnosno uvoza i izvoza iz BiH koristeći luku Ploče. Zatim, pitanje dugotrajnog ili srednjoročnog rješenja prolaza i spajanja teritorija Hrvatske i Evropske Unije", kazala je ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić.
Zlatko Lagumdžija
"Kad govorite o interesu građana i o njihovom protoku, ništa se neće promijeniti. Ovdje se prije svega radi o režimu koji će biti značajno drugačiji za privrednike, i jedne i druge zemlje. Naročito će nama biti interesantno za BiH, da može preko luke Ploče uvoziti i izvoziti robe na način koji će tu luku otvoriti za bh. privredu a da nema prepreka i ograda, koje imaju neke druge luke u EU. S druge strane, nama je jako bitno i to smo jasno rekli da se Hrvatska odnosno EU poveže, da bude integrirana s obzirom na Dubrovačku županiju koja bi od 1. jula naredne godine bila odvojena . Mi smatramo da se mora povezati EU i Hrvatska, u novim okolnostima ali to ne znači da se BiH treba podijeliti ili odvojiti od EU", naveo je ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija.Za bh. stranu je važno da konačno rješenje granice ne dovede u pitanje vezu sa lukom Ploče, kao i da se ne uspori i komplikuje transport roba preko teritorije dvije zemlje, imajući u vidu kompleksnost geografske situacije na prostoru od Ploča do Neuma.
"Postoji dobra volja, i mi smo iz Sarajeva došli s pozicijom da trebamo biti uključeni u Studiju koju priprema EU, pozvao nas je komesar za proširenje da sudjelujemo u tome i mi ćemo dati svoj aktivan doprinos. Ono što je važno je da izgradnja mosta koji povezuje hrvatsko kopno je nešto što se može uraditi tako da se ispoštuje suverenitet BiH, ono što zemlji pripada prema međunarodnom pomorskom pravu, odnosno da jednog dana ne moramo tražiti derogaciju pravila EU da naši brodovi ne prolaze kroz more evropske Unije nego da su plovila iz BiH direktno na otvorenom moru", kazao je Lagumdžija.
Sada riječ imaju eksperti, koji će, uz političku i materijalnu podršku Evropske komisije na izradi studije izvodljivosti, pokušati ponuditi svima prihvatljiva rješenja povezivanja Hrvatske, ne dovodeći u pitanje suverenitet BiH.
Isto tako, od bosanskohercegovačke strane se traži da ubrza rad na uspostavi efikasne kontrole poljoprivrednih proizvoda, bez koje neće biti u stanju izvoziti na prostor Unije. Zadaci podijeljeni, a do koje mjere će biti izvršeni, biće analizirano na narednom trilateralnom sastanku istog formata, planiranom za početak decembra.
Biće to još jedan test za bh. političare da, umjesto bavljenja vlastitim političkim agendama, zasuču rukave i rješavaju pitanja koja ne čekaju, jer, polovina naredne godine je tu, i ukoliko je ne dočekamo spremni, granica sa Unijom će, umjesto da spaja, biti granica koja razdvaja BiH od evropskog prostora.