Svitlana Kim, 18-godišnjakinja koja je napustila rodni grad Berdjansk ubrzo nakon zauzimanja ruskih trupa nedavno je renovirala veliku bijelu sobu u Omladinskom centru Zaporožje. Svijetli prostor će biti pretvoren u centar za integraciju ljudi koji su, poput nje, zbog ruske invazije protjerani iz svojih domova.
Dani prije nego što je došla u Zaporožje, glavni grad regije za koju Rusija tvrdila da je aneksirala u septembru, bili su "zastrašujući, teški i neshvatljivi", rekla je Kim.
Pobjegla je krajem marta zajedno sa bratom i sestrom, a majka im se pridružila u maju. Ali njen otac je odlučio da ostane u Berdjansku, lučkom gradu na Azovskom moru koji se takođe nalazi u regionu Zaporožja, jugoistočno od glavnog grada.
"Dosta mu je selide", rekla je Kim o svom ocu, koji ima 69 godina i koji se preselio u Ukrajinu iz Tadžikistana nakon što je tamo izbio građanski rat 1990-ih.
Porodica se nada da će se ujediniti. No, to će biti moguće samo ako se ostvari, mnogo očekivana, ukrajinska kontraofanziva koja ima za cilj da presječe "kopneni most" koji ruskim snagama daje pristup okupiranom poluostrvu Krim i ako se Berdjansk, koji je okupiran tri dana nakon što je invazija počela prije godinu dana, oslobodi se u tom procesu.
Ako se to dogodi, tok rata bi mogao izmjenjen.
Ruska invazija na Ukrajinu: Godina u slikama
Kim je među hiljadama raseljenih u Zaporožju, i milionima širom Ukrajine i inostranstva, koji se nadaju da će se jednog dana vratiti u gradove i mjesta na istoku i jugu zemlje.
Protjerivanjem miliona ljudi iz svojih domova, Rusija je stvorila snagu odlučnu da pomogne Ukrajini da postigne odlučujući uspjeh na bojnom polju i protjera njihove snage.
Kim kaže da su iskušenja tokom prošle godine bila veliki izazov.
"Ali nakon svega ovoga, osjećam da sam dio veće sile", kaže Kim.
'Mojsije iz Melitopolja'
Oleksandr Ljubiško smatra da je oslobađanje njegovog rodnog Melitopolja, grada južno od Zaporožja i zapadno od Berdjanska, samo pitanje vremena.
Ljubiško, 37-godišnji poduzetnik, prozvan je "Mojsijem iz Melitopolja" zbog svoje uloge u evakuaciji hiljada ljudi sa teritorije koju je okupirala Rusija.
Grad je napustio nakon što su ruski tenkovi počeli dolaziti početkom marta i odlučio da pomogne što većem broju ljudi da izbjegnu sve strašnije uslove ruske okupacije.
Oleksandr Ljubiško
Kako kaže, zahvaljujući poznavanju okoline, kontaktima i organizacionim sposobnostima, sa saradnicima je bio u mogućnosti da pruži informacije o opasnostima i obilaznim putevima koji su pomogli da u nekoliko mjeseci oko 50 vozača sigurno izvuku ljude.
Godinu dana kasnije, pošto su nestale sve mogućnosti putovanja između dijeova Zaporožja koji su pod kontrolom Ukrajine i Rusije, on okrenuo se pomaganju vojnim snagama. Kaže da je pomogao da se više od 50.000 ljudi evakuišu, a neki od njih mu sada pomažu u prikupljanju sredstava za nabavku opreme za vojnike.
Održava i chat grupu za evakuaciju koju je napravio kako bi, prema njegovim riječima, jednog dana mogao poslati konačnu poruku u kojoj objavljuje da je Melitopolj ponovo u ukrajinskim rukama.
“Niko nije učinio toliko da cijela jugoistočna Ukrajina bude odlučno proukrajinska kao sam Putin“, rekao je Ljubiško za RSE u Zaporožju, gde za sada živi sam. Supruga i četvoro djece su u Hamburgu u Njemačkoj, i njegova porodica je kako kaže "zaglavljena između starog i novog života”.
Čežnja za domom
Godinu dana nakon početka invazije, mnogi ljudi koji su bili primorani da pobjegnu od okupacije, nalaze se u limbu. Ne mogu se vratiti kući, ali nisu spremni da se smjeste u novom mjestu.
Natalija Alekisejeva (51) i Natalija Koval (42) su među 135.000 ljudi registrovanih kao interno raseljena lica u Zaporožju.
Obje žene imaju članove porodica u vojsci, a sa RSE su razgovarale dok su tkale maskirne mreže za vojsku.
Sin Alekisejeve je vojnik već deset godina. Tokom prošle godine ga je zamolila da joj svaki dan šalje poruke koje potvrđuju da je živ. Suprug od Kovalove je vojni ljekar koji trenutno služi u blizini Vuhledara, gdje su se nedavno desile neke od najtežih borbi.
Regionalni omladinski centar Zaporožje
Alekisejeva kaže da bi voljela da se vrati sa suprugom i kćerkom u Burčak, svoje rodno selo, koje se nalazi oko 60 kilometara južno od Zaporožja. Kaže sve dok ima čemu da se vrati, ne gubi nadu da će se vratiti prošlom životu.
