Otkada su joj ruski vojnici zarobili sina koji je kasnije razmijenjen, Ukrajinka Alla Makuh pokušava pomoći sunarodnjacima da pronađu članove porodica, koji su nestali tokom dvogodišnje ruske invazije na Ukrajinu.
Tragajući za savjetima Alla je s predstavnicama desetak udruženja, koja okupljaju porodice nastradalih Ukrajinaca, posjetila 24. aprila Srebrenicu, grad u istočnoj Bosni u kome je u genocidu 1995. godine ubijeno više od 8.000 osoba.
Iskustva Bosne i Hercegovine su joj, kako kaže, od velike važnosti s obzirom na to da je ta zemlja tokom ratnih 90-ih prošlog toljeća pretrpjela velike gubitke, a to se sada dešava u Ukrajini.
"Mnogo je ubijenih i nestalih u obje zemlje. Nadamo se skorom završetku ruske agresije, a uslijedit će potraga za našim najmilijima", kaže Alla za RSE.
"Nadamo skorom završetku ruske agresije na našu zemlju, a uslijjedit će potraga za nestalim i ubijenim“, kaže Ukrajinka Alla Makuh.
U Bosni i Hercegovini je tokom rata 90-ih godina prošlog stoljeća nestalo oko 32.000 osoba, pokazuju podaci Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP). Za više od sedam hiljada njih se do danas traga.
"Posjeta Srebrenici pomoći će nam da lakše započnemo proces traženja, jer smo saznali šta porodice trebaju poduzeti i kome da se obrete na državnom i međunarodnom nivou", kazala je Alla, inače članica Udruženja "Bere glaya" iz Ukrajine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. godine počela rat u Ukrajini, u toj zemlji je nestalo 38.000 civila i vojnika, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine.
Kako tvrde aktivistice iz Ukrajine, u tu statistiku nisu uključene osobe koje su nestale prije ruske invazije, kao ni nestali na ukrajinskoj teritoriji koju je Rusija okupirala.
Olena Bieliackova, članica Medijske inicijative za ljudska prava Ukrajine, kaže za RSE da to nije konačan broj, jer nisu pronađeni ni svi nestali u ruskoj aneksiji ukrajinskog poluotoka Krim 2014. godine.
"U Ukrajini ima mnogu slučajeva gdje su poginule cijele porodice, cijela naselja i niko ih do sada nije ni mogao prijaviti kao nestale", kaže Bieliackova.
Kako kaže, iskustva iz Srebrenice bit će im korisna, jer će znati s kakvim problemima će se susresti nakon ruske agresije na Ukrajinu.
"Ukazali su nam na korake koje moramo preduzeti poslije agresije, koje zakone trebamo donijeti, agencije oformiti i na koji način uopšte da krenemo proces traženja nestalih", kazala je Bieliackova.
Otkako je Rusija u februaru 2022. godine počela rat u Ukrajini, nestalo je 38.000 civila i vojnika, kaže Olena Bieliackova, članica Medijske inicijative za ljudska prava Ukrajine.
Razgovor s majkama Srebrenice
Predstavnice ukrajinskih udruženja razgovarale su u Memorijalnom centru u Potočarima s majkama Srebrenice.
Od njih su čule svjedočanstva o ratnim stradanjima, gubitku najmilijih i traganju za njihovim posmrtnim ostacima, gotovo 30 godina od završetka rata u BiH.
Ukrajinke koje tragaju za nestalima razgovarale su s majkama Srebrenice o njihovim iskustvima u traženju ubijenih u genocidu u Srebrenici, u julu 1995.
Na području Srebrenice, gdje je u julu 1995. godine Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid nad oko osam hiljada muškaraca i dječaka, još se traga za oko hiljadu osoba.
Tijela ubijenih pronađena su u 85 masovnih i pojedinačnih grobnica, a za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Ajša Omerović iz naselja Dugo Polje, u blizini Srebrenice, izgubila je 90-ih sina i brata, kao i 42 članova porodice, a do danas ih nije sve pronašla.
"Nećemo odustati dok ih sve ne pronađemo. To sam poručila i majkama iz Ukrajine. Moraju se boriti za istinu i pravdu, a ona može biti dugotrajna. Ne smiju odustati, kao što mi ne odustajemo", kazala je Ajša za RSE.
"Nećemo odustati dok ne pronađemo sve nestale", kaže Ajša Omerović.
Nura Begović, predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice", u genocidu je izgubila brata, a Ukrajinkama je savjetovala da ne odustaju od potrage za najmilijma.
"Posmrtni ostaci mog brata nisu bili kompletni i ja se i dalje borim za istinu i pravdu. Prenijela sam iskustvo ženama iz Ukrajine i želim da one budu uspješnije od nas u traženju svojih nestalih. Podržavam ih u tom nastojanju, ali isto tako želim da se agresija Rusije na Ukrajinu što prije okonča", kazala je za RSE.
"Prenijela sam iskustvo ženama iz Ukrajine i želim da one budu uspješnije od nas u traženju svojih nestalih", kaže Nura Begović, iz Udruženja Žene Srebrenice.
Gošćama iz Ukrajine, Munira Subašić, iz udruženje "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa", ispričala je kako je uspjela preživjeti genocid, u kome je izgubila 22 člana porodice, među kojima sina i muža.
"Poželjela sam im da budu borbene kao i mi što smo. Da ne odustaju i da djecu odgajaju na način kako mi radimo - da ne mrze, da žive u slozi i ljubavi, da se ne svete", kazala je.
Saša Kulukčija iz ICMP-a kazao je za RSE da se na širem prostoru Balkana traga za još oko 11.000 osoba, od kojih 7.000 u BiH.
Članovima udruženja iz Ukrajine je, takom boravka u Srebrenici, među ostalim, savjetovano da odmah naprave popise nestalih, te podstaknu njihove porodice da daju krv za DNK analizu.
"Ostvarili smo najbolje rezultate na svijetu što se tiče traganja, ekshumiranja i identifikacije nestalih. Naša iskustva podijelili smo sa ženama Ukrajine, upoznali ih o pravima koje imaju porodice nestalih i nastradalih u BiH, kako bi to mogli primijeniti i u svojoj zemlji", kazao je Kulukčija.
"Ostvarili smo najbolje rezultate na svijetu što se tiče traganja, ekshumiranja i identifikacije nestalih", kaže Saša Kulukčija, član ICMP-a.
Prema izvještaju Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) iz 2014. godine, procjenjuje se da je u sukobima nakon raspada bivše Jugoslavije ubijeno 140.000 osoba. Od toga broja 100.000 ubijenih je u Bosni i Hercegovini.
Iz Instituta za nestale BiH upućuju apel svima koji znaju gdje se kriju posmrtni ostaci da to prijave anonimno na besplatne brojeve telefona, ili putem aplikacije "Prijava lokacije" koju je lansirao ICMP.