Ukrajinski parlament je odobrio deklaraciju o vanrednom stanju u cijeloj državi dok se pripremaju za mogući napad Rusije širokih razmjera i vojnu ofanzivu.
Predsjednik Volodimir Zelenski je u petak 23. februara predložio uvođenje vanrednog stanja od 30 dana počevši od 24. februara koje treba da stupi na snagu u cijeloj zemlji izuzev u dvije istočne regije u kojima je vanredno stanje na snazi od 2014. godine.
Vanredno stanje omogućava vlastima da nametnu restrikcije kretanja, okupljanja i aktivnosti političkih partija i organizacija "u interesu nacionalne bezbjednosti u javnog reda".
Dokument takođe zabranjuje "informacioni materijal koji može da destabiliše situaciju u zemlji" i daje vladi pravo da nametne policijski čas i provodi provjere.
Mjera je velikom većinom odobrena istog dana kada je Moskva počela sa evakuacijom osoblja ambasade u Kijevu i kada je Washington pojačao upozorenja o mogućnostima ruskog napada.
Položaj ruskih snaga "navodi nas da vjerujemo da smo potencijalno blizu akcije velikih razmjera", rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby. "Ruske snage nastavljaju da se okupljaju bliže granici i stavljaju se u stanje spremnosti za djelovanje."
U Moskvi je ruski predsjednik Vladimir Putin obilježio Dan branilaca otadžbine, odajući počast poginulim ruskim vojnicima na grobu Neznanog vojnika uz Kremljski zid.
Putin je potaknuo već pojačane napetosti ranije ove sedmice kada je potpisao uredbe kojima se priznaje nezavisnost separatista koje podržava Moskva i koji kontrolišu dijelove regija Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini. Ruski parlament je naknadno odobrio njegov zahtjev za korištenje vojne sile izvan zemlje.
Pročitajte i ovo: Putin priznao separatističke entitete u širim granicamaProteklih nekoliko dana sigurnosna situacija u istočnoj Ukrajini značajno se pogoršala, a izvještaji iz nekih područja pokazuju da su separatisti koje podržava Rusija pojačali granatiranje.
Državna služba za hitne slučajeve saopštila je da zbog granatiranja privremeno obustavlja rad na četiri kontrolne tačke.
Ukrajinski vojnici u Novoluhanskom u ukrajinskoj regiji Donjeck rekli su za RFE/RL da je nekoliko granata ispaljenih 23. februara pogodilo tamošnje kuće, ubivši jednog civila.
Ukrajinski vojnici u Novoluhanskom i Horlivki kažu da je granatiranje postalo preciznije, što, kako kažu, ukazuje na prisutnost ruske vojske u područjima pod kontrolom separatista.
Granatiranje preko linije dodira nije neuobičajeno, kažu, dodajući da još nema govora o velikoj ofanzivi.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Nemamo više gdje da živimo': Domovi uništeni granatiranjem na istoku Ukrajine
Ukrajinske snage takođe su izvijestile o granatiranju 22. februara koje je pogodilo kuću u selu Trohizbenka, javlja dopisnik Ukrajinskog servisa RFE/RL. Granatiranje je došlo iz višecjevnog raketnog sistema BM-21 Grad i pogodilo područja u kojima žive ljudi, saopštile su ukrajinske snage.
Eksplozija je takođe oštetila nekoliko stanova, prisiljavajući civile da potraže zaklon u bunkeru s ukrajinskim vojnicima.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kasno 23. februara da su lideri proruskih separatističkih snaga u istočnoj Ukrajini zatražili vojnu podršku od Putina.
U izjavi koju su prenijele ruske državne novinske agencije, Peskov je rekao da su pisali Putinu kako bi mu rekli da je granatiranje od strane ukrajinske vojske uzrokovalo smrt civila i natjeralo mnoge ljude na bijeg.
Izvor: Ukrajinski servis RFE/RL, AP, Interfax, AFP