Porodična kuća od Kovalove u Mihajilivki, selu u blizini Burčaka, opljačkana je i pretvorena u prenoćišta za ruske vojnike. Otišla je iz straha za sigurnost svoje kćerke tinejdžerke. Kako kaže također je imala je i sukobe sa kolegama iz nacionalnog plesnog ansambla koji su sarađivali sa Rusima.
U Ukrajini je 5,3 miliona raseljenih lica, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije. Do 23. januara 74 posto je reklo da se želi vratiti kući, dok 11 posto planira da se integriše tamo gdje se trenutno nalaze. Ostali nisu imali posebne planove ili nisu namjeravali da se presele negdje drugo.
Volonteri prave vozila, oklope, svijeće za ukrajinske vojnike
"Duh koji voli slobodu"
Mnogi od raseljenih daju sve od sebe kako bi pomogli Ukrajini da dobije rat.
Prije invazije Rusije u februaru, Regionalni omladinski centar Zaporožja, jedna od najvećih institucija ove vrste u Ukrajini, bio je domaćin edukativnih događaja, koncerata i takmičenja. Sada se njihove ogromne prostorije koriste za integraciju interno raseljenih lica, distribuciju humanitarne pomoći i pružanje podrške vojsci, rekao je za RSE Kostantin Černishov (24) menadžer projekta koji vodi tu instituciju.
Konstantin Čermishov
Nakon što je invazija počela, stotine ljudi je došlo u centar da prave molotovljeve koktele rekao je Černishov. To ga je navelo da se pita odakle je došla ta sva volja za otporom.
Zaporožje se često povezuje sa Zaporoškim kozacima, koji su u 16. veku stvorili poluautonomnu pograničnu državu koja se borila protiv krimskih Tatara, Turaka Osmanlija, Poljaka i Ruskog carstva, koje je na kraju pripojilo ovu oblast 1775. godine.
No, ovaj moderni grad u kojem većinom pričaju ruski i populacijom od više od 700.000 razvio se kao industrijski centar tokom 20. stoljeća, privlačeći radnike i kvalifikovane stručnjake iz različitih nacija.
Vaš browser nepodržava HTML5
Svijet uz Ukrajinu: Žuta i plava obojile gradove i skupove
Černišov, koji ima jevrejske i grčke korene, dve od najranijih etničkih grupa u Ukrajini, veruje da “duh koji voli slobodu” kojeg regiona ima potiče od raznolikosti koju su u prošlosti doneli imigranti.
"Kada je rat počeo prije godinu dana, u Zaporožju se osjećalo da ćemo mi, a ne Putin, odrediti našu budućnost," rekao je on.
Ofanzive i kontraofanzive
Samo 35 kilometara dalje od prve linije, Zaporožje je od prvog dana invazije gađano krstarećim projektilima, raketama protivvazdušne odbrane S-300 prenamijenjenim za kopnene napade i bespilotnim letjelicama "kamikaze". U napadima je ubijeno na desetine ljudi, a brojni objekti oštećeni ili uništeni.
Bez zaustavljanja bombardovanja, Rusija je krajem septembra sprovela referendum u dijelu regiona koji kontroliše. Kijev i Zapad i veliki deo međunarodne zajednice odbacili su glasanje kao lažno. Putin je tada objavio da su ukrajinske regije Zaporožje, Herson, Lugansk i Donjeck, od kojih nijedna nije pod potpunom ruskom kontrolom, postale dio Rusije.
Pročitajte i ovo: Putin formalno anektirao više od 15 posto UkrajineOn je u više navrata ponavljao ovu lažnu tvrdnju, koja se sada nalazi u ruskom zakonu. Također je u obraćanju 21. februara rekao da se rat vodi na ruskim “historijskim zemljama".
"Svima je jasno da smo mi sljedeći na Putinovoj listi", kaže Černišov. "Ali prošla godina je pokazala da stvari ne idu uvijek prema njegovim planovima."
Najmanje 13 ljudi je poginulo, a više od 80 je povrijeđeno u posljedicama raketnih udara na Zaporožje 9. oktobra 2022. godine
Iako moguća ukrajinska kontraofanziva još nije u toku, nije jasno da li će ruske snage pokušati da se približe gradu Zaporožju u bliskoj budućnosti. Nedavni izvještaji sa južnog fronta, koji prolazi kroz region južno od glavnog grada, kažu da jačaju odbranu Melitopolja, strateški kritičnog grada ključnog za kontrolu puteva i željeznica koje povezuju Donbas i Krim.
Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov koji je raseljen, rekao je da Rusija dovodi nove trupe u grad, pripadnike Wagner grupe, mobilizirano osoblje i bataljone iz regiona Sjeverne Osetije i Dagestana i da je tamo pripremila nekoliko linija odbrane.
Prema Institutu za proučavanje rata, istraživačkom centru sa sjedištem u SAD-u, prevoz "neregularnih snaga koje su vjerovatno umorne od bitke, loše obučeni ili oboje" u to područje ukazuje na to da je rusko vojno rukovodstvo uklonilo prioritete sa osvajanja novih teritorijau regiji Zaporožje i umjesto toga fokusirana na održavanje svojih pozicija.